Karpatska Rutenija – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 4: | Red 4: | ||
[[Datoteka:Czechoslovakia01.png|mini|150px|Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine]] |
[[Datoteka:Czechoslovakia01.png|mini|150px|Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine]] |
||
'''Karpatska Rutenija''', '''Karpatska Rus'''' ili '''Karpatska Rusija''' |
'''Karpatska Rutenija''', '''Karpatska Rus'''' ili '''Karpatska Rusija''' ([[karpatskorusinski jezik|rusinski]]: ''Карпатьска Русь''; [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Карпатська Русь'', ili ''Закарпаття'' — Zakarpatje; [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Kárpátalja'' — Karpatija; [[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Transcarpatia'' — Transkarpatija; [[Slovački jezik|slovački]]: ''Podkarpatská Rus'' — Podkarpatska Rutenija/Rusija/Rus; [[poljski jezik|poljski]]: ''Zakarpacie'' — Zakarpatje; [[ruski jezik|ruski]]: ''Карпатская Русь'' — Karpatska Rutenija/Rusija/Rus), je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] te manjim dijelom u [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Kroz povijest je pokrajina bila poznatija kao Karpatska Rus'. Termin [[Rus' (naziv)|Rus']] na te je prostore došao iz središnje [[Ukrajina|Ukrajine]] u razdoblju između 9. i 11. stoljeća. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Red 15: | Red 15: | ||
U 18. stoljeću nad Zakarpatjem su zavladali [[Habsburška Monarhija|Habsburzi]]. Mađarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Početkom 20. stoljeća stvorena je Karpatska Rus', potom [[Karpatska Ukrajina]] i zatim [[Zakarpatska oblast]] u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osviještenih Rusina širom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz više razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom političkom pitanju ima i vlast u [[Moskva|Moskvi]]. |
U 18. stoljeću nad Zakarpatjem su zavladali [[Habsburška Monarhija|Habsburzi]]. Mađarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Početkom 20. stoljeća stvorena je Karpatska Rus', potom [[Karpatska Ukrajina]] i zatim [[Zakarpatska oblast]] u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osviještenih Rusina širom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz više razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom političkom pitanju ima i vlast u [[Moskva|Moskvi]]. |
||
[[Ukrajinci]] tvrde da je Zakarpatje povijesno njihova zemlja opravdavajući da su lokalni [[Rusini]] zadržali poseban identitet i njihov stari naziv za zapadne Ukrajince zbog toga što nisu bili povezani sa ukrajinskim narodnim preporodom. Ono što povezuje Rusine i Ukrajince jesu gotovo identični jezici, grkokatolička vjeroispovijest i povijesni naziv [[Rus' (naziv)|Rus']] koji Ukrajinci smatraju povijesnim imenom Ukrajine. Jedna od ključnih osoba koja ukazuje na različitost između Rusina i Ukrajinaca jeste kanadski |
[[Ukrajinci]] tvrde da je Zakarpatje povijesno njihova zemlja opravdavajući da su lokalni [[Rusini]] zadržali poseban identitet i njihov stari naziv za zapadne Ukrajince zbog toga što nisu bili povezani sa ukrajinskim narodnim preporodom. Ono što povezuje Rusine i Ukrajince jesu gotovo identični jezici, grkokatolička vjeroispovijest i povijesni naziv [[Rus' (naziv)|Rus']] koji Ukrajinci smatraju povijesnim imenom Ukrajine. Jedna od ključnih osoba koja ukazuje na različitost između Rusina i Ukrajinaca jeste kanadski povjesničar [[Paul Robert Magocsi]]. |
||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
Red 23: | Red 23: | ||
Zakarpatje je oduvijek predstavljalo izrazito multikulturalnu sredinu koja se nalazila pod stranim vlastima. Te su prostore prelazili gotovo svi [[Slaveni]], ali i [[Mađari]], [[Vlasi]], [[Rumunji]] i drugi narodi. U Zakarpatju se zadržao i stari zapadnoukrajinski naziv [[Rusini]] koji je do danas ostao predmet kontroverzi među povjesničarima. Oko 55.000 Rusina u svijetu smatra se posebnom nacijom, a na isti način tako se precipira 10.000 Rusina u [[Ukrajina|Ukrajini]]. |
Zakarpatje je oduvijek predstavljalo izrazito multikulturalnu sredinu koja se nalazila pod stranim vlastima. Te su prostore prelazili gotovo svi [[Slaveni]], ali i [[Mađari]], [[Vlasi]], [[Rumunji]] i drugi narodi. U Zakarpatju se zadržao i stari zapadnoukrajinski naziv [[Rusini]] koji je do danas ostao predmet kontroverzi među povjesničarima. Oko 55.000 Rusina u svijetu smatra se posebnom nacijom, a na isti način tako se precipira 10.000 Rusina u [[Ukrajina|Ukrajini]]. |
||
Prema popisu stanovništva iz [[1880]] godine, stanovništvo današnjeg područja Zakarpatja |
Prema popisu stanovništva iz [[1880]] godine, stanovništvo današnjeg područja Zakarpatja bilo je sastavljeno od: |
||
* [[Rusini]] = 244.742 (59,8%) |
* [[Rusini]] = 244.742 (59,8%) |
Verzija na datum 26 august 2018 u 00:41
Karpatska Rutenija, Karpatska Rus' ili Karpatska Rusija (rusinski: Карпатьска Русь; ukrajinski: Карпатська Русь, ili Закарпаття — Zakarpatje; mađarski: Kárpátalja — Karpatija; rumunjski: Transcarpatia — Transkarpatija; slovački: Podkarpatská Rus — Podkarpatska Rutenija/Rusija/Rus; poljski: Zakarpacie — Zakarpatje; ruski: Карпатская Русь — Karpatska Rutenija/Rusija/Rus), je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Kroz povijest je pokrajina bila poznatija kao Karpatska Rus'. Termin Rus' na te je prostore došao iz središnje Ukrajine u razdoblju između 9. i 11. stoljeća.
