Kutriguri – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 2: | Red 2: | ||
== Poreklo == |
== Poreklo == |
||
Počeli su da jačaju posle potčinjavanja jednog dela [[Huni|Huno]]-[[Prabugari|Prabugara]], [[Avari]]ma. Huno-Bugari koji su ostali pod vladavinom Utigura, prvog [[Sandilč]]ovog sina, su ostali u istoriji poznati kao [[Utiguri]], a Huno- |
Počeli su da jačaju posle potčinjavanja jednog dela [[Huni|Huno]]-[[Prabugari|Prabugara]], [[Avari]]ma. Huno-Bugari koji su ostali pod vladavinom Utigura, prvog [[Sandilč]]ovog sina, su ostali u istoriji poznati kao [[Utiguri]], a Huno-Prabugari sa kojima je vladao Kutrigur, a koje su potčinili Avari ostali su zabeleženi u istoriji kao Kutriguri. |
||
== Istorija == |
== Istorija == |
Verzija na datum 9 februar 2018 u 20:39
Kutriguri su pripadnici hunsko-prabugarskih plemena koji su u 5. veku i 6. veku živeli u stepama severoistočno od Crnog mora i istočno od reke Don. U ranijem periodu su bili u istočnom delu hunskog carstva severno od Kavkaza.
Poreklo
Počeli su da jačaju posle potčinjavanja jednog dela Huno-Prabugara, Avarima. Huno-Bugari koji su ostali pod vladavinom Utigura, prvog Sandilčovog sina, su ostali u istoriji poznati kao Utiguri, a Huno-Prabugari sa kojima je vladao Kutrigur, a koje su potčinili Avari ostali su zabeleženi u istoriji kao Kutriguri.
Istorija
Kutriguri su spominjani u istoriji od strane Bar Hebreusa (Bar Hebraeus) u 6. veku u kontekstu osvajanja sa Imaon planina (Imaon Mountains). Isto tako u hronikama iz 12. veka, od strane jakovita, patrijarha antiohijskog, Mihajla Sirijca (Michael the Syrian) [1].
U ovom periodu su bili pod uticajem Gokturskih klanova (Göktürks), a u 7. veku su se polako povlačili prema gornjoj Volgi i potpadali pod razne uticaje i vlast, tako da se od tog vremena sve slabije se spominju i nestali su sa istorijske pozornice.
Izvori
- ↑ V. Zlatarski, Izvestieto na Mihail Siriйski za preselenieto na bъlgarite. Tom V: Izbrani proizvedeniя, Sofiя, 1972, s.52. (Beleška Mihajla Sirijca o migraciji Bugara. Odabrani radovi, knjiga 5, Sofija, 1972, strana 52)