Dikotiledone biljke – razlika između verzija

Magnoliopsida
	Cvjetovi angiosperme
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Biljke;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na datum 22 februar 2018 u 22:50

Dikotiledone biljke ili kratko dikotiledone (lat.Magnoliopsida) je botanički naziv za razred, u taksonomiji biljaka cvjetnica iz divizije Magnoliophyta. Naziv razreda se formira tako, da se nastavak za pripadajuću porodicu -aceae, u nazivu Magnoliaceae, zamijeni nastavkom -opsida.^[1]

Glavna obilježja

Dicotyledoneae su najbrojnija i najvarijabilnija današnja grupa skupina biljaka, koje, uz rijetke izuzetke, imaju dva zametna listića (kotiledona), po čemu su i imenovane.

Glavni korijen, koji se razvija iz klicinog korijenka, najčešće je dugovječan i formira bočno razgranato korijenje.
Sposobne su za sekundarno rastenjer u debljinu, dijeljenjem ćelija kambij.
Provodni sudovi (na poprečnom presjeku) stabljike raspoređeni su kružno.
Listovi dvokotiledonih biljaka su različite morfologije i građe. Većinom imaju peteljku i liski, sa mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće (brakteje), a rjeđe rukavce.
Pazušni (aksilarni) pupovi imaju dva poprečna predlistića.
Cvjetovi su izdijeljeni u čašku ili čašicu (lapove) i vjenčić ili krunicu (latice). Sastoje se od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Uvojiti (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu se rijetko javlja, što je obilježje primitivnijih grupa, koje ispoljavalju određene filogenetske veze s golosjemenjačama.

Poređenje sa monokotiledonim biljkama

Osim brpja kotiledona, između monokotiledona i dvokotiledona, postoje i druge razlike. Ove razlike su uglavnom između monokotiledona dikotiledonske grupe eudikotiledona. Mnoge dikotiledone grupe koje su se ranije izdvojile iz zajedničkog filogenetskog stabla imaju izvjesne karakteristike "monokotiledona", kao što su razbacani provodni snopići, trodijelne cvjetovi i stari (predački) tip polena.^[2] Neke monokotiledone također imaju i svojstva dikotiledoda, kao što je mrežasta lisna „nertvatura“ provodnih sudova^[2]

Osobina	Monokotiledone	Dikotiledone
Broj dijelova svakog cvijeta	Trodijelni	Četverodijelni ili petodijelni
Broj brazda ili pora u polenovom zrnu	Jedna	Tri
Broj kotiledona (klicinih listića u sjemenci)	Jedan	Dva
Sistem provodnih sudova (snopića u stabljici)	Razbacani	U koncentričnim krugovima
Korijenje	Razvoj iz raznih mjesta	Razvoj iz dna klijanca
Sistem glavnih lisnih provodnih sudova (nervature)	Paralelni	Mrežasti
Sekundarni rast (debljanje stabljike)	Nemaju	Često imaju

Filogenija

Angiosperme

Amborella

Nymphaeales

Austrobaileyales

	Magnoliidee

	Chloranthales

Monokotiledone

	Ceratophyllum

	Eudikotiledone

Filogenija cvjetnica prema APG III (2009)

Angiosperme

	Amborella

	Nymphaeales

	Ceratophyllum

	Eudikotiledone

Alternativna filogenija (2010.)^[3]

Postoji osam grupa današnjih angiospermi:

Amborella, jedine vrsta je grm uz Nove Kaledonije;
Nymphaeales, oko 80 vrsta,^[4] vodeni ljiljani i Hydatellaceae;
Austrobaileyales, oko 100 vrsta^[4]
Chloranthales, nekoliko desetina vrsta aromatičnog lišća
Magnolide, oko 9.000 vrsta, okarakteriziranih trodijelnim , pollecvjetovima. polenom sa jednom porom i obično razgranatom mrežom lisne nervature, kao što je magnolija, lovor i crni biber;
Monokotiledone, oko 70.000 vrsta obilježenim trimernim cvjetovima, jednim kotiledonom, polenom sa jednom porom i obično paralelnom lisnom nervaturom; primjeri: [[|Poaceae|Trave]], Orchidaceae, Arecaceae;
Ceratophyllum, oko šest vrsta vodenih biljaka, poznatijih kao akvarijske biljke;
Eudikotiledone, oko 175.000 vrsta, obilježenih 4- or 5-dijelnim cvjetovima, polenom sa tri pore i obično razgranatim lisnom nervaturom – npr. suncokreti, petunija, maslačak, jabuke i hrastovi.

Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: Amborellales, Nymphaeales i Austrobaileyales.^[5] Izraz bazne angiosperme se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.^[6]Ceratophyllum izgledaju kao grupa u eudikotiledonima prije nego u monokotiledonima.

Kladističke analize, na osnovu morfologije i sekvenci mitohondrijske i jedarne DNK hloroplasta, ne podržavaju podjelu cvjetnica u monokotiledone i dikotiledone.^[7] Te analize su pokazali da su dikotiledone parafiletska grana biljnog carstva.

Dikotiledone biljke su svrstane u monofiletske grupe, kako slijedi:^[8]

Angiospermae

	Amborellaceae

	Nymphaeales

	Austrobaileyales

	Chloranthaceae

	Magnoliidae

	Ceratophyllales

	Eudicotyledoneae

Monocotiledone (Liliopsida)

Klasifikacija

Uobičajena klasifikacija

Razred Magnoliopsida obuhvata slijedeće redove:

Komparacija tri klasifikacijska sistema

APG II

Cronquistov sistem

Tradicijski sistem

Amborellaceae

Nymphaeaceae [+ Cabombaceae]

Eudikotiledone

Bazne eudikotiledone

Rosidae

Bazne Rosidae

Eurosidae I

EurosideII

Asteride

Bazne asteride

Euasteride I

Euasteride II

Magnoliopsida

Magnoliidae (većinoma bazne dikotiledone)

Razred: Magnoliopsida (=Dicotyledoneae)

Podrazred: Magnoliidae
- Red: Magnoliales (magnolijevci)
- Red: Laurales (lovorovci)
- Red: Winterales (vinterjevci)
Podrazred: izolirane grupe nejasnog taksonomskim položaja
- Red: Illiciales
- Red: Chloranthales
- Red: Piperales
- Red: Aristolochiales
- Red: Rafflesiales
Podrazred: Nymphaeidae
- Red: Nymphaeales
- Red: Ceratophyllales

Povezano

Reference

↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
↑ ^2,0 ^2,1 „Monocots versus Dicots”. University of California Museum of Paleontology. Pristupljeno 25 January 2012.
↑ Bell, C.D.; Soltis, D.E. & Soltis, P.S. (2010). „The Age and Diversification of the Angiosperms Revisited”. American Journal of Botany 97 (8): 1296–1303. DOI:10.3732/ajb.0900346. PMID 21616882. , p. 1300
↑ ^4,0 ^4,1 Jeffrey D. Palmer; Douglas E. Soltis and Mark W. Chase; Chase, M. W. (2004). „The plant tree of life: an overview and some points of view”. American Journal of Botany 91 (10): 1437–1445. DOI:10.3732/ajb.91.10.1437. PMID 21652302. , Figure 2
↑ http: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614.
↑ Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis (2004). „The origin and diversification of angiosperms”. American Journal of Botany 91 (10): 1614–1626. DOI:10.3732/ajb.91.10.1614. PMID 21652312.
↑ Chase MW, y 41 autores más. 1993. Phylogenetics of seed plants: An analysis of nucleotide sequences from the plastid gene rbcL. Ann. Missouri Bot. Gard. 80: 528-580.
↑ Theodor C. H. Cole & Hartmut H. Hilger 2013 Angiosperm Phylogeny, Flowering Plant Systematics.

Vanjske veze

Ostali projekti

	U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Dikotiledone biljke
	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Dikotiledone biljke
	Wikivrste imaju podatke o: Dikotiledone biljke

[“Sofradzija“-1] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.

[UCB-2] 2,0 ^2,1 „Monocots versus Dicots”. University of California Museum of Paleontology. Pristupljeno 25 January 2012.

[Bell_et_all_2010-3] Bell, C.D.; Soltis, D.E. & Soltis, P.S. (2010). „The Age and Diversification of the Angiosperms Revisited”. American Journal of Botany 97 (8): 1296–1303. DOI:10.3732/ajb.0900346. PMID 21616882. , p. 1300

[palmer-4] 4,0 ^4,1 Jeffrey D. Palmer; Douglas E. Soltis and Mark W. Chase; Chase, M. W. (2004). „The plant tree of life: an overview and some points of view”. American Journal of Botany 91 (10): 1437–1445. DOI:10.3732/ajb.91.10.1437. PMID 21652302. , Figure 2

[5] ttp: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614.

