Crnogorci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene Dragan Pelevic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
oznaka: vraćanje
Red 79: Red 79:


Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država |Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država |Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]

DUKLJA, ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCI

DUKLJA, ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCI Iz nedavno objavljene knjige arheologa Predraga Malbaše “Periferik” donosimo tekstove u kojima se govori o rezultatima istraživanja antičke Duklje, kao i vezama između starosjedjelačkih Ilira i pridošlih Slovena Ime grada vezano za moćne Dokleate DUKLJAH ic cineres, ubique nomen! Ovdje pepeo, a ime svuda staci rimskog grada Doklee leže u neposrednoj blizini današnje Podgorice, u ravnici na ušću Zete u Moraču. To je jedan zaravnjen plato oivičen sa tri strane rijekama Moračom, Zetom i riječicom Širalijom. Jedini pristup gradu bio je sa istočne strane preko uzane, lagane valovite zemlje. Na tom dijelu je i bila najveća potreba za jakim fortifikacionim sistemom čiji su ostaci i danas najmoćniji. U rimsko vrijeme ovaj grad je bio najznačajniji urbani centar na teritoriji Crne Gore, pa i šire. Lociran je u neposrednoj blizini glavnog rimskog puta koji je od sjevernog Jadrana išao obalom u pravcu Skadra i dalje. Prema antičkim izvorima i putopisnim kartama grad nije bio na samom putu, pa se i ne pominje na putnim pravcima ovog regiona. Ostaci rimskog puta koji su otkriveni na trasi prema Skadru nedvosmisleno pokazuju da je taj put prolazio u neposrednoj blizini sa kojim je Doklea bila vezana regionalnim putem. Razlozi zbog koji je Doklea, odnosno Duklja kako se danas naziva, podignuta nešto dalje od glavnog puta, su strategijski. Kotlina oko ušća Zete u Moraču oduvijek je bila vrlo prometna i značajna raskrsnica, a većina lokaliteta u njoj ne ispunjavaju sve zahtjeve za utvrđene rimske gradove. Najpogodnije mjesto sa stanovišta rimskih pravila urbanizma je baš ovo gdje je podignuta, jer ono obezbjeđuje solidnu vezu sa zaleđem koje je atar Duklje, omogućava dovod vode i ima solidnu preglednost na veći dio kotline u kojoj je smješten.U antičkim izvorima pominje se relativno kasno, tek kod Ptolomeja kao grad u unutrašnjosti pod imenom Doklea, a kod kasnijih pisaca pod imenom Dioklia, što mnogi dovode u vezu sa imenom cara Dioklecijana, što se istorijski ne može dokazati. Pod istim imenom je pominju i vizantijski pisci. U svakom slučaju ime grada je neposredno vezano za moćno pleme Dokleata čiji je centar bio istoimeni grad veoma moćan i uređen po svim pravilima rimskog urbanizma.Osnivanje ovog grada se pripisuje vremenu kraja prvog i početkom drugog vijeka nove ere u vrijeme dinastije Flavijevaca, najvjerovatnije u doba Vespazijana kada se osniva i najveći broj municipija na teritoriji rimske provincije Dalmacije, pa i šire. Na ove podatke upućuju ne samo arheološki nalazi, već i istorijski pisani dokumenti. Duklja se nigdje ne pominje kao kolonija, što je karakteristično za ranije periode, već isključivo kao municipium i to iz doba Flavijevaca, što dokazuje da je u njihovo vrijeme i osnovana. Prvi arheološki nalaz sa antičke Duklje objavljen je još 1873. godine i pobudio je pažnju naučne javnosti i dao izvanredan podstrek za istraživanja ovog najznačajnijeg grada u jugoistočnom dijelu rimske provincije Dalmacije. Nije ni do danas jasno kako se taj objavljeni nalaz ,tzv. Podgorička čaša, kasnije našla u lenjingradskom Ermitažu gdje se i danas nalazi. Arheološka istraživanja u Duklji se sa manjim prekidima nastavljaju sve do 1913. godine, i to uglavnom pod rukovodstvom stranih naučnika, Rovinskog, Movea, Stikotija, Munroa i drugih. Od Drugog svjetskog rata, pa sve do 1954. godine nijesu vršena nikakva iskopavanja. U poslijeratnom periodu od 1954. do 1962. godine rađeno je na istraživanjima, ali više na otkopavanju nekropole nego na otkopavanju arhitekture grada čiji brojni ostaci i danas leže bez ikakvog reda razbacani po lokalitetu i zarasli u dosta nepristupačnu šikaru. Nakon 30 godina pauze od 1995. do 1998. godine vršena su istraživanja u južnom sektoru Duklje, kao i na prostoru velikih termi. Istraživanja na prostoru velikih termi obavljena su i u dvije kampanje 2001. i 2002. godine u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Centra za arheološka istraživanja Crne Gore. Iako prirodno utvrđena sa tri strane, Duklja je bila opasana moćnim bedemima debljine od 2 do 2,5 metara, sa kulama i grudobranima na najznačajnijim mjestima i utvrđenim mostovima preko rijeka. Najmoćniji bedemi i kule nalazili su se na istočnoj strani. Djelimična iskopavanja u unutrašnjosti grada pokazala su da se sredinom grada u pravcu sjeverozapad-jugoistok pruža široka ulica, tzv. Via principalis oko koje su se ređali najvažniji urbani objekti. Na jednom kraju se nalazila gradska kapija, a nadalje se nailazi na ostatke hrama u čijoj je blizini otkrivena carska statua sa medaljonom boginje Rome, pa se pretpostavlja da je hram njoj bio i posvećen. U produžetku je veća palata sa striumom oko koga su druge prostorije, sobe, kuhinje, kupatila sa bazenima za hladnu vodu, tzv. frigidariumi i za toplu i mlaku tzv. kaldariumi i lakonikumi. Nedaleko od ovog kompleksa su ostaci još jednog hrama pored koga je nađen dio fasadne konstrukcije sa likom boginje Dijane. Voda doticala u grad sa izvora CijevneNastavljajući dalje nailazi se na bogate i raskošne terme za muškarce i žene sa svim pratećim objektima: za gimnastičke vježbe tzv. palestra, svlačionice, bazeni za hladnu, toplu i mlaku vodu, bibliotekom i sobama za odmaranje. Sve prostorije su bile ukrašene lijepim podnim mozaicima. Preko puta ovih termi bio je Forum kvadratnog oblika sa gradskom bazilikom. Bazilika je imala tri broda osvijetljena odozgo. U njoj je otkrivena i tzv. tribina, odnosno prostorija sa nišom u kojoj su zasjedale sudije. U neposrednoj blizini bazilike je veći broj djelova arhitektonske plastike, kapitela, ukrasnih greda, stubova i drugog materijala od čega je znatan dio ranije raznesen. Snabdijevanje grada vodom vršeno je vodovodom koji je najvjerovatnije bio doveden sa izvora Cijevne na kojem su pravcu ranije bili vidljivi tragovi vodovoda čiji