Ljetno vrijeme – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 10: | Red 10: | ||
== Historija == |
== Historija == |
||
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. |
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela [[Nemačka|Njemačka]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. |
||
== Sporenja o prednostima i nedostacima == |
== Sporenja o prednostima i nedostacima == |
Verzija na datum 19 maj 2018 u 11:38
ljetno vrijeme, međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje vremena pri čemu se tokom ljetnih mjeseci satovi pomiču za jedan sat unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se normalno vrijeme (standardno vrijeme, zonsko vrijeme). Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Historija
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Sporenja o prednostima i nedostacima
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.