Amra Hadžimuhamedović – razlika između verzija
promene u clanku: dodaci, gramatika, info |
small change in capitalisation |
||
| Red 2: | Red 2: | ||
'''Amra Hadžimuhamedović''', historičar [[Arhitektura|arhitekture]] je profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dr. Hadžimuhamedović je arhitekta-konzervator. Rođena je 1961. godine u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]]. |
'''Amra Hadžimuhamedović''', historičar [[Arhitektura|arhitekture]] je profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dr. Hadžimuhamedović je arhitekta-konzervator. Rođena je 1961. godine u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]]. |
||
Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beograd|Beograd]]u. Na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu]] stekla je diplomu arhitekte, magistra i doktora nauka 2010. godine. Dr. Hadžimuhamedović je stručnjak za konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju kulturnog naslijeđa. Poznata je po svom radu na obnovi historijske jezgre Stoca, kao i mnoštva drugih gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Jajce, Prusac, itd.). Njena knjiga ''Naslijeđe, rat i mir'' (Univerzitet u Sarajevu) je opširna analiza razaranja kulturnog sjećanja i graditeljske baštine, kao i stoljetnih evropskih diskursa i praksi obnove. ''Naslijeđe, rat i mir'' se prvobitno okreće bosanskom kontekstu, ali razmatra razaranje u širim, svjetskim okvirima. Dr. Hadžimuhamedović je ponajviše poznata po svom zalaganju za prepoznavanje značaja rekonstrukcije u polijeratnim prostorima. Rekonstrukcija je čitavo stoljeće od početka značajnihih razgovora o čuvanju naslijeđa bila bauk među stručnjacima. Zalaganje |
Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beograd|Beograd]]u. Na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu]] stekla je diplomu arhitekte, magistra i doktora nauka 2010. godine. Dr. Hadžimuhamedović je stručnjak za konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju kulturnog naslijeđa. Poznata je po svom radu na obnovi historijske jezgre Stoca, kao i mnoštva drugih gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Jajce, Prusac, itd.). Njena knjiga ''Naslijeđe, rat i mir'' (Univerzitet u Sarajevu) je opširna analiza razaranja kulturnog sjećanja i graditeljske baštine, kao i stoljetnih evropskih diskursa i praksi obnove. ''Naslijeđe, rat i mir'' se prvobitno okreće bosanskom kontekstu, ali razmatra razaranje u širim, svjetskim okvirima. Dr. Hadžimuhamedović je ponajviše poznata po svom zalaganju za prepoznavanje značaja rekonstrukcije u polijeratnim prostorima. Rekonstrukcija je čitavo stoljeće od početka značajnihih razgovora o čuvanju naslijeđa bila bauk među stručnjacima. Zalaganje dr. Hadžimuhamedović za potpunu rekonstrukciju u razorenim bosanskim prostorima je odjeknulo u nauci o naslijeđu kao nova paradigma u shvatanju autentičnosti. Profesorica Hadžimuhamedović trenutno vodi programe o naslijeđu u Bosni, Palestini, te na Kosovu. |
||
U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Hadžimuhamedović je radila kao glavni republički urbanističko-građevinski inspektor u Bosni i Hercegovini, pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni koordinator projekta Kadrovskog i institucialnog jačanja, suradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Razvoj arhitekture i Revitalizacija graditeljskog naslijeđa. Bila je član [[Nacionalni spomenik BiH|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika]]. Učestvovala je u izradi i provedbi oko stotinu projekata i projektnih studija na polju zaštite naslijeđa, arhitekture, [[Urbanizam|urbanizma]] i planiranja. Do sada je objavila oko 50 radova u stručnim časopisima, magazinima, zbornicima sa savjetovanja i međunarodnih konferencija. Autor je knjige ''Zločin u općini Stolac'' i urednik knjiga: Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja: slučaj Stoca, Naslijeđe i identitet i Urbanističko planiranje u procesu poslijeratne obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Predavanja o graditeljskom naslijeđu i njegovoj zaštiti držala je na brojnim univerzitetima i institucijama u [[SAD]] i [[Evropa|Evropi]].<ref>[http://kons.gov.ba/onama/clanovi_komisije/Default.aspx?id=5511&langTag=bs-BA Članovi Komisije]</ref> |
