Matija Petar Katančić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: dodato Authority control
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Matija Petar Katancic-Valpovo.JPG|mini|desno|275px|Katančićeva bista u Valpovu]]
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. 8.|12.8.]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. 5.|24.5.]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. 8.|12.8.]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. 5.|24.5.]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor poetike, [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.


Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Biblija|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Kvint Horacije Flak|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]].
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Biblija|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Kvint Horacije Flak|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]].
Red 7: Red 8:
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.


== Opus ==
* ''In veterem Croatorum patriam indagatio philologica [Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata]'' (1790)
* ''Fructus auctumnales [Jesenski plodovi]'' (1791)
* ''Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum [Ogled filologije i geografije Panonaca]'' (1795)
* ''Elementa numismaticae [Osnove numizmatike]'' (1799)
* ''De poesi illyrica libellus ad leges aestheticae exactus [Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike]'' (1817)
* ''Sveto pismo starog zakona'' i ''Sveto pismo novog zakona'' (1831)


{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}}
{{Lifetime|1750|1825|Katančić, Matija Petar}}
{{Hrvatska književnost}}
{{Normativna kontrola}}


{{Lifetime|1750|1825|Katančić, Matija Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Valpovo]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Numizmatika]]
[[Kategorija:Franjevci (biografije)]]
[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
[[Kategorija:Latinska književnost]]
[[Kategorija:Authority control]]

Verzija na datum 9 august 2018 u 11:42

Katančićeva bista u Valpovu

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich, Valpovo, 12.8. 1750. - Budim, 24.5. 1825.), hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na grčko i latinsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.

Opus

  • In veterem Croatorum patriam indagatio philologica [Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata] (1790)
  • Fructus auctumnales [Jesenski plodovi] (1791)
  • Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum [Ogled filologije i geografije Panonaca] (1795)
  • Elementa numismaticae [Osnove numizmatike] (1799)
  • De poesi illyrica libellus ad leges aestheticae exactus [Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike] (1817)
  • Sveto pismo starog zakona i Sveto pismo novog zakona (1831)