Balaton (jezero) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 3: Red 3:
[[Datoteka:Zala rzeka.jpg|desno|mini|200px|[[Zala (rijeka)|Zala]], pritoka]]
[[Datoteka:Zala rzeka.jpg|desno|mini|200px|[[Zala (rijeka)|Zala]], pritoka]]


'''Blatno jezero''' <ref>[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/200512.pdf Hrvatski planinar br.12/2005.] Planinariti po Mađarskoj, str. 416 </ref>(često pisano i kao '''Balaton''', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Balaton'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Lacus Pelso'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Plattensee'', [[slovački jezik|slovački]]: ''Blatenské jazero'') je najveće jezero u [[srednja Evropa|središnjoj Europi]], a nalazi se u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Rijeka [[Zala (rijeka)|Zala]] je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka [[Sió]] je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.
'''Blatno jezero''' <ref>[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/200512.pdf Hrvatski planinar br.12/2005.] Planinariti po Mađarskoj, str. 416 </ref>(često pisano i kao '''Balaton'''; [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Balaton'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Lacus Pelso'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Plattensee'', [[slovački jezik|slovački]]: ''Blatenské jazero'') je najveće jezero u [[srednja Evropa|središnjoj Europi]], a nalazi se u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Rijeka [[Zala (rijeka)|Zala]] je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka [[Sió]] je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.


Sa površinom od 592 [[kvadratni kilometar|km²]], dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 [[kilometar]]a, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).
Sa površinom od 592 [[kvadratni kilometar|km²]], dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 [[kilometar]]a, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).

Verzija na datum 27 januar 2019 u 20:44

Karta Blatnog jezera
Satelitska snimka
Zala, pritoka

Blatno jezero [1](često pisano i kao Balaton; mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj. Rijeka Zala je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.

Sa površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).

Ime

  • opisni prijevod bi dao značenje Blatno jezero, što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”.
  • za vrijeme starorimske države jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. Lacus Pelso), dok su Nijemci koristili naziv (njem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.

Klima

Blatno jezero, s povećanim atmosferskim padalinama, utječe na klimu okolice; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.

Turizam je vrlo razvijen, s najvećom posjećenošću od lipnja do rujna, kad je prosječna temperatura vode 25° C. Za vrijeme jačih zima organizira se ribolov na ledu i tako produžava turistička sezona.

Gradovi i sela

Gradovi i sela uzduž Blatnog jezera

Sjeverna obala

Od istoka prema zapadu:

Balatonfőkajár - Balatonakarattya - Balatonkenese - Balatonfűzfő - Balatonalmádi - Alsóörs - Paloznak - Csopak - Arács - Balatonfüred - Tihany - Aszófő - Örvényes - Balatonudvari - Fövenyes - Balatonakali - Zánka - Balatonszepezd - Szepezdfürdő - Révfülöp - Pálköve - Ábrahámhegy - Balatonrendes - Badacsonytomaj - Badacsony - Badacsonytördemic - Szigliget - Balatonederics - Balatongyörök - Vonyarcvashegy - Gyenesdiás - Keszthely

Južna obala

Od istoka prema zapadu:

Balatonakarattya - Balatonaliga - Balatonvilágos - Sóstó - Szabadifürdo - Siófok - Széplak - Zamárdi - Szántód - Balatonföldvár - Balatonszárszó - Balatonszemes - Balatonlelle - Balatonboglár - Fonyód - Bélatelep - Balatonfenyves - Balatonmáriafürdő - Balatonkeresztúr - Balatonberény - Fenékpuszta

Zanimljivosti

  • Bitka pod imenom Balatonska ofenziva (njem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka je bila kontraofenziva njemačke 6. SS tenkovske divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. ožujka i 16. ožujka 1945. godine, a rezultirala je pobjedom Crvene armije.
  • Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak sovjetske okupacije Mađarske.

Literatura

  • Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest, 1978, ISBN 3-87680-749-2
  • László Trunko: Sammlung geologischer Führer Band.91, 2000, ISBN 3-443-15073-X
  • Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest, 1986, ISBN 963-13-2206-8
  • Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag
  1. Hrvatski planinar br.12/2005. Planinariti po Mađarskoj, str. 416

Vanjske veze