se ostaci mjestimično mogu vidjeti i danas. Iako je urbani areal Duklje bio obuhvaćen bedemima i činio jedinstvenu cjelinu, ipak se u njemu raspoznaju dvije insule (ostrva), zapadna s velikim javnim građevinama pred Via principalis, istočna sa ranohrišćanskim hramovima. Centar grada se nalazio na Forumu s prostorijama oko njega.Nije posve utvrđeno ni kada je prestao da “živi” ovaj grad. Po većini naučnika to je moglo biti u vrijeme doseljavanja Slovena krajem šestog i početkom sedmog vijeka, a po nekim drugim grad je stradao do temelja u velikom zemljotresu koji je zadesio ove krajeve 518. godine nove ere.Kao prvi podatak o dukljanskoj metropoli, groblju, njenom položaju, oblicima i običajima sahranjivanja, uzima se onaj koji je postavio francuski konzul Friko de Sent Mari 1879. godine, kada je posjetio Duklju. U svom izvještaju on je pomenuo da se, pored građevina, u okviru gradskih bedema, nalazi tridesetak tunela. U jednom od njih otkrio je ozidan grob, pokriven opekama u kome su bila dva skeleta a od priloga – mač, staklena boca i veliki stakleni tanjir. Vjerovatno da sa istog mjesta potiču i fragmenti staklenog tanjira sa urezanim figurama, koji je pronađen 1882. godine.Naredna iskopavanja, koja su vodili Pavle Rovinski (1890-1892) i Munro (1893), dala su mnogobrojne podatke o Duklji, ali znatno više o samom gradu i urbanizmu nego o njegovom stanovništvu i načinu života. Nesistematični i nekompletni podaci ovih istraživanja, ipak su veoma značajni, i kao takvi poslužili su mnogim, a posebno Stikotiju, da 1913. godine publikuje obimno i značajno djelo o Duklji.Propuste prethodnih istraživanja ispraviće se tek istraživanjima poslije Drugog svjetskog rata, odnosno od 1954. do 1962. godine. Ova istraživanja koristila su rezultate prethodnih, uočila njihove propuste kada se i došlo do zaključaka da su najveći nedostaci u proučavanju nekropola ovog velikog i značajnog rimskog grada. Sačinjeni plan o iskopavanjima bio je baziran na tome da uz već poznata, iako nesistematična i ni do danas završena istraživanja gradske arhitekture jedino istraživanja njegovih nekropola mogu dati pravi odgovor na pitanja karaktera materijalne i duhovne kulture i ukupnih društveno-ekonomskih odnosa, čime se, uz ranije rezultate, dobija kompleksna arheološka građa na osnovu koje se uz konsultacije pisanih istorijskih izvora, ranijih istraživanja samog lokaliteta i drugih na teritoriji Jugoslavije ili ostalim rimskim provincijama istog perioda mogu izvesti osnovni naučni rezultati o većem broju društveno-ekonomskih, socijalnih, kulturnih, vjerskih i etničkih problema. Iskopavanja su vršena na tri sektora i to: reviziona, u sektoru grada, na zapadnoj nekropoli i zadnjih godina na jugoistočnoj nekropoli koja je dala i najznačajnije rezultate. Jugoistočna nekropola obuhvata prostor od oko 4000 kvadratnih metara i zauzima najvišu od tri terase u predjelu Zagoriča, jugoistočno od grada Duklje, koji je podignut na najnižoj terasi koja prati obale Morače, Zete i Širalije. Preko sve tri terase prolazio je put koji je, po svoj prilici, sa najniže, bio nastavak izlaznog puta, ulice iz Duklje, a potom se postepeno pеnjao uz ostale dvije, dijeleći nekropolu na dva dijela i prateći akvadukt u pravcu jugoistok – sjeverozapad. Sve tri terase su, kao uostalom i cio ovaj kraj, nekadašnji bazen Skadarskog jezera, prekriven debelim riječnim nanosom koji je u podlozi pretvoren u čvrst konglomerat, a pri površini pokriven humusom debljine od 20 centimetara do 1,5 metara. Od ukupno 353 istražena groba na jugoistočnoj nekropoli, 227 ih je sa spaljenim pokojnicima, a 126 su skeletni, odnosno inhumirani. Za ova dva, vrlo različita pogrebna rituala povezuje se i različiti oblici grobova. Dok pogrebni ritual, određen u prvom redu religioznim momentom, zadire u srž kulture i time odražava osnove koje je podređuju, oblici grobova – zavisni od tradicije, trenutne mode ili socijalnog i ekonomskog položaja pokojnika – samo su ilustracija njenih pojedinačnih osobenosti. Romanizacija u zaleđu bila je sporija i težaPo broju i vrstama grobnih priloga, grobovi u Duklji se ne razlikuju od grobova u ostalim nekropolama u balkanskim i podunavskim provincijama. Oni se, uglavnom, mogu svrstati u dvije osnovne grupe: prilozi koji su zajedno sa pokojnikom stavljeni na lomaču i gorjeli i prilozi koji su stavljeni u grob poslije prenošenja ostataka lomače.Prvoj grupi pripadaju obično oni predmeti koji su bili lična svojina pokojnika, odnosno onih koji su se u momentu spaljivanja nalazili na njemu (odjeća, nakit) ili uz njega (bočice za miris, nešto od oružja). Drugu grupu karakterišu predmeti koji su se koristili u svakodnevnom životu (čaše, staklene i keramičke posude, muzički instrumenti, toaletni pribor, predmeti vezani za zanimanje, kojim se pokojnik bavio i ratnička oprema). Ova raznolikost u prilozima pokazuje da je uz zajednički ritual spaljivanja postojalo vjerovanje da pokojnik i poslije smrti ima potrebe vezane za fizičku egzistenciju.Na jugoistočnoj nekropoli Duklje najmnogobrojniji grobni prilozi su u grobovima takozvane prve vrste, odnosno tipa. To su grobovi sa keramičkim urnama u koje su polagani ostaci pokojnika sa lomače i potom spušteni u kružnu jamu sa popločanim dnom i kamenim vijencem oko urne. Ovakvi grobovi su tipična rimska forma sahranjivanja, a u Duklji se vezuju za brojne doseljenike. U njima se skoro redovno, uz ostale priloge nalaze i rimski bronzani novčići na osnovu kojih se sa sigurnošću datiraju i obično pripadaju prvom i drugom vijeku nove ere. Dosta su česte i staklene posude, čaše koje su u grob stavljene poslije spaljivanja. Znatno je manje keramičkih posuda. Znatan broj toaletnih staklenih pločica takođe je stavljen kao prilog, ali one su gorjele zajedno sa pokojnikom i sa ostacima odlagane u urnu.Prema sigurnim podacima sahranjivanje na jugoistočnoj nekropoli Duklje vršeno je u vremenu od prvog do sredine četvrtog vijeka nove ere. Najstariji grobovi (prvi vijek) često su raspoređeni u manjim ili višim ograđenim prostorima, takozvani spekularnim konstrukcijama u kojima je moglo biti više postavljenih urni. Grobovi trećeg vijeka su u pravilnim redovima na skoro pravilnom međusobnom rastojanju, dok se oni iz četvrtog vijeka ukopavaju bez određenog reda, što je svakako posljedica promijenjenih etničkih i socijalno-ekonomskih odnosa u ovom vijeku.Osnovnu teškoću u ispitivanju porijekla rituala spaljivanja na jugoistočnoj nekropoli Duklje a i na drugim nekropolama na našoj teritoriji, predstavlja vrlo slabo poznavanje lokalne, predrimske kulture kao i nepoznavanje rimskih nekropola na kojima se može pratiti prelaz od spaljivanja ka skeletnom sahranjivanju. Na osnovu do sada postignutih rezultata istraživanja može se izvesti nekoliko opštih zaključka. Na najstarijim rimskim nekropolama u cijeloj provinciji Dalmaciji javljaju se isključivo grobovi spaljenih pokojnika a određena hronološka granica koja bi obilježavala prelaz sa spaljivanja ka skeletnom sahranjivanju nije obilježena nekim poznatim događajem, istorijskom, socijalnom ili nekom drugom pojavom.