[6] Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis (2004). „The origin and diversification of angiosperms”. American Journal of Botany 91 (10): 1614–1626. DOI:10.3732/ajb.91.10.1614. PMID 21652312.

[7] Chase MW, y 41 autores más. 1993. Phylogenetics of seed plants: An analysis of nucleotide sequences from the plastid gene rbcL. Ann. Missouri Bot. Gard. 80: 528-580.

[8] Theodor C. H. Cole & Hartmut H. Hilger 2013 Angiosperm Phylogeny, Flowering Plant Systematics.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-.138, and the block ID is #7133. Please include all above details in any queries you make.
-You can view and copy the source of this page.
 {{Taksokvir
-| boja = lightblue
+| boja = lightgreen
 | naziv = Magnoliopsida
 | slika = Au tas botanic 1379.jpg
@@ Red 14: / Red 11: @@
 | razdioba = ''vidi tekst''
 }}
+'''Dikotiledone biljke''' ili kratko '''dikotiledone''' ([[latinski jezik|lat.]]'''''Magnoliopsida''''') je [[botanika|botanički]] naziv za [[razred (biologija)|razred]], u [[taksonomija|taksonomiji]] [[biljka|biljaka]] [[cvjetnica]] iz [[divizija (biologija)|divizije]] [[Magnoliophyta]]. Naziv razreda se formira tako, da se nastavak za pripadajuću porodicu ''-aceae'', u nazivu ''[[Magnoliaceae]]'', zamijeni nastavkom ''-opsida''.<ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
+== Glavna obilježja ==
-'''Dikotiledone biljke''' ili kratko '''dikotiledone''' ([[latinski jezik|lat.]]'''''Magnoliopsida''''') je   [[botanika|botanički]] naziv za [[razred (biologija)|razred]], u [[taksonomija|taksonomiji]] [[biljka|biljaka]] [[cvjetnica]] iz [[divizija (biologija)|divizije]] [[Magnoliophyta]]. Naziv razreda se formira tako, da se nastavak za pripadajuću porodicu ''-aceae'',  u nazivu ''[[Magnoliaceae]]'', zamijeni nastavkom ''-opsida''.<ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
+Dicotyledoneae su najbrojnija i najvarijabilnija današnja grupa skupina biljaka, koje, uz rijetke izuzetke, imaju dva zametna listića ([[kotiledon]]a), po čemu su i imenovane.
+* Glavni korijen, koji se razvija iz klicinog korijenka, najčešće je dugovječan i formira bočno razgranato korijenje.
-==Glavna obilježja==
+* Sposobne su za sekundarno rastenjer u debljinu, dijeljenjem ćelija [[kambij]].
-Dicotyledoneae su najbrojnija i najvarijabilnija današnja grupa  skupina biljaka, koje, uz rijetke izuzetke, imaju dva zametna listića ([[kotiledon]]a), po čemu su i imenovane.
+* Provodni sudovi (na poprečnom presjeku) stabljike raspoređeni su kružno.
+* [[List]]ovi dvokotiledonih biljaka su različite morfologije i građe. Većinom imaju peteljku i liski, sa mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće (brakteje), a rjeđe rukavce.
-*Glavni korijen, koji se razvija iz klicinog  korijenka, najčešće  je dugovječan i formira  bočno razgranato korijenje.
+* Pazušni (aksilarni) pupovi imaju dva poprečna predlistića.
-*Sposobne su za sekundarno rastenjer u debljinu, dijeljenjem ćelija  [[kambij]].
+* [[cvijet|Cvjetovi]] su izdijeljeni u čašku ili čašicu (lapove) i vjenčić ili krunicu (latice). Sastoje se od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Uvojiti (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu se rijetko javlja, što je obilježje primitivnijih grupa, koje ispoljavalju određene [[filogeneza|filogenetske]] veze s [[golosjemenjače|golosjemenjačama]].
-*Provodni sudovi (na poprečnom presjeku) stabljike raspoređeni su kružno.
