Razlike između izmjena na stranici "Papa"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 15 bajtova ,  prije 2 godine
m/м
linkovi
m/м (link)
m/м (linkovi)
[[12. vijek]] bio je period rasta i transformacija tokom kojeg je završen proces [[reforma|reformi]] [[Grgur VII.|Grgura VII]], pa je i papinstvo prilagođeno novoj realnosti, na osnovu događaja iz prethodnog [[vijek]]a. Papinstvo se kao [[tradicija|tradicionalni]] [[religija|religijski]] centar crkve, razvilo u veliku [[administracija|administrativnu]] i [[birokracija|birokratsku]] instituciju. Tad je papinski [[dvorac|dvor]] na neki način postao [[vrhovni sud]], koji je imao jurisdikciju u širokom rasponu [[pravo|pravnih]] stvari i kreirao vrlo sofisticirane [[zakon]]e i propise. Kako se nekad govorilo da su svi putevi vode u Rim, misleći prvenstveno na [[religija|religiju]], odtad se moglo reći da svi putevi vode u Rim zbog [[Kanonsko pravo|Kanonskog prava]]. Zbog tog uopće nije bilo slučajno, da je čak nekoliko sljedećih papa proglašeno [[svetac|svetim]].<ref name=brit/>
 
Pape su se također prilagodile promjenjenim društvenim, [[vjera|vjerskim]] i [[politika|političkim]] prilikama, tako da su i sami bili inicijatori stvaranja vlastitih. Nova [[izbori|izborna]] pravila koja je inicirao [[Grgur VII.]] tek su djelomično riješila probleme vezane uz [[Apostolsko nasledstvo|papinsku sukcesiju]], pa je zbog toga crkva pretrpjela dva [[raskol]]a u [[12. vijek]]u. Od [[Izbor za papu 1130.|Izbora 1130.]] do [[KonklavaIzbor za papu 1159.|Konklave iz 1159]], ovaj posljednji rezultirao je obnovljanjem sukoba između pape i cara [[Friedrich I Barbarossa|Friedricha Barbarosse]]. Na kraju je završio tako da je legitimnim papom proglašen [[Aleksandar III (papa)|Aleksandar III]] ([[1159]].-[[1181|81]].). Svađa zbog [[Konklava 1159|Konklave iz 1159]] dovela je do odluke [[Treći lateranski koncil|Trećeg lateranskog koncila]] iz [[1179]]. po kojoj je kod [[izbori|izbora]] pape bila potrebna dvotrećinska većinu glasova [[kardinal]]a.<ref name=brit/>
 
Pape tog vremena morale su se suočiti sa brojnim novim izazovima, od nastojanja [[Apeninski poluotok|apeninskih]] [[grad]]ova da si osiguraju [[nezavisnost]] od svagog [[car]]skog ili [[biskup]]skog uplitanja, do bujanja [[hereza|heretičnih]] pokreta kao što su bili [[Valdenzi]] i [[Katari]].<ref name=brit/>
Obnovio je efikasnu vladu [[Papinska Država|Papinske Države]], za njegovog [[Pontifeks|pontifikata]] [[Engleska]], [[Bugarska]] i [[Portugal]] postale su papinska [[feud|lena]]. [[Inocent III.]] je proširio papinsku [[pravo|pravnu]] nadležnost tvrdeći da je nadležan za sva pitanja vezana za grijeh, pa se aktivno uplitao u [[politika|političke]] prilike [[Francuska|Francuske]] i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Pokrenuo je [[Četvrti križarski rat]] ([[1202]].-[[1204|04]]), koji je doveo do [[Pad Carigrada (1204)|Pada Konstantinopolisa]] i [[Katarski krstaški rat|Katarskog križarskog rata]], koji je bio namijenjen gušenju [[hereza|hereze]] po [[Francuska|Južnoj Francuskoj]], uz to ostao je upamćen kao onaj koji je odobrio [[zakon]] po kom su [[Židovi]] morali nositi specijalnu [[odjeća|odjeću]].<ref name=brit/>
 
Uz sve to bavio se i čisto [[religija|religijskim]] pitanjima, odobrivši redove [[Franjo Asiški|Franje Asiškoga]] ([[Franjevci]] [[1209]].) i [[Sveti Dominik|sv. Dominika]] ([[Dominikanci]] [[1215]].). Predsjedao je [[Četvrti lateranski koncilsabor|Četvrtim lateranskim koncilom]] održanim [[1215]]., koji je pokrenuo različite [[reforma|reforme]] i odobrio korištenje termina
[[transupstancijacija]] kojim je opisana [[Euharistija|euharistijska transformacija]].<ref name=brit/>
 
19.991

izmjena

Navigacijski meni