Isusovci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Redirect|Družba Isusova}}
{{Redirect|Družba Isusova}}


'''Isusovci''', '''Jezuiti''' ili '''Družba Isusova''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Ordo Societas Jesu'') je [[katolička crkva|rimokatolički]] crkveni red. Geslo im je: "Ad Maiorem Dei Gloriam" odnosno "Sve na veću slavu Božju!". Danas je u svijetu ovo najbrojniji crkveni red s oko 20 000 članova, a osim po duhovnoj djelatnosti isusovci su poznati po svojem djelovanju u znanosti i mnogim društvenim djelatnostima. Poglavar cijele Družbe, "general" reda trenutno je p. [[Peter Hans Kolvenbach]].
'''Isusovci''' (ili '''''Jezuiti'''''), punim nazivom '''Družba Isusova''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Ordo Societas Jesu'') je [[katolička crkva|rimokatolički]] crkveni red. Geslo im je: "Ad Maiorem Dei Gloriam" odnosno "Sve na veću slavu Božju!". Danas je u svijetu ovo najbrojniji crkveni red s oko 20 000 članova, a osim po duhovnoj djelatnosti isusovci su poznati po svojem djelovanju u znanosti i mnogim društvenim djelatnostima. Poglavar cijele Družbe, "general" reda trenutno je p. [[Peter Hans Kolvenbach]].


Dopuštenje Kraljevskog vijeća za propovijedanje u Americi isusovci su dobili [[1566.]] godine, nakon što su dvaput bili odbijeni. Dvije godine kasnije utemeljili su prvi samostan u [[Lima|Limi]], odakle su se počeli širiti u [[Čile]] i [[Tucumán]], a [[1572.]] su prvi put stigli u [[Ciudad de México]].<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref> Godine [[1585.]] uspostavili su prve misije u [[Paragvaj]]u. Carlos de Sigüenza y Góngora je pretkolumbovski (uglavnom astečki) politeistički svijet proučio tako da je pokušao dokučiti mjesto i funkciju raznih božanstava te njihovu hijerarhiju. Taj panteon uspoređivao je s grčkim i rimskim. Cilj takve interpretacije bio je prenijeti španjolskoj kolonijalnoj vlasti znanje o starini prostora kojim je vladala ne bi li ona, kao i cijela kulturna javnost, prema starini tog prostora izgradila odnos donekle sličan odnosu europske zapadnokršćanske kulture prema sredozemnoj [[antika|antičkoj]] kulturi. Francisco Xavier Claviger napisao je tekst ''Historia antigua de México'', koji opisuje pretkolumbovski [[Meksiko]], osvajanje i koloniju prikazavši konkvistadore u negativnom, a [[Asteci|Asteke]] i druge koji su se borili za očuvanje državnog integriteta i cjelokupnog identiteta u pozitivnom smislu. Godine [[1767.]] isusovci su protjerani sa svih područja na kojima je vladala španjolska i portugalska kruna.
Dopuštenje Kraljevskog vijeća za propovijedanje u Americi isusovci su dobili [[1566.]] godine, nakon što su dvaput bili odbijeni. Dvije godine kasnije utemeljili su prvi samostan u [[Lima|Limi]], odakle su se počeli širiti u [[Čile]] i [[Tucumán]], a [[1572.]] su prvi put stigli u [[Ciudad de México]].<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref> Godine [[1585.]] uspostavili su prve misije u [[Paragvaj]]u. Carlos de Sigüenza y Góngora je pretkolumbovski (uglavnom astečki) politeistički svijet proučio tako da je pokušao dokučiti mjesto i funkciju raznih božanstava te njihovu hijerarhiju. Taj panteon uspoređivao je s grčkim i rimskim. Cilj takve interpretacije bio je prenijeti španjolskoj kolonijalnoj vlasti znanje o starini prostora kojim je vladala ne bi li ona, kao i cijela kulturna javnost, prema starini tog prostora izgradila odnos donekle sličan odnosu europske zapadnokršćanske kulture prema sredozemnoj [[antika|antičkoj]] kulturi. Francisco Xavier Claviger napisao je tekst ''Historia antigua de México'', koji opisuje pretkolumbovski [[Meksiko]], osvajanje i koloniju prikazavši konkvistadore u negativnom, a [[Asteci|Asteke]] i druge koji su se borili za očuvanje državnog integriteta i cjelokupnog identiteta u pozitivnom smislu. Godine [[1767.]] isusovci su protjerani sa svih područja na kojima je vladala španjolska i portugalska kruna.

Verzija na datum 20 oktobar 2018 u 11:30

Isusovci (ili Jezuiti), punim nazivom Družba Isusova (lat. Ordo Societas Jesu) je rimokatolički crkveni red. Geslo im je: "Ad Maiorem Dei Gloriam" odnosno "Sve na veću slavu Božju!". Danas je u svijetu ovo najbrojniji crkveni red s oko 20 000 članova, a osim po duhovnoj djelatnosti isusovci su poznati po svojem djelovanju u znanosti i mnogim društvenim djelatnostima. Poglavar cijele Družbe, "general" reda trenutno je p. Peter Hans Kolvenbach.

Dopuštenje Kraljevskog vijeća za propovijedanje u Americi isusovci su dobili 1566. godine, nakon što su dvaput bili odbijeni. Dvije godine kasnije utemeljili su prvi samostan u Limi, odakle su se počeli širiti u Čile i Tucumán, a 1572. su prvi put stigli u Ciudad de México.[1] Godine 1585. uspostavili su prve misije u Paragvaju. Carlos de Sigüenza y Góngora je pretkolumbovski (uglavnom astečki) politeistički svijet proučio tako da je pokušao dokučiti mjesto i funkciju raznih božanstava te njihovu hijerarhiju. Taj panteon uspoređivao je s grčkim i rimskim. Cilj takve interpretacije bio je prenijeti španjolskoj kolonijalnoj vlasti znanje o starini prostora kojim je vladala ne bi li ona, kao i cijela kulturna javnost, prema starini tog prostora izgradila odnos donekle sličan odnosu europske zapadnokršćanske kulture prema sredozemnoj antičkoj kulturi. Francisco Xavier Claviger napisao je tekst Historia antigua de México, koji opisuje pretkolumbovski Meksiko, osvajanje i koloniju prikazavši konkvistadore u negativnom, a Asteke i druge koji su se borili za očuvanje državnog integriteta i cjelokupnog identiteta u pozitivnom smislu. Godine 1767. isusovci su protjerani sa svih područja na kojima je vladala španjolska i portugalska kruna.

Izvori

  1. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.

Vanjske veze

Il Gesu, matična crkva Družbe Isusove u Rimu

Dokumenti Katoličke crkve

Jezuitski dokumenti

Web-stranice

Medija