Činjenica da grobovi spaljenih pokojnika predstavljaju osnovnu karakteristiku na svim ranorimskim nekropolama u balkanskim provincijama ne može se tumačiti neposrednim preuzimanjem pogrebnog rituala karakterističnog za rimsku kulturu u momentu njenog prodiranja u ove oblasti, a isto tako ni kao produžena tradicija domorodačkog običaja sahranjivanja, posebno na jugoistočnoj nekropoli Duklje gdje nijesu otkriveni grobovi iz perioda osvajanja ilirske države oko 168. godine prije nove ere pa do Avgusta (kraj prvog vijeka p.n. e).Pogrebni ritual domorodačkog stanovništva prije rimskih osvajanja karakterišu grobovi iz nekropola u Momišićima, Medunu i Gostilju, koji pokazuju da se tokom trećeg i drugog vijeka prije nove ere, sahranjivanje vršilo skeletno i u ravnim grobovima ili pod kamenim humkama. Teško je vjerovatno da su domoroci tokom prvog vijeka prije nove ere, odnosno do vremena njihovog potpunog pokoravanja u vrijeme Avgusta, 35. godine prije nove ere tako naglo promijenili način sahranjivanja. Ovo iz razloga što je prodor rimske kulture od strane starosjedjelaca, naročito u oblastima udaljenim od vojnih i gradskih centara, u prvim vjekovima imao stalan otpor a koji se najviše održavao u neprihvatanju oblika duhovne kulture (običaji, kultovi, religija). Uz ovo tumačenje treba dodati i činjenicu da se hronološki ne podudaraju običaji spaljivanja pokojnika na italskom tlu i na području balkanskih provincija.Hronološka upoređenja na nekoliko najpoznatijih nekropola sa spaljenim pokojnicima na teritoriji provincija Dalmacije, Panonije, Makedonije pokazuju dva termina praktikovanja rituala spaljivanja: Jedan je u vrijeme između Hadrijana i Marka Aurelija (117. do oko 180. godine nove ere) i drugi u doba Karakale i Aleksandra Severa (211. do 235. godine nove ere). Grupa nekropola na kojima se napušta spaljivanje sredinom drugog vijeka vezuje se za zapadni dio Panonije i sjeverni priobalni dio provincije Dalmacije. Nekropole na kojima se spaljivanje napušta u prvim decenijama trećeg vijeka nalaze se u unutrašnjosti ovih provincija gdje je romanizacija išla sporije i teže, što je svakako uticalo i na prihvatanje rituala spaljivanja. a i na njegovo napuštanje. Veza između Duklje i Martinićke gradineVrijeme između Hadrijana, Marka Aurelija i posljednjih Severa je prelomni period u pogrebnom ritualu, odnosno u romanizaciji balkanskih provincija i obilježava završnu fazu dugog procesa stabilizovanja rimske vlasti i kulture u ovim oblastima, što se na nadgrobnim spomenicima jasno uočava iščezavanjem domorodačkih imena. Svakako je karakteristično da se završna faza spaljivanja podudara, sa donošenjem tzv. Karakainog edikta (Constitucio Antoniniana) o dodjeljivanju prava građanstva stanovnicima provincija 212. godine nove ere, što je doprinijelo da se prevaziđu stalni sukobi rimske i domorodačke kulture i tradicije. Donošenjem ovog edikta ostvaruje se unutarprovincijske kulture posve nova klima koja uzrokuje skoro potpuno napuštanje spaljivanja krajem drugog i početkom trećeg vijeka iako se u kolonijama i municipijima u unutrašnjosti zadržava i do sredine trećeg vijeka.Pogrebni ritual je u ovom periodu skup svih i brojnih elemenata od kojih zavisi suština i sadržaj rimske kulture u provincijama, ali se ne može reći da je to i presudno za oblike grobova koji su u prvom redu zavisni od lokalnih specifičnosti razvoja, etničke pripadnosti, ekonomske moći i društvenog položaja pokojnika.U većem broj varijanti oblika grobova spaljenih pokojnika izdvajaju se dva najosnovnija tipa i to grobovi spaljenih pokojnika izdvojeni i isprani od gari i pepela s lomače i grobovi u koje su prenijeti ostaci pokojnika zajedno sa garom i pepelom lomače. Prvi tip pored grobne jame podrazumijeva i urnu u koju su ovi ostaci polagani. U drugom tipu ostaci pokojnika su polagani direktno u grobnu jamu bez ikakve posude. Ova podjela nije samo formalna, već je kroz ova dva sistema sahranjivanja izražen dijelom stav prema smrti i zagrobnom životu, a dijelom ekonomsko-društveni položaj pokojnika. U prvom slučaju pokojnik je pažljivo izolovan od svega materijalnog, od svega vezanog za njegovu fizičku egzistenciju, tako da su njegovi ostaci u urni, pa i sam grob, samo simboli i uspomena prošlog, dok duša, slobodna i nevezana, odlazi u daleki svijet mrtvih.Kod druge grupe grobova ne postoji ova oštra granica između predsmrtne egzistencije i zagrobnog života. Grob je i dalje glavno prebivalište pokojnika i obavezuje srodnike na vršenje određenog kulta koji osigurava dalji život umrlog. Ekonomsko-društveni momenat je od drugostepenog značaja koji utiče više na konstrukciju groba i brojnost priloga a ne na sam način sahranjivanja. U grobovima spaljenih pokojnika, posebno u grupi grobova prvog tipa, nađene su keramičke, staklene i kamene urne koje su polagane u kružne ili elipsoidne jame i zasipane zemljom. Dosta često se više ovakvih grobnih jama uokvirivalo većom zidnom konstrukcijom pravougaonog oblika od pritesanog kamena zidanog sa malterom. Među prilozima u ovim grobovima rijetko se stavljaju jeftini keramički primjerci već najčešće, za to vrijeme, skupocjeni stakleni i drugi prilozi što govori da u grobove nije ostavljeno piće ni hrana, već samo oni predmeti vezani za gozbe, vjerovatno sa željom da se pokojniku “pruži mogućnost” boljeg i bezbrižnijeg uživanja u zagrobnom životu. Na osnovu dobijenih podataka može se zaključiti da je ritual spaljivanja pokojnika na području Dokleje preuzet iz rimske kulture, ali ne mehanički, već stoga što je dobro odgovarao novonastaloj ekonomskoj i društvenoj situaciji u kojoj se na prelazu iz stare u novu eru nalazilo domorodačko stanovništvo.ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCIE pluribus unum! Od mnogih (načinjeno) jedno! (Natpis na grbu SAD)Problematika identiteta Ilira i njihove kulture značajno je zaokupila pažnju istraživača iz raznih naučnih disciplina tokom 20-og vijeka. Kvalitetnijem rasvjetljavanju ove teme u mnogome je doprinio veliki broj arheoloških istraživanja na prostoru bivše Jugoslavije, brojni naučni simpozijumi i posebno razvoj arheologije i izučavanje kulture Ilira u Albaniji.Zahvaljujući tome, danas se nesporno može tvrditi da ilirska kultura, kao i sami Iliri, nijesu nestali sa istorijske scene ni dolaskom Rimljana u ove krajeve a ni seobom Slovena već su oni nastavili živjeti sa nama i u nama, koji danas živimo na tlu što su ga u praistorijsko i ranoistorijsko doba nastanjivala ova plemena. Njihova prošlost i kultura sastavni su dio nacionalnih istorija Crnogoraca, Hrvata, Slovenaca, djelimično Srba i Bošnjaka i razumije se najprije Albanaca, za koje se sa sigurnošću može reći da je naučno ustanovljeno njihovo direktno porijeklo od najmanje jednog ilirskog plemena.Naše još uvijek skromno poznavanje Ilira, njihove kulture, jezika i prošlosti ima osnovu u dvije vrste izvora, pisanim tekstovima grčkih i rimskih pisaca i arheološkom materijalu. Od samih Ilira nijesu ostali nikakvi pisani tragovi, a njihovi susjedi, Grci sa juga i Rimljani sa zapada, pišući o njima uglavnom sa neprijateljskih pozicija sigurno su u svojim tekstovima unosili i veliku količinu neobjektivnosti. Propašću antičkog svijeta i promjenama nastalim seobama naroda, nestaju za jedan duži vremenski interval i pisci koji se zanimaju za prošlost Ilira. Ipak ilirsko ime nije zaboravljeno. Sa njim se počev od 12-og vijeka diče i slovenska plemena, pa se do kraja 19-og vijeka u radovima Nićifora Dučića, Ljudevita Gaja i drugih autora, provlači misao Mavra Orbinija da su Iliri govorili slovenskim jezikom. Neromanizovani Iliri i slovenski došljaciTokom 19-og vijeka počinju značajnija arheološka istraživanja materijalne kulture Ilira. Na osnovu ovih materijalnih tragova, pokušava se riješiti niz otvorenih pitanja. Za nauku su posebno zanimljiva pitanja: porijekla Ilira, njihovi odnosi sa Grcima i Keltima, formiranje ilirske države, “stepen” njihove romanizacije u zavisnosti od kraja u kojem su boravili i veoma značajno pitanje, ostavština Ilira i njihove materijalne kulture kroz kulturu južnoslovenskih naroda i njihov doprinos u formiranju duhovne i materijalne kulture Crnogoraca, kao i udio koji su Iliri imali u etnogenezi crnogorskog naroda.Arheologija i njeni rezultati upozoravaju na značajnu činjenicu da postoje velike razlike u materijalnoj kulturi između pojedinih ilirskih plemena ili skupa plemena i da su prema tome razlike postojale i u duhovnoj kulturi. Zato treba imati obzir da kulturni fenomen ustanovljen u jednom ilirskom plemenu ili jednom kraju ne daje neko opšte ilirsko značenje, mаda sličnosti definitivno postoje.Takođe arheološka istraživanja, pokazuju da se pod pojmom Ilira moraju razumjeti, mješovita, heterogena plemena, očito srodna, koja se nijesu potpuno stopila u jedan entitet i nijesu morala imati isto porijeklo. Iz podataka antičkih pisaca i arheoloških tragova na prostoru bivše Jugoslavije, raspoznajemo sedamdesetak ilirskih plemena. Lokaciju ovih plemena lako je odrediti za ona razdoblja gdje su o njima ostali pisani podaci. Tako prolazeći od juga ka sjeveru susrećemo, između ostalih Enhelejce, Piruste, Albane, Labeate, Dokleate, Plereje, Ardijeje, Japode, Laburne, Histre i brojna druga ilirska plemena.Mada mnoge pojedinosti iz života Ilira, nakon dolaska Rimljana još uvijek nijesu dovoljno poznate, analiza materijalne kulture i umjetnosti daje prilično jako svjetlo na neobično zamršene i zanimljive – aspekte ilirsko-rimskog “ujedinjenja” u raznim područjima života i u raznim predjelima ilirskih zemalja. Samo površna analiza arheološke građe iz ovog doba otkriva da proces romanizacije nije svuda tekao ravnomjerno. Dok su urbanizovana sjedišta na primorju ili unutrašnjosti bila potpuno romanizirana, pa se u njima govorilo i pisalo latinskim jezikom i živjelo kao u svakom velikom gradu Rimskog carstva, dotle je izvan tih središta situacija bila potpuno drugačija. Iliri premda podvrgnuti snažnom procesu akulturacije, nastavljaju u zabačenim krajevima govoriti svojim narodnim jezikom, poštuju svoje bogove, pokopavaju mrtvace na tradicionalni način, oblače svoju narodnu nošnju i djeci daju domaća imena.Način na koji se vršilo uklapanje domaćeg stanovništva u život državne administracije, vojske i života uopšte pokazuje da Rimljanima nije bilo stalo da lokalno stanovništvo u potpunosti romaniziraju ili izvrše genocid u smislu odnarođivanja. Rimljani su za cilj imali da u pokorenim kolonijama imaju mirne i radne stanovnike, hrabre vojnike, spremne da braneći imperiju brane svoj dom i svoju porodicu. Ako su u tom smislu pokoreni narodi vjerno služili Rimu, tada su Rimljani bili veoma tolerantni prema svim manifestacijama starosjedjelačkih kultura. A Iliri su pripadali upravo onom narodu koji kada je definitivno potpao pod vlast Rima, služio je vjerno njegovim interesima.Koliki je stvarni udio Ilira u rimskoj kulturi, politici, vojsci i ekonomiji treba tek utvrditi, ali je bez sumnje mnogo veći nego što se mislilo u prošlosti. Opštom svojinom kasnog Rimskog carstva postali su između ostalog ljekovita bilja Ilirs Illyrica, brzi ratni brod Liburna, nazvan po Liburnima koji su ga prvi sagradili, kao i široka bijela haljina velikih rukava, dalmatica preuzeta i u hrišćanskoj religiji do danas. Što se dogodilo sa neromaniziranim stanovništvom u toku dugih vjekova kasne antike i ranog srednjeg vijeka, teško da će se ikad saznati. Osim toga donedavno nauka nije pokazivala veće zanimanje da otkrije što se “stvarno” dogodilo sa neromaniziranim stanovništvom, poslije seobe Slovena. A nije postojala ni želja da se u materijalnoj i duhovnoj kulturi kasnijih civilizacija na Balkanu, otkriju ostaci kulture preistorijskih i Ilira iz vremena Rimljana.Odbijajući iz svoje prošlosti ilirsku komponentu i insistirajući samo na nesporno dominantnom