Shakai Taishūtō – razlika između verzija
n/č |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 14: | Red 14: | ||
}} |
}} |
||
{{nihongo|'''''Shakai Taishūtō'''''|社会大衆党|Partija socijalističke mase ili Partija socijalističkih masa}} bila je [[socijalizam|socijalistička]] [[politička stranka]] koja je djelovala u predratnom [[Japan]]u. Osnovao ju je 1932. godine [[Abe Isoo]] spajanjem ''[[Shakai Minshūtō]]'' (Partije socijalističke mase) i ''[[Zenkoku Rōnō Taishūtō]]'' (Nacionalne partije radničko-seljačkih masa). Stranka je u teškim ekonomskim uvjetima izazvanim [[Velika ekonomska kriza|Velikom ekonomskom krizom]] podršku primala iz širokih slojeva, koji su uključivali kako [[radnička klasa|radničku klasu]], tako i niže činovnike i sitne obrtnike. Temelj programa joj je bio [[agrarna reforma]] na unutrašnjem, kao i [[pacifizam|pacifistička]] politika na vanjskom planu, te se, između ostalog, protivila izlasku Japana iz [[Liga naroda|Lige naroda]] i vojnoj ekspanziji na azijskom kontinentu i zalagala da se sredstva za vojsku preusmjere u socijalne mjere. Istovremeno je djelovala u teškim uvjetima, jer je, s jedne strane bila pod stalnom sumnjom za [[subverzija|subverziju]] i prijetnjom progona na temelju [[Zakoni o očuvanju miru|Zakona o očuvanju mira]], a s druge strane pod prijetnjom nasilja od strane ultranacionalističkih krugova iz vojske. Zbog svega toga je sa vremenom počela stvarati veze sa [[Todeiha]], [[umjerenost (politika)|umjerenom]] frakcijom militarista u vojsci, te joj je na kraju omogućeno da djeluje kao jedina legalna [[ljevica|lijeva]] stranka u međuratnom periodu. Na [[Parlamentarni izbori u Japanu 1937.|posljednjim predratnim izborima]] 1937. godine je postigla veliki uspjeh, postavši treća stranka po snazi u donjem domu carske Dijete. Nedugo nakon izbora je eskalirao [[Drugi japansko-kineski rat|rat sa Kinom]] koji je postao povodom frakcijskoj sukoba u stranci; dio članova se priključio "patriotima" koji su podržavali vojsku i njene akcije, dok je drugi dio odlučio dosljedno se protiviti ratu i kritizirati politiku prema Kini. Taj je sukob eskalirao 2. februara 1940. godine nakon što je govor liberalnog zastupnika [[Saitō Takao|Saita Takaoa]], u kome se kritizira rat, doveo do glasanja o njegovom izbacivanju iz Dijete. Članovi stranke koji su se tada suzdržali su izbačeni iz stranke, a nakon čega je i njen vođa Isoo podnio ostavku. Nekoliko mjeseci kasnije se Partija socijalističkih masa, kao i sve stranke zastupane u Dijeti, formalno spojila sa [[Udruženje za pomoć carskoj vladavini|Udruženju za pomoć carskoj vladavini], "[[front (politika)|frontovskoj]]" organizaciji koja će do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovati kao [[vladajuća stranka]] u ''[[de facto]]'' [[jednopartijski sistem|jednopartijskom režimu]]. |
{{nihongo|'''''Shakai Taishūtō'''''|社会大衆党|Partija socijalističke mase ili Partija socijalističkih masa}} bila je [[socijalizam|socijalistička]] [[politička stranka]] koja je djelovala u predratnom [[Japan]]u. Osnovao ju je 1932. godine [[Abe Isoo]] spajanjem ''[[Shakai Minshūtō]]'' (Partije socijalističke mase) i ''[[Zenkoku Rōnō Taishūtō]]'' (Nacionalne partije radničko-seljačkih masa). Stranka je u teškim ekonomskim uvjetima izazvanim [[Velika ekonomska kriza|Velikom ekonomskom krizom]] podršku primala iz širokih slojeva, koji su uključivali kako [[radnička klasa|radničku klasu]], tako i niže činovnike i sitne obrtnike. Temelj programa joj je bio [[agrarna reforma]] na unutrašnjem, kao i [[pacifizam|pacifistička]] politika na vanjskom planu, te se, između ostalog, protivila izlasku Japana iz [[Liga naroda|Lige naroda]] i vojnoj ekspanziji na azijskom kontinentu i zalagala da se sredstva za vojsku preusmjere u socijalne mjere. Istovremeno je djelovala u teškim uvjetima, jer je, s jedne strane bila pod stalnom sumnjom za [[subverzija|subverziju]] i prijetnjom progona na temelju [[Zakoni o očuvanju miru|Zakona o očuvanju mira]], a s druge strane pod prijetnjom nasilja od strane ultranacionalističkih krugova iz vojske. Zbog svega toga je sa vremenom počela stvarati veze sa [[Todeiha]], [[umjerenost (politika)|umjerenom]] frakcijom militarista u vojsci, te joj je na kraju omogućeno da djeluje kao jedina legalna [[ljevica|lijeva]] stranka u međuratnom periodu. Na [[Parlamentarni izbori u Japanu 1937.