-*[[List]]ovi dvokotiledonih biljaka su različite morfologije i građe. Većinom imaju peteljku i liski, sa mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće (brakteje), a rjeđe rukavce.
-*Pazušni (aksilarni) pupovi imaju dva poprečna  predlistića.
-*[[cvijet|Cvjetovi]] su izdijeljeni u čašku ili čašicu (lapove) i vjenčić ili krunicu   (latice). Sastoje se od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Uvojiti (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu se rijetko javlja,  što je obilježje primitivnijih grupa, koje ispoljavalju određene [[filogeneza|filogenetske]] veze s [[golosjemenjače|golosjemenjačama]].
 == Poređenje sa monokotiledonim biljkama ==
-Osim  brpja [[kotiledon]]a,  između [[Monokotiledone|monokotiledona]] i dvokotiledona, postoje i druge razlike. Ove razlike su  uglavnom između monokotiledona    dikotiledonske grupe [[eudikotiledone|eudikotiledona]]. Mnoge dikotiledone grupe koje su se ranije izdvojile iz zajedničkog [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]]  imaju izvjesne karakteristike "monokotiledona", kao što su razbacani [[provodni snopići]], trodijelne [[cvijet|cvjetovi]] i stari  (predački) tip [[polen]]a.<ref name=UCB>{{cite web|title=Monocots versus Dicots|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/glossary/gloss8/monocotdicot.html|publisher=University of California Museum of Paleontology|accessdate=25 January 2012}}</ref> Neke monokotiledone također imaju i svojstva dikotiledoda, kao što je mrežasta  [[list|lisna]] „nertvatura“ provodnih sudova<ref name=UCB/>
+Osim brpja [[kotiledon]]a, između [[Monokotiledone|monokotiledona]] i dvokotiledona, postoje i druge razlike. Ove razlike su uglavnom između monokotiledona dikotiledonske grupe [[eudikotiledone|eudikotiledona]]. Mnoge dikotiledone grupe koje su se ranije izdvojile iz zajedničkog [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] imaju izvjesne karakteristike "monokotiledona", kao što su razbacani [[provodni snopići]], trodijelne [[cvijet|cvjetovi]] i stari (predački) tip [[polen]]a.<ref name=UCB>{{cite web|title=Monocots versus Dicots|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/glossary/gloss8/monocotdicot.html|publisher=University of California Museum of Paleontology|accessdate=25 January 2012}}</ref> Neke monokotiledone također imaju i svojstva dikotiledoda, kao što je mrežasta [[list|lisna]] „nertvatura“ provodnih sudova<ref name=UCB/>
 {| class="wikitable"
@@ Red 34: / Red 30: @@
 | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''[[Osobina]]'''
 | bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''[[Monokotiledone]]
-| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|  '''Dikotiledone'''
+| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Dikotiledone'''
 |-
 |style="background:#ddff" |'''Broj dijelova svakog [[cvijet]]a '''
@@ Red 40: / Red 36: @@
 | Četverodijelni ili petodijelni
 |-
-|style="background:#f3fff3;"  | '''Broj  brazda ili pora u [[polen]]ovom zrnu'''
+|style="background:#f3fff3;" | '''Broj brazda ili pora u [[polen]]ovom zrnu'''
 | Jedna
 | Tri
 |-
-|style="background:#ddff" |'''Broj  [[kotiledon]]a''' <br/>(klicinih listića u [[sjeme]]nci)
+|style="background:#ddff" |'''Broj [[kotiledon]]a''' <br/>(klicinih listića u [[sjeme]]nci)
 | Jedan
 | Dva
 |-