slovenstvu raniji istraživači su otvorili prostor albanskom nacionu da slobodno prigrabi sebi i za sebe čitavu ilirsku kulturu, pa da čak pokuša iz nje crpjeti prava za neke državne projekte. Ipak u zadnje vrijeme učinjeni su napori, prije svega kombinacijom istorijskih izvora, rezultata arheologije, etnologije i lingvistike da se pokušaju otkriti elementi ilirske kulture u današnjim kulturama na Balkanu i na osnovu toga rasvjetliti uloga koju je neromanizirani ilirski supstrat imao u etnogenezi današnjih balkanskih naroda. Rezultati i zaključci do kojih je savremena nauka došla je u suštini fakat da narodi na Balkanu neki više a neki manje ali svakako mnogo više nego što su to donedavno mislili i željeli, imaju inkorporirane ne samo kulturne elemente starosjedjelačkog stanovništva nego i njega samog. Pitanja odnosa Ilira i Slovena i pitanje odnosa starih Ilira i današnjih Albanaca iako su se pojavila veoma rano i imaju veliko značenje, u svojoj biti su veoma različito koncipirana. Vodi li krsna slava porijeklo od Ilira?Mnogi stručnjaci drže danas dokazanim da su Albanci jedini balkanski narod koji svoje direktno porijeklo vodi od starih Ilira. Zaštićeni visokim i neprohodnim planinama, izvan puteva kojim su se kretale vojske i varvarski narodi u vrijeme velikih seoba, prirodno nadareni visokim natalitetom, vezani jakim i brojnim porodičnim odnosima i specifičnim moralnim kriterijumima, ti posljednji ostaci Ilira sačuvali su veoma mnogo elemenata duhovne i materijalne kulture svojih predaka.Etnolozi su, pak, proučavajući vrlo bogatu albansku etnografsku građu, pronalazili u njoj niz elemenata koji direktno potiču iz predistorijske ilirske baštine. Osobito su brojni ilirski ostaci u narodnoj nošnji današnjih Albanaca, religioznoj simbolici, narodnom plesu, antroponimiji, toponimiji i slično. Uopšte se drži s pravom da je današnja bijela kapica, geleshe, direktnog porijekla od slične kape koju su nosili Iliri. Takođe se lička, dalmatinska i crnogorska kapa mogu staviti u vezu sa “njihovim prototipom” naglavkom koji su koristili Japodi. Ilirske su žene sudeći prema prikazima na spomenicima iz rimskog doba glavu pokrivale maramom. Po obliku kao ni po čemu drugom, ova marama nije se razlikovala od marame koja se u mnogim djelovima Balkana nosi i danas kao dio ženske narodne nošnje.Ovdje se svakako treba podsjetiti rimskog hroničara Varona, koji pripovijeda kako su ilirske žene lako rađale. “Kada bi došlo vrijeme porođaja, udaljile bi se s posla u polju, rodile bi bez ičije pomoći i odmah se vratile i nastavile sa radom, držeći dijete u naručju kao da su ga našle a ne rodile.”Dok su napori stručnjaka koji se bave pitanjem, ilirsko-albanskih odnosa, usmjereni ka identifikovanju što većeg broja činjenica koje potvrđuju kontinuitet Ilira i Albanaca, dotle se za prostor Balkanskog poluostrva nastanjen Slovenima, proces sastoji u utvrđivanju uloge starosjedilačkog stanovništva u formiranju današnjih slovenskih naroda, odnosno formiranju njihovih kultura.Danas se raspolaže sa čitavim nizom pouzdanih dokaza koji takvu ulogu osvjetljavaju, ali smo još uvijek veoma daleko od cjelovitih studija o tom pitanju. Ovome su umnogome doprinjeli veliki nacionalni projekti tokom 20. vijeka koji su zdušno zatirali sve neslovenske tragove srpskog, hrvatskog i crnogorskog naroda. Bez sumnje se može zaključiti da su Lika, Dalmacija i Duklja toponimi ilirskog porijekla. Ti čak do današnjih dana preživjeli nazivi područja mogu imati mnogo dublje značenje nego što se u prvi mah može pomisliti. Ta pojava više nego i jedna druga svjedoči o miješanju starosjedilačkog življa sa slovenskim došljacima. Takođe naučno ustanovljena heterogenost ilirskih plemena jednostavno upućuje na zaključak da su i slovenske kulture izrasle na vrlo različitim kulturnim osnovama, koje su umnogome uslovile različiti razvitak južnih Slovena u pojedinim krajevima.Svakodnevni život slovenskih plemena ovisio je umnogome oo geografskih prilika u kojima su ona živjela. Te su prilike bile veoma različite, od ostrva i primorja sa blagim mediteranskim podnebljem preko plodnih nizina uz velike panonske rijeke pa do visokih vrletnih planina Crne Gore i drugdje, na kojima su oštre i surove zime uslovile tamošnjim stanovnicima način života i običaje. Prilagođavajući svoja naselja i svoje domove, odjeću i obuću, svoj cjelokupni način života okolini koja ih je okruživala, Sloveni su vjekovima živeći u različitim uslovima stvorili i različite običaje i vrlo različite mentalitete. Koliko su geografski i klimatski uslovi bili sličniji toliko je sličnija bila etnografska baština i obratno.Tako je u slovenskoj kulturi, moguće utvrditi čitav niz elemenata ilirskog porijekla, pokopavanje u jamama obloženim kamenjem, običaj tetoviranja a ima mišljenja da je i krsna slava običaj ilirskog porijekla. Može se naslutiti da je i vrlo rasprostranjen kult zmije ostavio mnoge tragove u brojnim manifestacijama tog kulta u slovenskoj mitologiji.I u crnogorskoj kulturi moguće je utvrditi čitav niz elemenata ilirskog porijekla. Ilirski ostaci u narodnoj kulturi, načinu pokopavanja mrtvaca, narodnoj nošnji i obući, jelu i piću, društvenoj organizaciji, muzici, plesu, jeziku dovoljno su brojni da se iz njih može zaključiti da su preci današnjih Crnogoraca, došavši u ove krajeve u šestom i sedmom vijeku, zatekli u Prevalisu, prilično brojno starosjedilačko nepotpuno ili djelimično romanizirano stanovništvo, prije svih potomke Dokleata i Labeata sa kojima su se tokom vjekova asimilirali i tako u svom narodnom entitetu sačuvali ostatke starih Ilira. Moglo bi se čak reći da je ovaj ilirski element imao veoma važnu ulogu u formiranju moralnih, kulturnih, tjelesnih i psihičkih osobina crnogorskog naciona koji sada ovdje živi. Ovaj proces umnogome je ubrzao primanje hrišćanstva, širenje pismenosti i stvaranje Dukljanske države.Predstavljanje Crnogoraca kao “najčistijeg” dijela srpskog naroda tokom 19. vijeka u kontekstu stvaranja velike Južnoslovenske zajednice naivno i s ponosom je prihvaćeno. Tim procesom je za dugi niz godina ugašena naučna potreba da se istraži i eventualno rekonstruiše istorijska nit između ilirskog plemena Dokleata, antičke Duklje i srednjovjekovne Dukljanske kraljevine.[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]


