Dimitrije Georgijević – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 7: Red 7:
| datum_smrti = {{Datum smrti|1959|1|30|1884|10|15}}
| datum_smrti = {{Datum smrti|1959|1|30|1884|10|15}}
| mesto_smrti =[[Beograd]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]]
| mesto_smrti =[[Beograd]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]]
| država_smrti =<br />{{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
|profesija=vojno lice
|profesija=vojno lice
|KPJ=[[1919]].
|KPJ=[[1919]].

Verzija na datum 10 mart 2019 u 18:10

DIMITRIJE GEORGIJEVIĆ STARIK
Mesto rođenjaPožarevac
 Kraljevina Srbija
Datum smrti30. 1. 1959. (74 godina)
Mesto smrtiBeograd, NR Srbija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNR Jugoslavija
Profesijavojno lice
Član KPJ od1919.
Učešće u ratovimaPrvi svetski rat
Oktobarska revolucija
Španski građanski rat
Veliki otadžbinski rat
Narodnooslobodilačka borba
U toku NOB-apolitički komesar
Prve jugoslovenske brigade
SlužbaAustrougarska vojska
Crvena armija
Internacionalne brigade
Jugoslovenska narodna armija
19141917.
19171922.
19371939.
19441952.
ČinGeneral-potpukovnik
Odlikovanja
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost

Dimitrije Georgijević (rođen kao Dimitrije Bugarski; Požarevac , 15. oktobar 1884Beograd, 30. januar 1959) je bio učesnik Prvog svetskog rata, ruske revolucije, španskog građanskog rata i Drugog svetskog rata (velikog otadžbinskog rata i narodnooslobodilačke borbe).

Godine 1944. došao je sa Crvenom armijom u Jugoslaviju. Posle oslobođenja bio general-potpukovnik JNA.

Biografija

Rođen je, kao Dimitrije Bugarski, 15. oktobra 1884. godine u Požarevcu. Bio je član Socijaldemokratske radničke partije od 1908, a od 1919. godine član Radničke komunističke partije (boljševika).

Ruska revolucija

Kao vojnik austrougarske vojske, u Prvom svetskom ratu, je pao u rusko zarobljeništvo. Jedan od organizatora istu­panja iz Jugoslovenske dobrovoljačke divizije, sastavljene od zarobljenika. Godine 1917. stupio je u odred Crvene armije i učestvovao u Velikoj oktobarskoj socijalističkoj revoluciji. Tada menja svoje prezime Bugarski u Georgijević.

U Prvom jugoslo­venskom komunističkom puku bio je komandir mitra­ljeske čete. Član RKP(b) postao je septembra 1919. Početkom 1920. radio je kao komunistički agitator u Omsku, krajem 1920. i početkom 1921. u Jugo­slovenskom sovjetu u Moskvi.[1]

U Crvenoj armiji ostaje sve do 1922. godine, a potom vrši razne dužnosti u Sovetskom Savezu i pohađa Svredlovski univerzitet i Agrarni institut.

Španski građanski rat

Jugoslovenski borci u Španiji. Georgijević prvi u donjem redu.
Dimitrije Georgijević, Božidar Maslarić i Rodoljub Čolaković u Madridu 1937. godine.

Učesnik je Španskog građanskog rata od 1937. do 1939. godine. Posle sloma Španske republike vratio se ponovo u Sovjetski Savez.

Drugi svetski rat

Za vreme Velikog otadžbinskog rata obavljao je razne dužnosti u Crvenoj armiji, a juna 1944. godine učestvuje u stvaranju Prve jugoslovenske brigade u Sovjetskom Savezu i postaje njen politički komesar. Zajedno sa brigadom oktobra 1944. godine dolazi u Jugoslaviju i ulazi u sastav 23. srpske divizije 14. srpskog korpusa NOVJ.[2]

Period SFRJ

Posle oslobođenja Jugoslavije bio je na raznim dužnostima u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, imao je čin general-potpukovnika. Bio je član Revizione komisije pri Centralnom komitetu Komunističke partije Jugoslavije. Penzionisan je 1952. godine.

Umro je 30. januara 1959. godine i sahranjen u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Odlikovanja

Odlikovan je Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvezdom i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem.

Literatura

  • Nikola Grulović, „Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji“, Beograd 1965.
  • Ivan Očak „Jugosloveni u Oktobru“. Beograd 1967..
  • Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971.

Izvori

  1. Nikola Grulović, „Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji“, Beograd 1965.
  2. Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971.

Vidi još