|posljednjim predratnim izborima]] 1937. godine je postigla veliki uspjeh, postavši treća stranka po snazi u donjem domu carske Dijete. Nedugo nakon izbora je eskalirao [[Drugi japansko-kineski rat|rat sa Kinom]] koji je postao povodom frakcijskoj sukoba u stranci; dio članova se priključio "patriotima" koji su podržavali vojsku i njene akcije, dok je drugi dio odlučio dosljedno se protiviti ratu i kritizirati politiku prema Kini. Taj je sukob eskalirao 2. februara 1940. godine nakon što je govor liberalnog zastupnika [[Saitō Takao|Saita Takaoa]], u kome se kritizira rat, doveo do glasanja o njegovom izbacivanju iz Dijete. Članovi stranke koji su se tada suzdržali su izbačeni iz stranke, a nakon čega je i njen vođa Isoo podnio ostavku. Nekoliko mjeseci kasnije se Partija socijalističkih masa, kao i sve stranke zastupane u Dijeti, formalno spojila sa [[Udruženje za pomoć carskoj vladavini|Udruženju za pomoć carskoj vladavini]], "[[front (politika)|frontovskoj]]" organizaciji koja će do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovati kao [[vladajuća stranka]] u ''[[de facto]]'' [[jednopartijski sistem|jednopartijskom režimu]]. |
||
Aktualna verzija na datum 8 maj 2018 u 15:33
Shakai Taishūtō | |
---|---|
Vođa | Abe Isoo |
Osnivanje | 24. 7. 1932 |
Raspuštanje | 6. 7. 1940 |
Spajanje od | Udruženje za pomoć carskoj vladavini |
Sjedište | Tokyo |
Ideologija | socijaldemokracija |
Politička pozicija | lijevi centar |
Shakai Taishūtō (社会大衆党 Partija socijalističke mase ili Partija socijalističkih masa?) bila je socijalistička politička stranka koja je djelovala u predratnom Japanu. Osnovao ju je 1932. godine Abe Isoo spajanjem Shakai Minshūtō (Partije socijalističke mase) i Zenkoku Rōnō Taishūtō (Nacionalne partije radničko-seljačkih masa). Stranka je u teškim ekonomskim uvjetima izazvanim Velikom ekonomskom krizom podršku primala iz širokih slojeva, koji su uključivali kako radničku klasu, tako i niže činovnike i sitne obrtnike. Temelj programa joj je bio agrarna reforma na unutrašnjem, kao i pacifistička politika na vanjskom planu, te se, između ostalog, protivila izlasku Japana iz Lige naroda i vojnoj ekspanziji na azijskom kontinentu i zalagala da se sredstva za vojsku preusmjere u socijalne mjere. Istovremeno je djelovala u teškim uvjetima, jer je, s jedne strane bila pod stalnom sumnjom za subverziju i prijetnjom progona na temelju Zakona o očuvanju mira, a s druge strane pod prijetnjom nasilja od strane ultranacionalističkih krugova iz vojske. Zbog svega toga je sa vremenom počela stvarati veze sa Todeiha, umjerenom frakcijom militarista u vojsci, te joj je na kraju omogućeno da djeluje kao jedina legalna lijeva stranka u međuratnom periodu. Na posljednjim predratnim izborima 1937. godine je postigla veliki uspjeh, postavši treća stranka po snazi u donjem domu carske Dijete. Nedugo nakon izbora je eskalirao rat sa Kinom koji je postao povodom frakcijskoj sukoba u stranci; dio članova se priključio "patriotima" koji su podržavali vojsku i njene akcije, dok je drugi dio odlučio dosljedno se protiviti ratu i kritizirati politiku prema Kini. Taj je sukob eskalirao 2. februara 1940. godine nakon što je govor liberalnog zastupnika Saita Takaoa, u kome se kritizira rat, doveo do glasanja o njegovom izbacivanju iz Dijete. Članovi stranke koji su se tada suzdržali su izbačeni iz stranke, a nakon čega je i njen vođa Isoo podnio ostavku. Nekoliko mjeseci kasnije se Partija socijalističkih masa, kao i sve stranke zastupane u Dijeti, formalno spojila sa Udruženju za pomoć carskoj vladavini, "frontovskoj" organizaciji koja će do kraja Drugog svjetskog rata djelovati kao vladajuća stranka u de facto jednopartijskom režimu.