Povijest
Na prostoru Zakarpatja u 6. i 7. stoljeću žive Bijeli Hrvati. Dio Hrvata nakon 7. stoljeća seli prema Jadranskom moru, a dio ih se asimilira sa narodom koji u 11. stoljeću prihvaća naziv Rusini. Tada se po prvi puta stvara pojam Karpatska Rus'. Središte zakarpatskih Rusina tada predstavlja grad Kijev i Galič, no lokalno stanovništvo ima snažne veze i sa drugim gradovima središnje Europe. U 9. stoljeću te su zakarpatske prostore manjim dijelom naselili i Mađari.
Padom Kijevske Rusi u 13. stoljeću, na te prostore stižu novi valovi Rusina, posebno sa prostora Galicije u zapadnoj Ukrajini. Ta seoba traje sve do 16. stoljeća kada prostore Zakarpatja naseljavaju i Vlasi. Vlasi su bili romanizirano stanovništva s Balkanskog poluotoka koje su Rusini brzo asimilirali. Vlasi su se nastanili duž cijeloga karpatskoga planinskog područja, sve do Moravske.
Dio Zakarpatja potpao je pod nadzor Ugarske već u drugoj polovici 11. stoljeća. Ugarska vlast nad središnjim dijelom Panonske zavale održala se sve do 1526. godine kada je Osmansko Carstvo pokorilo veći dio Ugarske. Mali ostatak Ugarske, uključujući i područje naseljeno Rusinima, podijelile su habsburška Austrija, koja je polagala pravo na nasljedstvo ugarske krune, te poluautonomna ugarska kneževina Erdelj. Ipak, dominantna regionalna sila na tom prostoru i dalje je bilo Osmansko Carstvo, čija je nazočnost potrajala sve do potkraj 18. stoljeća.
U 18. stoljeću nad Zakarpatjem su zavladali Habsburzi. Mađarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Početkom 20. stoljeća stvorena je Karpatska Rus', potom Karpatska Ukrajina i zatim Zakarpatska oblast u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osviještenih Rusina širom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz više razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom političkom pitanju ima i vlast u Moskvi.
Ukrajinci tvrde da je Zakarpatje povijesno njihova zemlja opravdavajući da su lokalni Rusini zadržali poseban identitet i njihov stari naziv za zapadne Ukrajince zbog toga što nisu bili povezani sa ukrajinskim narodnim preporodom. Ono što povezuje Rusine i Ukrajince jesu gotovo identični jezici, grkokatolička vjeroispovijest i povijesni naziv Rus' koji Ukrajinci smatraju povijesnim imenom Ukrajine. Jedna od ključnih osoba koja ukazuje na različitost između Rusina i Ukrajinaca jeste kanadski povjesničar Paul Robert Magocsi.
Zemljopis
Zakarpatje je karpatska regija, a nalazi se u većinom u zapadnoj Ukrajini u Zakarpatskoj oblasti na južnim padinama istočnih Karpata i sjevernome dijelu Panonske nizine, na granici sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Manji dio pokrajine nalazi se u slovačkim Prešovskom i Košickom kraju, jugoistočnoj Poljskoj i rumunjskoj pokrajini Maramureš. Regija je omeđena rijekama Tisom na istoku, a na zapadu sa Hornád i Poprad.
Stanovništvo
Zakarpatje je oduvijek predstavljalo izrazito multikulturalnu sredinu koja se nalazila pod stranim vlastima. Te su prostore prelazili gotovo svi Slaveni, ali i Mađari, Vlasi, Rumunji i drugi narodi. U Zakarpatju se zadržao i stari zapadnoukrajinski naziv Rusini koji je do danas ostao predmet kontroverzi među povjesničarima. Oko 55.000 Rusina u svijetu smatra se posebnom nacijom, a na isti način tako se precipira 10.000 Rusina u Ukrajini.
Prema popisu stanovništva iz 1880 godine, stanovništvo današnjeg područja Zakarpatja bilo je sastavljeno od:
- Rusini = 244.742 (59,8%)
- Mađari = 105.343 (25,7%)
- Nijemci = 31.745 (7,8%)
- Rumunji = 16.713 (4,1%)
- Slovaci i Česi = 8.611 (2,1%)
- Ostali = 1.817 (0,5%)
Prema popisu stanovništva iz 1989. godine, stanovništvo je bilo sastavljeno od:
- Ukrajinci = 976.749 (78,4%)
- Mađari = 155.711 (12,5%)
- Rusi = 49.456 (4,0%)
- Rumunji = 29.485 (2,4%)
- ostali
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine [1], stanovništvo Zakarpatske oblasti:
- Ukrajinci = 1.010.100 (80.5%)
- Mađari = 151.500 (12,1%)
- Rumunji = 32.100 (2,6%)
- Rusi = 31.000 (2,5%)
- Romi = 14.000 (1,1%)
- Rusini = 10.100 (0,8%)
- Slovaci = 5.600 (0,5%)
- Nijemci = 3.500 (0,3%)
Izvor
Vanjske poveznice
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Carpathian Ruthenia |