Makedonija (region) – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 4: | Red 4: | ||
== Istorija == |
== Istorija == |
||
Po [[Konstantin Porfirogenit|Konstantinu Porfirogenitu]], u |
Po [[Konstantin Porfirogenit|Konstantinu Porfirogenitu]], u Makedoniji su, za vlade Heraklijeve, ali posle dolaska [[Južni Sloveni|Južnih Slovena]], boravili jedno vreme i zapadnoslovenski zakarpatski Srbi. Samo što oni nisu tu došli nasilno, nego sa Heraklijevim odobrenjem. Heraklije ih je naselio u južnoj Makedoniji, oko kasnijeg grada Servije, koji je i dobio to ime od Srba. Prema tome bi Makedonija bila prva srpska domovina na Balkanu. Međutim Srbi su se po Porfirogenitu, kasnije pokajali, što su stavili svoja zakarpatska ognjišta, pa su sa carevim pristankom pošli natrag staroj kući. Po prelazu preko Dunava, oni su se opet predomislili, te su preko vizantijskog komandanta u Beogradu, zamolili Heraklija za druga nova staništa u Vizantiji. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Verzija na datum 1 februar 2018 u 15:44
- Za ostale upotrebe, v. Makedonija (razvrstavanje).
Makedonija je istorijski i geografski region na Balkanu, administrativno podeljen između Grčke (Makedonija), Republike Makedonije i Bugarske (Pirinska Makedonija).
Istorija
Po Konstantinu Porfirogenitu, u Makedoniji su, za vlade Heraklijeve, ali posle dolaska Južnih Slovena, boravili jedno vreme i zapadnoslovenski zakarpatski Srbi. Samo što oni nisu tu došli nasilno, nego sa Heraklijevim odobrenjem. Heraklije ih je naselio u južnoj Makedoniji, oko kasnijeg grada Servije, koji je i dobio to ime od Srba. Prema tome bi Makedonija bila prva srpska domovina na Balkanu. Međutim Srbi su se po Porfirogenitu, kasnije pokajali, što su stavili svoja zakarpatska ognjišta, pa su sa carevim pristankom pošli natrag staroj kući. Po prelazu preko Dunava, oni su se opet predomislili, te su preko vizantijskog komandanta u Beogradu, zamolili Heraklija za druga nova staništa u Vizantiji.