-|style="background:#f3fff3;"  |'''Sistem provodnih sudova''' <br/>(snopića u  [[stabljika|stabljici]])
+|style="background:#f3fff3;" |'''Sistem provodnih sudova''' <br/>(snopića u [[stabljika|stabljici]])
 | Razbacani
 | U koncentričnim krugovima
 |-
 | '''Korijenje'''
-| Razvoj  <br/>iz raznih mjesta
+| Razvoj <br/>iz raznih mjesta
 | Razvoj <br/> iz dna klijanca
 |-
 |style="background:#f3fff3;" |'''Sistem glavnih lisnih provodnih sudova'''<br>(nervature)
 | Paralelni
 | [[Mreža]]sti
 |-
-| style="background:#ddff"  |'''[[Sekundarni rast]]''' <br/>(debljanje stabljike)
+| style="background:#ddff" |'''[[Sekundarni rast]]''' <br/>(debljanje stabljike)
 | Nemaju
 | Često imaju
 |}
-==Filogenija==
+== Filogenija ==
 {| style="float:right; text-align:left; padding:2.5px; background:#eef;"
 |-
@@ Red 139: / Red 134: @@
 * [[Chloranthales]], nekoliko desetina vrsta aromatičnog lišća
 * [[Magnoliophyta|Magnolide]], oko 9.000 vrsta, okarakteriziranih trodijelnim , pollecvjetovima. polenom sa jednom porom i obično razgranatom mrežom lisne nervature, kao što je [[magnolija]], [[lovor]] i [[biber|crni biber]];
-* [[Monokotiledone]], oko 70.000 vrsta obilježenim trimernim cvjetovima, jednim kotiledonom, [[polen]]om sa jednom porom i obično paralelnom lisnom nervaturom; primjeriː  ''[[|Poaceae|Trave]]'', ''[[orhideja|Orchidaceae]]'', ''[[palma|Arecaceae]]'';
+* [[Monokotiledone]], oko 70.000 vrsta obilježenim trimernim cvjetovima, jednim kotiledonom, [[polen]]om sa jednom porom i obično paralelnom lisnom nervaturom; primjeri: ''[[|Poaceae|Trave]]'', ''[[orhideja|Orchidaceae]]'', ''[[palma|Arecaceae]]'';
 * ''[[Ceratophyllum]]'', oko šest vrsta vodenih biljaka, poznatijih kao [[akvarij]]ske biljke;
 * [[Eudikotiledone]], oko 175.000 vrsta, obilježenih 4- or 5-dijelnim cvjetovima, polenom sa tri pore i obično razgranatim lisnom nervaturom – npr. [[suncokret]]i, [[petunija]], [[maslačak]], [[jabuka|jabuke]] i [[hrast]]ovi.
@@ Red 145: / Red 140: @@
 Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: [[Amborellales]], [[Nymphaeales]] i [[Austrobaileyales]].<ref>http: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614.</ref> Izraz [[bazne angiosperme]] se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.<ref>{{cite journal|url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614|title=The origin and diversification of angiosperms|author=Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis|journal=American Journal of Botany|year=2004|volume=91|pages=1614–1626|doi=10.3732/ajb.91.10.1614|issue=10|pmid=21652312|ref=harv}}</ref>''[[Ceratophyllum]]'' izgledaju kao grupa u eudikotiledonima prije nego u monokotiledonima.
+'''[[Kladistika|Kladističke analize]]''', na osnovu morfologije i sekvenci [[mittohoddrija|mitohondrijske]] i jedarne DNK [[hloroplast]]a, ne podržavaju podjelu [[cvjetnica]] u monokotiledone i dikotiledone.<ref>Chase MW, y 41 autores más. 1993. Phylogenetics of seed plants: An analysis of nucleotide sequences from the plastid gene ''rbcL''. ''Ann. Missouri Bot. Gard.'' 80: 528-580.</ref> Te analize su pokazali da su dikotiledone parafiletska grana [[biljke|biljnog carstva]].
-'''[[Kladistika|Kladističke analize]]''',  na  osnovu morfologije i sekvenci  [[mittohoddrija|mitohondrijske]]  i  jedarne  DNK [[hloroplast]]a, ne podržavaju podjelu [[cvjetnica]]  u  monokotiledone  i dikotiledone.<ref>Chase MW, y 41 autores más. 1993. Phylogenetics of seed plants: An analysis of nucleotide sequences from the plastid gene ''rbcL''. ''Ann. Missouri Bot. Gard.'' 80: 528-580.</ref> Te analize su pokazali da su  dikotiledone parafiletska grana [[biljke|biljnog carstva]].