==Jezik==
==Jezik==
{{glavni|Crnogorski jezik}}
{{glavni|Crnogorski jezik}}

== Crnogorska azbuka ==
latinična verzija: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź.

ćirilična verzija: А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ O П Р С Ш Ć Т У В З Ѕ Ж З́.


Crnogorci govore ijekavskim štokavskim [[narječje|narječjem]] srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od [[2007.]] Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen [[crnogorski jezik]].
Crnogorci govore ijekavskim štokavskim [[narječje|narječjem]] srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od [[2007.]] Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen [[crnogorski jezik]].


==Vjera==
Sam termin Crnogorski jezik je prvi puta uporabio francuski auktor, pukovnik Vialle de Sommieres u svom putopisu iz 1813. ''"Voyage historique et politique au Montenegro"'' koji je publicirao kao knjigu u 2 sveska 1820 godine.ubazda i poserbljivac  Vuk Stefanovic (Karadžić) u djelu na njemačkom jeziku "Montenegro und die Montenegriner" iz 1837 nastoji demantovat Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga". No sam Karadžić u istom djelu nudi definiciju kako su "Crnogorci Slaveni Serbske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti).

Serbski književnik Ljubomir Nenadović u svom poznatom djelu "O Crnogorcima" 1856. objavio je kako je, prilikom posjete Crnoj Gori sredinom 19. vijeka ustanovio da Crnogorci govore Crnogorskim jezikom. On je također ostavio zapis kako je propagirao da se u Crnogorskim školama izučava serbski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između Crnogorskog jezika i serbskoga u budućnosti biti još veće: "''U svim školama, jezik je Crnogorski, u mnogome je različan od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao serbski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika nego što je između portugalskoga i španskoga. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnog jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno serbsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome"''.

Magjarski slavist Jozsef Bajza je u svojoj studiji "Crnogorsko pitanje" (izvorno: ''A montenegrói kérdés)'' napisao 1927: "''Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili s Turcima ih je izolirala od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao nezavisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna nezavisnost Crne Gore"''. Posebnost Crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, Australija, 1995), kad je posebnom rezolucijom pozvao "serbsku i Crnogorsku državu, u ime obveza i principa sadržanih u Povelji UN, UNESCO-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore". Prvi je od Crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje materinjeg, Crnogorskog jezika u Ustav i prosvjetu Radoje Radojević podkraj 1960tih. Ugledni Crnogoraki lingvist dr. ''Vojislav Nikčević'' je tijekom 1990-ih objavio niz djela u kojima je proučavao historiju Crnogorskog jezika, pa je obavio i prvi pokušaj njegovoga standardnog kodificiranja.

Crnogorski književnik Borislav Jovanović je 2005 u knjizi "Crnogorski književni urbanitet" artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i podcjenjivanja Crnogorskog jezika: "''Na Crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, Crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, Crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O historijskom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova fonološka, morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali Crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako Crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je Crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, Crnogorski jezik se više odazivao a Crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika"''.

Po prvi puta, tokom popisa 2003. (u rubrici "ostali jezici"), pored službenoga srpskog je bilo moguće izjasniti se o Crnogorskom jeziku kao materinjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovnistva, izjasnilo se da im je Crnogorski jezik maternji. Evo nekih izraza koje, da nema pravoda, mlađe generacije teško da bi znale.

Abaz - tupavko (Viđe li onoga abaza, samo zijeva ka’ krap), Abiti - čuditi (Zabio se ka’ tele u šarena vrata).

Ajtar - saučešće, saosjećanje,volja, naklonost (Idemo Becu na ajtar, umrla mu je majka. Ajtara ti moga,donesi mi ladne vode iz ubla)

Aluga - zapara, sparina, tjeskoba, muka (Aluga mi je od njega)

Azdisati - osiliti (Smiri se, jadan, što si azdisa)

Bajat - star (Bajatoga ljeba neću da ijem), Balagot-Ošamucen (Potpuno sam balagot, ne mogu da mrdnem)

Baljin kokotić - šarena ptica (Upupa epops) (Eno ga,obuka se ka baljin kokotić)

Bambat - krut, stvrdnut, mrtvak (Našli su ga bambata u doganju. Bambat je pjan)

Batal - nekoristan, pokvaren, štetan (S batal rabotom ne možes daleko dogurat), Bejturan - vrsta cvijeća (Bejturane jado, beru l' te djevojke), Binta-zavoj (Stavi mu bintu da mu rana ne zagnoji), Brecati - grajati, prijetiti (Breca cijeli dan,a niko mu ništa nije skrivio)

Čapiti - zgrabiti, čazbena - gostoprimna, čekma-dugme (sašij mi ovu čekmu na habetić (kaputić) da mi ne landara)

Ćaran - vedar, Ćef, ćeflija - uživanje, dobro raspoloženje, ćotek - udarac, štap, ćutuk – smetenjak

Derman - nacin, spas, pomoć, doganja-dućan, radnja, prodavnica, dragoman -tumač, prevodilac, drkalica - beskorisna stvar.

