Cluj-Napoca – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 71: | Red 71: | ||
| bilješke = |
| bilješke = |
||
}} |
}} |
||
'''Cluj-Napoca''' čita se '''Kluž-Napoka''' ([[njemački]]: ''Klausenburg'', [[mađarski]]: ''Kolozsvár'') je grad na [[sjeverozapad]]u [[Rumunjska|Rumunjske]] od 324,576 |
'''Cluj-Napoca''' čita se '''Kluž-Napoka''' ([[Nemački jezik|njemački]]: ''Klausenburg'', [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Kolozsvár'') je grad na [[sjeverozapad]]u [[Rumunjska|Rumunjske]] od 324,576 |
||
stanovnika.<ref name=mam>{{cite web |
stanovnika.<ref name=mam>{{cite web |
||
| url =http://www.citypopulation.de/php/romania-cluj.php?cityid=054975 |
| url =http://www.citypopulation.de/php/romania-cluj.php?cityid=054975 |
||
Red 92: | Red 92: | ||
[[Datoteka:CJROmaniustreet.jpg|thumb|left|220px|<center>Centar grada]] |
[[Datoteka:CJROmaniustreet.jpg|thumb|left|220px|<center>Centar grada]] |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
Grad leži na istom mjestu na kojem se prostirao [[antika|antička]] [[Dačani|dačka]] - ''''Napoca'''' ([[Latinski jezik|latinski]], čita se '''Napoka'''), koju su [[Rimljani]] pretvorili u [[municipijum]].<ref name=brit/> |
Grad leži na istom mjestu na kojem se prostirao [[antika|antička]] [[Dačani|dačka]] - '''''Napoca''''' ([[Latinski jezik|latinski]], čita se '''Napoka'''), koju su [[Rimljani]] pretvorili u [[municipijum]].<ref name=brit/> |
||
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] grad se zvao - Culus, što se zna iz dokumenata iz [[1173]]., ali je početkom [[15. vijek]]a bio |
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] grad se zvao - Culus, što se zna iz dokumenata iz [[1173]]., ali je početkom [[15. vijek]]a bio |
Verzija na datum 18 oktobar 2018 u 15:32
Cluj-Napoca
| |
---|---|
Panorama grada | |
Koordinate: 46°46′N 23°35′E / 46.767°N 23.583°E | |
Država | Rumunjska |
okrug | Cluj |
Vlast | |
- gradonačelnik | Emil Boc |
Površina | |
- Ukupna | 179.52 km²[1] |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 324,576[1] |
- Gustoća | 1,808[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Poštanski broj | 400xyz |
Pozivni broj | +40 x64 |
Službene stranice www.primariaclujnapoca | |
Karta | |
Cluj-Napoca čita se Kluž-Napoka (njemački: Klausenburg, mađarski: Kolozsvár) je grad na sjeverozapadu Rumunjske od 324,576 stanovnika.[1]
Cluj je bio historijska prijestolnica Transilvanije, a današnji Cluj-Napoca je administrativni centar okruga (județ) Cluj[2], i treći po veličini grad u zemlji.
Geografske karakteristike
Cluj-Napoca leži u dolini rijeke Someşul Mic, udaljen oko 320 km sjeverozapadno od Bukurešta.[2]
U gradu živi značajna mađarska manjina, - točnije njih 49,565[3] pa je po tome drugi grad u Rumunjskoj.
Historija
Grad leži na istom mjestu na kojem se prostirao antička dačka - Napoca (latinski, čita se Napoka), koju su Rimljani pretvorili u municipijum.[2]
Tokom srednjeg vijeka grad se zvao - Culus, što se zna iz dokumenata iz 1173., ali je početkom 15. vijeka bio znan kao Cluj (rumunjski, čita se Kluž; vjerojatno iz Castrum Clus (latinski), male utvrde koja datira iz 1213). U to vrijeme bio je također poznat i po svom njemačkom imenu - Klausenburg, a i po mađarskom - Kolozsvár. Kao prosperitetni trgovački i kulturni centar, proglašen je 1405. - slobodan grad.
Nakon osnivanja Kneževine Transilvanije (osmanskog vazala) u 16. vijeku, Cluj je postao njena prijestolnica.[2] Nakon potpisivanja Karlovačkog mira - 1698. Cluj i čitava Transilvanija pripali su Habsburškoj monarhiji[4], pa je u 19. vijeku postao dio Ugarske.
Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. grad s ostalom Transilvanijom, pripojen Rumunjskoj. Antičko ime grada - Napoca dodano je uz postojeći Cluj 1974.[2]
Privreda
Nakon uključenja u rumunjsku državu grad je doživio snažni industrijski napredak. U gradu se proizvode rashladni uređaji za industriju i domaćinstva, obuća i proizvodi od kože, porculan, cigarete i prehrambeni proizvodi.[2]
Znamenitosti i školstvo
Među brojnim historijskim spomenicima ističe se rodna kuća ugarskog kralja Matije Korvina (1458. - 1490.), Zatim katolička katedrala sv. Mihaela (1321. - 1444), jedna od najvećih gotičkih crkava u Rumunjskoj i Palača Bánffy podignuta u periodu 1773. - 1785., u kojoj se danas nalazi Muzej umjetnosti.[2]
U gradu djeluje Univerzitet Babeş-Bolyai, nekoliko tehničkih i stručnih instituta, kao što je Institut likovne umjetnosti Ion Andreescu, Konzervatorij Gheorghe Dima, i ekspozitura Rumunjske Akademije. Institut za speleologiju bio je prvi takve vrste u svijetu, a botanički vrt se smatra najbogatijim u Rumunjskoj.
Gradovi prijatelji
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Cluj-Napoca” (engleski). City population. Pristupljeno 18. 02. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Cluj-Napoca” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.
- ↑ „Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. National Institute of Statistics. 5.07. 2013. Pristupljeno 19. 02. 2015.
- ↑ „Treaty of Carlowitz” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.
Literatura
- The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
- Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
- Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386.
- Pohl, Walter (2013). „National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy”. u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870.