U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Hadžimuhamedović je radila kao glavni republički urbanističko-građevinski inspektor u Bosni i Hercegovini, pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni koordinator projekta Kadrovskog i institucialnog jačanja, suradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Razvoj arhitekture i Revitalizacija graditeljskog naslijeđa. Bila je član [[Nacionalni spomenik BiH|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika]]. Učestvovala je u izradi i provedbi oko stotinu projekata i projektnih studija na polju zaštite naslijeđa, arhitekture, [[Urbanizam|urbanizma]] i planiranja. Do sada je objavila oko 50 radova u stručnim časopisima, magazinima, zbornicima sa savjetovanja i međunarodnih konferencija. Autor je knjige ''Zločin u općini Stolac'' i urednik knjiga: Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja: slučaj Stoca, Naslijeđe i identitet i Urbanističko planiranje u procesu poslijeratne obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Predavanja o graditeljskom naslijeđu i njegovoj zaštiti držala je na brojnim univerzitetima i institucijama u [[SAD]] i [[Evropa|Evropi]].<ref>[http://kons.gov.ba/onama/clanovi_komisije/Default.aspx?id=5511&langTag=bs-BA Članovi Komisije]</ref> |
||
Verzija na datum 6 novembar 2018 u 00:50
Amra Hadžimuhamedović, historičar arhitekture je profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dr. Hadžimuhamedović je arhitekta-konzervator. Rođena je 1961. godine u Stocu, Bosna i Hercegovina.
Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u Sarajevu i Beogradu. Na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu stekla je diplomu arhitekte, magistra i doktora nauka 2010. godine. Dr. Hadžimuhamedović je stručnjak za konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju kulturnog naslijeđa. Poznata je po svom radu na obnovi historijske jezgre Stoca, kao i mnoštva drugih gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Jajce, Prusac, itd.). Njena knjiga Naslijeđe, rat i mir (Univerzitet u Sarajevu) je opširna analiza razaranja kulturnog sjećanja i graditeljske baštine, kao i stoljetnih evropskih diskursa i praksi obnove. Naslijeđe, rat i mir se prvobitno okreće bosanskom kontekstu, ali razmatra razaranje u širim, svjetskim okvirima. Dr. Hadžimuhamedović je ponajviše poznata po svom zalaganju za prepoznavanje značaja rekonstrukcije u polijeratnim prostorima. Rekonstrukcija je čitavo stoljeće od početka značajnihih razgovora o čuvanju naslijeđa bila bauk među stručnjacima. Zalaganje dr. Hadžimuhamedović za potpunu rekonstrukciju u razorenim bosanskim prostorima je odjeknulo u nauci o naslijeđu kao nova paradigma u shvatanju autentičnosti. Profesorica Hadžimuhamedović trenutno vodi programe o naslijeđu u Bosni, Palestini, te na Kosovu.
U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Hadžimuhamedović je radila kao glavni republički urbanističko-građevinski inspektor u Bosni i Hercegovini, pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni koordinator projekta Kadrovskog i institucialnog jačanja, suradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Razvoj arhitekture i Revitalizacija graditeljskog naslijeđa. Bila je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Učestvovala je u izradi i provedbi oko stotinu projekata i projektnih studija na polju zaštite naslijeđa, arhitekture, urbanizma i planiranja. Do sada je objavila oko 50 radova u stručnim časopisima, magazinima, zbornicima sa savjetovanja i međunarodnih konferencija. Autor je knjige Zločin u općini Stolac i urednik knjiga: Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja: slučaj Stoca, Naslijeđe i identitet i Urbanističko planiranje u procesu poslijeratne obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Predavanja o graditeljskom naslijeđu i njegovoj zaštiti držala je na brojnim univerzitetima i institucijama u SAD i Evropi.[1]