Džam - staklo na pendžeru, džapati - svađati, džegadur - nestašan momak, dženabet - napasnik, dževap-pomoć, samilost

Đuture - otprilike,

Ecim/hecim - ljekar

Faletati - gatati, predviđati, obmanjivati, fasan - bolešljiv

Galijot - mangup, gilićati - golicati, skakljati, gonetati - nagađati, pretpostavljati

Hairli - srećno, hajat - hodnik, trijem

Ibret, ibretnica - (naturskom: pouka, čudo) svadljivac, pakosnik, igbal - sreća, nafaka

Jabana - tuđina, jazbac - gromak glas, konata - limena posuda, kornis - ivičnjak

Lama - limena kanta, lentrati - slikati, fotografisati

Ljepuraca - leptir, ljuljujka, neskladan čovjek

Marifet - vještina, miscelo - posuda sa ručkama, musafir - gost

Nafingati - nagovoriti, naglaviti - nagoditi, sporazumjeti, nacpalja - ružan čovjek

Njutro - tupavko, trapavko

Objenuti – oveseliti, obrsiti - nastradati, naopako završiti

Panjat - star čovjek, ponat - jakost, snaga, portik - hodnik

Rila,rilica - usna, rukatna - vješta žena

Sevap - milosrđe, siciguz - nervozna osoba, skalati - splasnuti, spustiti, sofit -potkrovlje

Tandarati - koješta pričati, praviti buku, tantara - beskorisna stvar, tarabakovina-krntija, starudija

Uabiti - zabuljiti, zablenuti, ugaša - šaljivčina, ukopiljanciti - navodno prenemoći

Vagan - posuda za jelo

Zagar - kucko, pas, zaljustiti - ošamariti, zamuzen - smotan

NARODNI IZRAZI I MUDROSTI:

Jesi li ga usija - izgubi li ga

Mainat rabotu - ostaviti posao

Na koji si konat - dokle si stigao u poslu

Ne puva mu ispod samar - nosi teško breme

Neđe se izut - odati tajnu

Nije mu peda među oči - Nije glup

Nos okiđeni - sramota, stid, bruka

Ostat za bruku - ne održati obećanje

Plakat usta s kime - ogovarati

Ovi bi đaolu ispod maljica uteka - mangup, hitar, živ

Ovakvo bogatstvo jezika danas nije svojstveno mlađim generacijama.

Dok smo nekada imali fraze i riječi koje su prisvajanje iz turskog i romanskih jezika i od njih pravili naše, danas rječnik mladeži u Crnoj Gori čine riječi koje preuzimaju mahom iz američkih filmova i serija.

Veliki uticaj na naš govor imaju i društvene mreže, a o skraćenicama koje smo iz njih pokupili da i ne govorimo.

Ali, vrijedi se prisjetiti kako su naši preci govorili.

== Osobine Crnogorskog jezika ==
Crnogorski jezik obuhvata dva dialekta: Istočno-hercegovački dialekt na zapadu i sjeverozapadu i Zetsko-južnosandžački u ostalim dijelovima Crne Gore. Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, Crnogorski jezik je nastao i razvijao se pod posebnim povijesnim okolnostima, a takođe ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, pravopisne i druge posebnosti kao i književnu samopotvrdu. Glavne razlikovne značajke:
* Crnogorsko jotiranje ''d + j'' uvijek daje '''đ''': đed, đevojka, poneđeljak, niđe, ovđe (isto na Lastovu).
* Analogija postoji i kod ''c + j'' koji se spajaju u '''ć''': šćeti, ćepanica, ćelokupni.
* Umjesto ''lokativa'' u svakodnevnom se Crnogorskom jeziku rabi akuzativ, a primjeri su: ''Ćera đecu po ulica, Živi u grad, Voda u krš''.
* Primjeri posebne morfonološke ijekavice Crnogorskog jezika: tijeh, ovijeh, ovijema, tijema.
* Primjeri posebne fonološke ijekavice Crnogorskog jezika: nijesam, sijeno, bijelo.
* Lične su zamjenice: ja, ti, sebe - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak e, pa se na Crnogorskom jeziku veli: ''Daj mene tu knjigu'', ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
* Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dva dodatna fonema: meko Š, meko Ž.
Jedino još poljski jezik i jadranska bodulska čakavica (otoci i istok Istre) sadrže meko Š (šj) i Ž (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za Crnogorski jezik: '''Ś''' i '''Ź'''. Za meko Z ('''dz''') je predložio grafem 3, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom Crnogorskom jeziku.
* Primjeri uporabe fonema '''3''' u Crnogorskom jeziku: ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati''.
* Primjeri uporabe fonema '''Ś''' u Crnogorskom jeziku: ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan'' (ime).
* Primjeri uporabe fonema '''Ź''' u Crnogorskom jeziku: ''źevati, iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica, Źaga'' (nadimak).

* Primjeri upotrebe imenica u Crnogorskom jeziku: ''preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, brondzin, urivak, gravalje, pinjata, konata, banak, deka, škanj, kamarin, kotula, stolovača, ožeg, mašice, sač, škatula, šalpa, špag, ogar, cijeđ, jeina, štica, sapatnik, sopernik, lubarda, kudelja, ljesa, baun, iščupak, pojata, pržina, śedok, razvale, razura, riječanje, luča, koštanj, ruga, mjed, jarošt, čislo, nožice, kufijerta, ckvrna, gramata, hrtenica, dne, očalin, drača, teća, tica, izba, krupa, teno, tjeskota, trupina, ljutac, ljučevina, vlaka, stima, rapa, ponjava, podina, čajina, čoek, parapet, śenokos, pjev, sakup, varevina, guvno, izvanjac, božjak, cijuk, cjepač, javje, zbiće, fiska, maragun, acal, argat, jav, badanj, banak, krtola, kučak, bječva, bogatun, navlaštito, uvor, sijerak, gvardija, grun, zviježđe, šiljeg, sić, dekica, prenje, kuneta, šterika, śet(a), frkun, saket, frnjoka, puce, štramac, utek, tavalja, zađevica, zapt, zvijerac, raka, kotarica, načpolj, zubja, petrusin, ožica, kašeta, plot, takulin, šnala, solijerna, svojta, fis, frčka, koc, aljine, čapra, kiljan, brav, pavrijez, čengele, čkuklja, lastra, raštan, lupež, banda, sičija, fuzda, crevlje, pośeta, čaktar, vjeđa, džanja, strag, pokajanje, baština, plotina, škrinja, pipun, direk, oriz, bizin, špiglo, stud, džupa, teslica, košćela, mamuta, makanja, osjena, kokot, kot, krok, kulje, laznina, nugao, lužina, luka, masak, mješina, pjesna, odsuda, oraj, polom, potoč, pot, okit, otpis, pupulj, Arbanas, jaspra, bogatun, capa, frmentin, korota, mudrina, pośekotina''...

