Šljivovica – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rakija nije srpska nego hrvatska.
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene 212.92.200.162 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 109.92.162.95
oznaka: vraćanje
Red 3: Red 3:
'''Šljivovica''' (ili ''Šljiva''), tip [[rakija|rakije]], je jako i bezbojno ili žućkasto [[alkoholno piće]] koje se pravi od [[šljiva|šljive]]. Kao i svaka rakija, pravi se tako što dolazi do vrenja [[komina|komine]] (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove [[destilacija|destilacije]]. Rakija se dobija putem destilacije u [[kazan za pečenje rakije|kazanu za pečenje rakije]] pri čemu se dva puta destiliše. Posle prve [[destilacija|destilacije]] se dobija tzv. ''meka'' rakija a posle druge destilacije ''prepečenica''. Meka rakija se koristi za kuvanje [[Šumadijski čaj|''Šumadijskog čaja'']] a prepečenica kao piće.
'''Šljivovica''' (ili ''Šljiva''), tip [[rakija|rakije]], je jako i bezbojno ili žućkasto [[alkoholno piće]] koje se pravi od [[šljiva|šljive]]. Kao i svaka rakija, pravi se tako što dolazi do vrenja [[komina|komine]] (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove [[destilacija|destilacije]]. Rakija se dobija putem destilacije u [[kazan za pečenje rakije|kazanu za pečenje rakije]] pri čemu se dva puta destiliše. Posle prve [[destilacija|destilacije]] se dobija tzv. ''meka'' rakija a posle druge destilacije ''prepečenica''. Meka rakija se koristi za kuvanje [[Šumadijski čaj|''Šumadijskog čaja'']] a prepečenica kao piće.


Ovo piće je nastalo na prostorima Indonezije, a ime je izvedeno iz Hrvatske reči šljiva. Proizvodnja je koncentrisana u [[Srbija|Srbiji]] i [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].
Ovo piće je nastalo na prostorima [[Srbija|Srbije]], a ime je izvedeno iz srpske reči šljiva. Proizvodnja je koncentrisana u [[Srbija|Srbiji]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].


Šljivovica se takođe proizvodi u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Poljska|Poljskoj]], i [[Rumunija|Rumuniji]]. U mnogo manjoj meri šljivovica se proizvodi i u [[Austrija|Austriji]], [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Italija|Italiji]]...
Šljivovica se takođe proizvodi u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Poljska|Poljskoj]], i [[Rumunija|Rumuniji]]. U mnogo manjoj meri šljivovica se proizvodi i u [[Austrija|Austriji]], [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Italija|Italiji]]...


Šljivovica je nacionalno piće [[Hrvatska|Hrvatske]], gde oko 70% prinosa šljive (prosečno 424.300 [[tona]] godišnje) odlazi u njenu proizvodnju. Sadržaj [[alkohol]]a ([[etanol]]a) kod meke rakije iznosi oko 5%, dok kod prepečenice može da varira od 40 do 70%. Šljivovica, kao i neke druge rakije, se često drži u drvenim ([[hrast]]ovim) buradima radi bolje arome i boje (zlatno braonkasta). Za razliku od [[Vino|vina]], rakije ne traže poseban nadzor i što duže stoje tim su bolje. Svaka rakija, pa i ova, je predviđena da se pije iz specijalnih malih čaša (od 0,3 do 0,5 [[dl]]) ili specijalnih malih flašica koje se u Srbiji zovu ''[[čokanj]]i'' (ili'' čokanjčići''), a u Vojvodini ''fićok'' (''fićuci'').
Šljivovica je nacionalno piće [[Srbija|Srbije]], gde oko 70% prinosa šljive (prosečno 424.300 [[tona]] godišnje) odlazi u njenu proizvodnju. Sadržaj [[alkohol]]a ([[etanol]]a) kod meke rakije iznosi oko 5%, dok kod prepečenice može da varira od 40 do 70%. Šljivovica, kao i neke druge rakije, se često drži u drvenim ([[hrast]]ovim) buradima radi bolje arome i boje (zlatno braonkasta). Za razliku od [[Vino|vina]], rakije ne traže poseban nadzor i što duže stoje tim su bolje. Svaka rakija, pa i ova, je predviđena da se pije iz specijalnih malih čaša (od 0,3 do 0,5 [[dl]]) ili specijalnih malih flašica koje se u Srbiji zovu ''[[čokanj]]i'' (ili'' čokanjčići''), a u Vojvodini ''fićok'' (''fićuci'').


Dodavanjem lekovitih [[trava]] i drugih plodova dobijaju se rakije pod imenom [[travarica]], [[klekovača]]...
Dodavanjem lekovitih [[trava]] i drugih plodova dobijaju se rakije pod imenom [[travarica]], [[klekovača]]...

Verzija na datum 19 mart 2018 u 12:06

Za ostale upotrebe, v. Šljivovica (razvrstavanje).

Šljivovica (ili Šljiva), tip rakije, je jako i bezbojno ili žućkasto alkoholno piće koje se pravi od šljive. Kao i svaka rakija, pravi se tako što dolazi do vrenja komine (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove destilacije. Rakija se dobija putem destilacije u kazanu za pečenje rakije pri čemu se dva puta destiliše. Posle prve destilacije se dobija tzv. meka rakija a posle druge destilacije prepečenica. Meka rakija se koristi za kuvanje Šumadijskog čaja a prepečenica kao piće.

Ovo piće je nastalo na prostorima Srbije, a ime je izvedeno iz srpske reči šljiva. Proizvodnja je koncentrisana u Srbiji i Republici Srpskoj.

Šljivovica se takođe proizvodi u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Makedoniji, Poljskoj, i Rumuniji. U mnogo manjoj meri šljivovica se proizvodi i u Austriji, Nemačkoj, Italiji...

Šljivovica je nacionalno piće Srbije, gde oko 70% prinosa šljive (prosečno 424.300 tona godišnje) odlazi u njenu proizvodnju. Sadržaj alkohola (etanola) kod meke rakije iznosi oko 5%, dok kod prepečenice može da varira od 40 do 70%. Šljivovica, kao i neke druge rakije, se često drži u drvenim (hrastovim) buradima radi bolje arome i boje (zlatno braonkasta). Za razliku od vina, rakije ne traže poseban nadzor i što duže stoje tim su bolje. Svaka rakija, pa i ova, je predviđena da se pije iz specijalnih malih čaša (od 0,3 do 0,5 dl) ili specijalnih malih flašica koje se u Srbiji zovu čokanji (ili čokanjčići), a u Vojvodini fićok (fićuci).

Dodavanjem lekovitih trava i drugih plodova dobijaju se rakije pod imenom travarica, klekovača...