Sjeverna Amerika – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 5: | Red 5: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
{{glavni|Povijest Sjeverne Amerike}} |
{{glavni|Povijest Sjeverne Amerike}} |
||
⚫ | Godine 1492. [[Kristofor Kolumbo]] je bio poslan u ime španjolske kraljice da dođe do Indije, ali mu je namjera billa krenuti sa zapada da dođe na istok jer je vjerovao da je Zemlja okrugla. Kada je došao do kopna (nepoznati kontinent) mislio je da je to Indija, pa je tako nazvao i domorodce koi su tamo živjeli. Tek kasnije, Amerigo Verspucci je istraživao sve oko Amazone i shvatio da je riječ o sasvim novom kopnu, zbog čega je po njemu i nazvano. |
||
== Geografija == |
|||
⚫ | Godine 1492. [[Kristofor Kolumbo]] je bio poslan u ime |
||
⚫ | |||
== Zemljopis == |
|||
⚫ | |||
Sjeverna Amerika je treći [[kontinent]] po veličini.<ref name=britannica-northamerica>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/418612/North-America|title = North America|publisher = [[Encyclopædia Britannica]]|accessdate = 2014-02-03}}</ref> Najveća država u Sjevernoj Americi je [[Kanada]], od 9,976.140 km<sup>2</sup> površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država [[Grenada]]. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km<sup>2</sup>. |
Sjeverna Amerika je treći [[kontinent]] po veličini.<ref name=britannica-northamerica>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/418612/North-America|title = North America|publisher = [[Encyclopædia Britannica]]|accessdate = 2014-02-03}}</ref> Najveća država u Sjevernoj Americi je [[Kanada]], od 9,976.140 km<sup>2</sup> površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država [[Grenada]]. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km<sup>2</sup>. |
||
Red 227: | Red 225: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{Reflist|2}} |
{{Reflist|2}} |
||
== Literatura == |
|||
{{Refbegin|2}} |
|||
{{refend}} |
|||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{ |
{{Commonscat|North America}} |
||
* [http://www.answers.com/topic/north-america Houghton Mifflin Company, "North America"] |
* [http://www.answers.com/topic/north-america Houghton Mifflin Company, "North America"] |
||
Red 241: | Red 234: | ||
{{Kontinent}} |
{{Kontinent}} |
||
⚫ | |||
{{Commonscat|North America}} |
|||
[[Kategorija:Kontinenti]] |
[[Kategorija:Kontinenti]] |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Regije]] |
Verzija na datum 1 mart 2018 u 13:12
Sjeverna Amerika, kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.[1]
Povijest
Godine 1492. Kristofor Kolumbo je bio poslan u ime španjolske kraljice da dođe do Indije, ali mu je namjera billa krenuti sa zapada da dođe na istok jer je vjerovao da je Zemlja okrugla. Kada je došao do kopna (nepoznati kontinent) mislio je da je to Indija, pa je tako nazvao i domorodce koi su tamo živjeli. Tek kasnije, Amerigo Verspucci je istraživao sve oko Amazone i shvatio da je riječ o sasvim novom kopnu, zbog čega je po njemu i nazvano.
Geografija
Sjeverna Amerika je treći kontinent po veličini.[2] Najveća država u Sjevernoj Americi je Kanada, od 9,976.140 km2 površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država Grenada. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km2.
Sjeverna Amerika obuhvaća sjeverni dio zemljane mase poznate po nazivima Novi Svijet, Zapadna Hemisfera ili Amerike. Jedina kopnena točka dodira između Sjeverne i Južne Amerike i mjesto gdje prestaje Sjeverna, a počinje Južna Amerika je Panamska prevlaka kroz koju je prokopan Panamski kanal (prema nekim izvorima mjesto gdje završava Sjeverna Amerika i počinje Južna je prevlaka Tehuantepec u Meksiku).
Kontinentalna obala je duga i nepravilna. Meksički zaljev je najveća vodena površina udubljena u kontinent, nakon nje slijedi Zaljev Hudson, a ostali značajniji su Zaljev St. Lawrence i Kalifornijski zaljev.
Uz obalu kontitnent nalaze se brojna otočja npr. Kanadski Arktički Arhipelag, Bahami, Otoci Turks i Caicos, Veliki i Mali Antili, Aleutski otoci i te brojni veliki otoci poput Newfoundlanda i Grenlanda.
