Zanatstvo – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 16: | Red 16: | ||
Ponekad [[država]], u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od [[turizam|turizma]] očuva zanate, na njih primenjuje manje [[porez]]e ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“. |
Ponekad [[država]], u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od [[turizam|turizma]] očuva zanate, na njih primenjuje manje [[porez]]e ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“. |
||
== |
== Povezano == |
||
* [[Zanatlija]] |
|||
== Vidi još == |
|||
* [[zanatlija]] |
|||
* [[ |
* [[Zanatska komora]] |
||
* [[spisak zanata]] |
|||
* [[tradicijski zanati]] |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Verzija na datum 19 april 2018 u 01:51
Zanatstvo (tur. sanat < arap. صَنْعَة, ṣan’a) ili obrtništvo, delatnost koja se bavi proizvodnjom, popravkom ili održavanjem nečega. Zanat ili obrt je preteča industrijske - fabričke proizvodnje.
Majstori koji su „izučili“ zanat su svoj proizvod pravili od početka do kraja. Na primer obućar bi od kupljene, obrađene kože i uz pomoć alata i potrošnih materijala kao što su konac, ekseri i lepak pravio cipelu za kupca, od početka do kraja.
U fabričkoj proizvodnji proces proizvodnje (npr.cipele) se deli na faze, jedni kroje, drugi šiju, treći lepe, četvrti pakuju... U fabričkoj proizvodnji radnici se najčešće obučavaju za jednu tehnološku operaciju, obuka traje brzo i može se koristiti jeftinija i manje kvalifikovana radna snaga.
Fabrička proizvodnja je svojom masovnošću, primenom sofisticiranih mašina omogućila proizvode koji su znatno jeftiniji od zanatskih i time polako odgurala zanate u zaborav.
Stari zanati
Stari zanati su pre stotinak godina bili izvor prihoda i mogućnost snabdevanja stanovništva neophodnim potrepštinama. Mnogi od njih su izčezli pred industrijskom revolucijom. Zanatska proizvodnja se realizovala u zanatskim radnjama a posao su vodili majstori. Oni su za svoje pomoćnike imali kalfe i šegrte. Zanat se učio godinama. Na prostoru bivše Jugoslavije su mnogi nazivi za zanate ostali iz turskog doba, naročito oni koji u svom nazivu imaju slovo „dž“.
Ponekad država, u nastojanju da radi zaštite kulturne baštine i eventualnih dodatnih prihoda od turizma očuva zanate, na njih primenjuje manje poreze ali i zahteva da budu posebno obeleženi kao „proizvod starog zanata“.
Povezano
Vidi još
Literatura
- Danica Đokić, Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka, Narodni muzej Požarevac