 Dikotiledone biljke su svrstane u monofiletske grupe, kako slijedi:<ref>Theodor C. H. Cole & Hartmut H. Hilger 2013 [http://www2.biologie.fu-berlin.de/sysbot/poster/poster1.pdf Angiosperm Phylogeny, Flowering Plant Systematics.]</ref>
@@ Red 176: / Red 170: @@
           | 2={{Clade|1=&nbsp;[[Eudicotyledoneae]]|barend1=green}}}}
         | 2=&nbsp;[[Monocotiledone]] (Liliopsida)}} }} }} }} }} }}
 == Klasifikacija ==
-===Uobičajena klasifikacija===
+=== Uobičajena klasifikacija ===
 Razred Magnoliopsida obuhvata slijedeće redove:
 {{div col|2}}
@@ Red 197: / Red 192: @@
 # [[Polygonales]]
 ==== [[Cornidae]] ====
 # [[Araliales]]
 # [[Aralidiales]]
 # [[Byblidales]]
@@ Red 203: / Red 198: @@
 # [[Desfontainiales]]
 # [[Dipsacales]]
 # [[Eucommiales]]
 # [[Garryales]]
 # [[Hydrangeales]]
 # [[Pittosporales]]
 # [[Roridulales]]
 # [[Torricelliales]]
-====[[Dilleniidae]] ====
+==== [[Dilleniidae]] ====
 # [[Batales]]
 # [[Capparales]]
@@ Red 279: / Red 274: @@
 {{div col end}}
-===Komparacija tri klasifikacijska sistema===
+=== Komparacija tri klasifikacijska sistema ===
 <br>
 <table border=1 cellpadding=2 cellspacing=0><tr>
 <td>'''[[APG|APG II]]'''</td>
 <td>'''[[Cronquistov sistem]]'''
-<td>'''Tradicijski  sistem'''
+<td>'''Tradicijski sistem'''
 </td>
@@ Red 437: / Red 432: @@
 ** Red: ''[[Illiciales]]''
 ** Red: ''[[Chloranthales]]''
 ** Red: ''[[Piperales]]''
 ** Red: ''[[Aristolochiales]]''
 ** Red: ''[[Rafflesiales]]''
 * Podrazred: ''[[Nymphaeidae]]''
 ** Red: ''[[Nymphaeales]]''
 ** Red: ''[[Ceratophyllales]]''
 </td></tr></table>
-==Također pogledajte==
+== Povezano ==
-*[[Biljke]]
+* [[Biljke]]
-*[[Cvjetnica]]
+* [[Cvjetnica]]
-*[[Monokotiledone biljke]]
+* [[Monokotiledone biljke]]
-==Reference==
+== Reference ==
-{{refspisak|2}}
+{{izvori|2}}
-== Vanjski linkovi ==
+== Vanjske veze ==
 * http://books.google.com/?id=P6m0OTheY8sC&printsec=frontcover#PPA2,M1
 * http://www.ucmp.berkeley.edu/glossary/gloss8/monocotdicot.html
+;Ostali projekti
-{{Commonscat|Magnoliopsida}}
+{{WProjekti
-{{Commons|Dicots}}
+|commons      = Angiosperms
+|commonssh    = Dikotiledone biljke
+|commonscat   = Angiosperms
+|commonscatsh = Dikotiledone biljke
+|wikivrste    = Magnoliopsida
+|wikivrstesh  = Dikotiledone biljke
+}}
-[[Kategorija:Magnoliopsida]]
+[[Kategorija:Dvosupnice| ]]
 [[Kategorija:Magnoliophyta]]
-[[Kategorija:Dikotiledone]]
+[[Kategorija:Magnoliopsida]]
-Templates used on this page:

Dikotiledone biljke – razlika između verzija

Verzija na datum 22 februar 2018 u 22:50

Sadržaj

Glavna obilježja

Poređenje sa monokotiledonim biljkama

Filogenija

Klasifikacija

Uobičajena klasifikacija

Asteridae

Caryophyllidae

Cornidae

Dilleniidae

Hamamelididae

Magnoliidae

Komparacija tri klasifikacijska sistema

Povezano

Reference

Vanjske veze

Navigacija

Dikotiledone biljke – razlika između verzija

Verzija na datum 22 februar 2018 u 22:50

Glavna obilježja

Poređenje sa monokotiledonim biljkama

Filogenija

Klasifikacija

Uobičajena klasifikacija

Asteridae

Caryophyllidae

Cornidae

Dilleniidae

Hamamelididae

Magnoliidae

Komparacija tri klasifikacijska sistema

Povezano

Reference

Vanjske veze

Navigacija

Pretraga