Istočni Slaveni – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''[[ |
'''Istočni [[Slaveni]]''' ili '''Sloveni''' su zbirni naziv za [[Rusi|Ruse]], [[Belorusi|Bjeloruse]] i [[Ukrajinci|Ukrajince]]. Oko 55.000 [[Rusini (Ukrajina)|Rusina]] se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u [[kasni srednji vijek|kasnom srednjem vijeku]], kao posljedica [[Mongoli|mongolskog]] pustošenja zemlje. |
||
[[Rusi]] su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a [[Ukrajinci]] i [[Belorusi|Bjelorusi]] kao [[Ruteni]] (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod [[Povijest Poljske|poljsko-litavsku vlast]]. Okupacija [[Staroruski (termin)|staroruskih]] zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 [[Rusini (Ukrajina)|Rusina]] deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Zakarpatje|Zakarpatju]] sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima. |
[[Rusi]] su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a [[Ukrajinci]] i [[Belorusi|Bjelorusi]] kao [[Ruteni]] (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod [[Povijest Poljske|poljsko-litavsku vlast]]. Okupacija [[Staroruski (termin)|staroruskih]] zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 [[Rusini (Ukrajina)|Rusina]] deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Zakarpatje|Zakarpatju]] sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima. |
||
Verzija na datum 27 februar 2018 u 02:11
Istočni Slaveni ili Sloveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince. Oko 55.000 Rusina se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu Kijevske Rusi. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u kasnom srednjem vijeku, kao posljedica mongolskog pustošenja zemlje.
Rusi su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a Ukrajinci i Bjelorusi kao Ruteni (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod poljsko-litavsku vlast. Okupacija staroruskih zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 Rusina deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna Ukrajinaca u Galiciji, Bukovini i Zakarpatju sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima.
U Rusiji također posebnu pažnju plijeni velika naglašenost i često izjašnjavanje regionalnog identiteta stanovnika pa se mnogi službeno evidentirani Rusi u privatnom životu izjašnjavaju u regionalnom kontekstu kao u etničkom.
Etno-kulturna podjela
- A Bjelorusi
- B) Rusi
- b1. Starovjerci (Lipovski Rusi, Lipovjani)
- b2. Pomori
- C Rusini: Imaju snažnu regionalnu identifikaciju no u popisu stanovništva Poljske i Slovačke izjašnjavaju se dvojako etničkim Ukrajincima i Rusinima. Dio pripadnika se smatra ukrajinskim subetnosom; Oko 55.000 Rusina u svijetu se izjašnjava kao posebna nacija;[1]
- D Ukrajinci
- Ukrajinski Poliščuci: subetnička grupa Ukrajinaca.