Bermudski otoci geološki nisu dio Amerika, to je oceanski otok koji je nastao pukotinom srednje atlantskog grebena prije 100 milijuna godina. Najbliže kopno otocima je Cape Hatteras, u Sjevernoj Karolini, te se Bermudski otoci zbog svojih povijesnih, politički i kulturnih veza smatraju dijelom američkog kontinenta. /ref> Najveća država u Sjevernoj Americi je Kanada, od 9,976.140 km
Politička podjela i površina
Sjeverna Amerika se dijeli na Sjevernu i Srednju Ameriku. Prostire se u žarkom pojasu (jug Sjeverne Amerike), sjevernom umjerenom pojasu (središnja Sjeverna Amerika, pretežito SAD) i sjevernom hladnom pojasu (većina Kanade, Aljaska i Grenland tj. sjever Sjeverne Amerike). Iako Sjeverna Amerika najvećim dijelom pripada umjerenom klimatskom pojasu, izuzevši najsjevernije krajeve u subpolarnim i najjužnije u suptropskom i tropskom pojasu, njezina klima ovisi o reljefu. Zbog gorja koje se pruža kao podnevnici, gotovo u smjeru sjever-jug, unutrašnjost kontinenta otvorena je utjecajima hladnog sjevera i vrućeg juga.
Ime | Površina (km²) | Stanovnika (2002-07-01 pribl.) | Gustina naseljenosti (po km²) |
---|---|---|---|
Angilja (Britanija) | 102 | 12,446 | 122 |
Antigva i Barbuda | 443 | 67,448 | 152 |
Aruba (Holandija) | 193 | 70,441 | 365 |
Barbados | 431 | 276,607 | 642 |
Bahami | 13,940 | 300,529 | 22 |
Belize | 22,966 | 262,999 | 11 |
Bermudi (Britanija) | 53 | 63,960 | 1,200 |
Devičanska ostrva (Velika Britanija) | 153 | 21,272 | 139 |
Devičanska ostrva (SAD) | 352 | 123,498 | 351 |
Gvadelup (Francuska) | 1,780 | 435,739 | 245 |
Gvatemala | 108,890 | 13,314,079 | 122 |
Grenada | 344 | 89,211 | 259 |
Grenland (Danska) | 2,166,086 | 56,376 | 0.03 |
Dominika | 754 | 70,158 | 93 |
Dominikanska Republika | 48,730 | 8,721,594 | 179 |
El Salvador | 21,040 | 6,353,681 | 302 |
Jamajka | 10,991 | 2,680,029 | 244 |
Kajmanska ostrva (Britanija) | 262 | 36,273 | 138 |
Kanada | 9,976,140 | 31,902,268 | 3.2 |
Kostarika | 51,100 | 3,834,934 | 75 |
Kuba | 110,860 | 11,224,321 | 101 |
Martinik (Francuska) | 1,100 | 422,277 | 384 |
Meksiko | 1,972,550 | 103,400,165 | 52 |
Monserat (Britanija) | 102 | 8,437 | 83 |
Navasa (SAD) | 5 | 0 | n/a |
Nikaragva | 129,494 | 5,023,818 | 39 |
Panama | 78,200 | 2,882,329 | 37 |
Portoriko (SAD) | 9,104 | 3,957,988 | 435 |
Sveta Lucija | 616 | 160,145 | 260 |
Sveti Vinsent i Grenadini | 389 | 116,394 | 299 |
Sveti Kristofer i Nevis | 261 | 38,736 | 148 |
Sveti Pjer i Mikelon (Francuska) | 242 | 6,954 | 29 |
Terks i Kejkas ostrva (Britanija) | 430 | 18,738 | 44 |
SAD | 9,629,091 | 280,562,489 | 29 |
Haiti | 27,750 | 7,063,722 | 255 |
Holandski Antili (Holandija) | 960 | 214,258 | 223 |
Honduras | 112,090 | 6,560,608 | 59 |
Ukupno | 24,497,994 | 490,354,921 | 20.0 |
Reference
- ↑ „North America Land Forms and Statistics”. World Atlas.com. Pristupljeno 16 June 2013.
- ↑ „North America”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2014-02-03.