Arthur Harris – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 6: Red 6:
|datum_rođenja= {{birth date|1892|04|13|df=yes}}
|datum_rođenja= {{birth date|1892|04|13|df=yes}}
|mjesto_rođenja= [[Cheltenham]], [[Gloucestershire]], [[Engleska]], [[UK]]
|mjesto_rođenja= [[Cheltenham]], [[Gloucestershire]], [[Engleska]], [[UK]]
|datum_smrti= {{Death date and age|1984|04|05|1892|04|13|df=yes}}
|datum_smrti= {{Death date and age|1984|04|5|1892|04|13|df=yes}}
|mjesto_smrti= [[Henley-on-Thames|Henley]], [[Oxfordshire]], Engleska, UK
|mjesto_smrti= [[Henley-on-Thames|Henley]], [[Oxfordshire]], Engleska, UK
|vjernost={{GBR}}
|vjernost={{GBR}}

Verzija na datum 6 februar 2018 u 09:02

Sir Arthur Harris, 1st Baronet
Zračni glavni maršal Sir Arthur Travers Harris, 24. aprila 1944
Rođen/a(1892-04-13)13. 4. 1892.
Cheltenham, Gloucestershire, Engleska, UK
NadimakBomber Harris
Butcher Harris
Umro/la5. 4. 1984. (dob: 91)
Henley, Oxfordshire, Engleska, UK
VjernostŠablon:GBR
Godine službe1914–46
Činzrakoplovni mašal
KomandeBombarderska komanda (1942–45)
Grupa br. 5 (1939–40)
RAF-ove snage u Palestini i Transjordaniji (1938–39)
Grupa br. 4 (1937–38)
Zračna baza Pembroke Dock (1933)
Eskadrila br. 210 (1933)
Eskadrila br. 58 (1925–27)
Eskadrila br. 45 (1922–24)
Eskadrila br. 31 (1921–22)
Eskadrila br. 50 (1918–19)
Eskadrila br. 44 (1918)
Eskadrila br. 191 (1918)
Bitke/ratoviPrvi svjetski rat
Arapski ustanak u Palestini
Drugi svjetski rat

Maršal Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Sir Arthur Travers Harris, 1st Baronet, GCB OBE AFC (13. april 1892 – 5. april 1984), poznat i po nadimcima Bomber Harris (sh. Bombaš Harris), ali i Butcher Harris (sh. Mesar Harris), je bio britanski zrakoplovni oficir, najpoznatiji kao zapovjednik RAF-ove Bombarderske komande u Drugom svjetskom ratu, odnosno kao jedna od ključnih ličnosti savezničkog bombardiranja Njemačke. Došavši na čelo Komande 1942. godine, Harris je osmislio strategiju koja se temeljila na tzv. zonskom bombardiranju ciljeva u Njemačkoj i okupiranim zemljama gdje cilj nije bilo precizno pogađanje ciljeva koliko izazivanje što veće štete u njemačkoj pozadini, odnosno vezivanje što više njemačkih resursa za zračnu obranu. Harrisova strategija, čiji je najpoznatiji primjer bombardiranje Dresdena, je kasnije izazvala brojne kontroverze, kako zbog upitnog doprinosa savezničkim ratnim ciljevima tako i zbog strahovitih žrtvi među civilima, a što je Harrisa kasnije učinilo jednim od najkontroverznijih savezničkih vođa u Drugom svjetskom ratu.

Izvori

Vanjske veze