* Primjeri upotrebe glagola u Crnogorskom jeziku: ''iźljeći, opsijecati, čepukati, bastati, banuti, trenući, uljeći, fištati, cjelivati, trsiti, bataliti, brečati, ćosati, davijati, doakati, obijediti, obršiti, oburdati, otpagavati, pasati, planuti, prismakati, razjagmiti, razminuti , razurati, rogiti, salećeti, sekati, skučiti, slučiti, survati, panuti, utvarati, pomaljati, milušiti, mrčiti, trijebiti, drobiti, zanijeti, obisti, utuliti, kumiti, ščuliziti, iskati, užditi, uljesti, vardati, propasti, umučati, prešućeti, iźesti, frisnuti, vrnuti, naličiti, zađenuti, odvrvjeti, miljeti, odmiljeti, zaruđeti, śenjati, vrijeći, omatufiti, oditi, driješiti, sjargati, otrsiti, zamandaliti, konačiti, svijati, ucvijeliti, pošeniti, povrnuti, prepanuti, udijevati, alavertiti, piždriti, obidovati, žlijebiti, njunjoriti, žuliti, čunuti, snijevati, itati, stužiti, upiriti, zjati, prigati, navrnuti, krepati, šlapnuti, špijati, cotati, klepati, danuti, krivati, obalaverditi, jakati, zadijevati, śesti, priprijeti, krknuti, minuti, ogranuti, odaslati, ožeći, pregnuti, prignati, putiti, arlaukati, čamovati, čunuti, kiśeliti, kojevitezati''...Ш/Š Шалпа/Šalpa – Šal Шалче/Šalče – Šal (ženski) Шанћет/Šanćet – Šaptati Шапорит/Šaporit – Tiho razgovarati, šaptati Швагнут/Švagnut - Glup Шевељат/Ševeljat – Teško ići, tumarati, hodati tamo-amo Шеврдат/Ševrdat – Tumarati, ići lijevo–desno Шегун/Šegun – Velika pila Шемпија/Šempija – Budala Шенут/Šenut – Skrenuti s uma Шесан/Šesan – Lijepo građen, skladan, uredan, naočit Шештерица/Šešterica – (Pre)otresita djevojka, brza na jeziku, vrijedna Шикат/Šikat – Ljuljati bebu u kolijevci Шиљȃт/Šiljȃt – Slati, poslati Шиљеже/Šilježe – Dvogodišnji brav Шипак/Šipak – Nar  Шифунијер/Šifunijer – Ormar za robu/odjeću Шкав/Škav – Ladica Шкалоња/Škalonja – Vrsta luka Шканција/Škancija – Mala kredenca/polica Шкањ/Škanj/Шкањчић/Škanjčić – Vidi bančić Шкартоц/Šкаrтоc – Papirna kesa Шкатула/Škatula – Kutija Шквадра/Škvadra – Pravi ugao, sprava za mjerenje pravog ugla Шклапоћесина/Šklapoćesina – Nikakav čovjek, čovjek koji priča gluposti, nevaljalac Шклепит/Šklepit – Udariti šakom po obrazu Шклопац/Šklopac – Plih Шкљанац/Škljanac – Članak Шкрња/Škrnja – Trun, trunčica Шљеме/Šljeme – Duga greda na koju se naslanjaju kabruči na krovu Шкрип/Škrip – Procijep u stijeni, pukotina Шкркат/Škrkat – Nestručno rukovati s tehničkim stvarima Шкопит/Škopit – Sterilisati, kastrirati životinje Шкуро/Škuro – Tamno Шодер/Šoder – Mljeveni kamen Шпаг/Špag – 1. Džep 2. Deblji konac (sa dugim a) Шпањулет/Španjulet – Cigareta Шпицафого/Špicafogo – Prepreden čovjek Шпицлов/Špiclov – Lukava osoba Шпорак/Šporak – Prljav Шпоркица/Šporkica – Prljavština Шпоркотур/Šporkotur – Neko ko ne bira riječi, ko mnogo psuje, prostak Шпоркуља/Šporkulja – Prljava žena, žena vrlo niskih moralnih normi Шпренговат/Šprengovat – Minirati, postaviti eksploziv Шпугар/Špugar – Puž (Gastropoda) Штерика/Šterika –Voštana svijeća Штива/Štiva – Sloj, naslaga Штица/Štica – Daska Штиља/Štilja – Vreteno, oštri štap na kojem se zamotava vunena predja Штир/Štir – Vrsta korova (Amaranthus retroflexus) Штикадента/Štikadenta – Čačkalica Штрамбав/Štrambav – Glup, neotesan Штрига/Štriga – Vještica Штркљав/Štrkljav – Mršav, “kost i koža” Штук/Štuk – Kit Штукаљ/Štukalj – Kost od pršuta Шћаг, шћаше, шћагу/Šćag, šćaše, šćаgu – Htjedoh, htjede, htjedoše Шћер/Šćer – Ćerka Шћетан/шћетна/Sćetan/sćetna – Veseo/vesela Шћет/Šćet – Htjeti Шћето/Šćeto – Jasno (govoriti) Шувит/Šuvit – Tavan (vidi petar) Шуверине/Šuverine – Šibice Шугаман/Šugaman – Ručnik  Шужбати/Šužbati – Odvajati klipove kukuruza od šužbine Шужбине/Šužbine – Suvi listovi oko kukuruznog klipa. Služe kao stočna hrana i za punjenje slamnice. Шушорит/Šušorit – Šaptati, tiho i nerazgovjetno razgovarati Шушти/Šušti – Isti kao (vidi pljunuti) Шумолакно/Šumolakno – Pritajeno, neupadljivo, podmuklo Шумпијот/Šumpijot – Vrsta šuplje pašte Шут, шутиле/Šut, šutile – Govedo il brav bez rogova Шуфигат/Šufigat – Dinstati Шушта/Šušta – Opruga Шушти/Šušti – Isti kao (vidi pljunuti) Шфорцат/Šforcat – Izvršiti pritisak na nekoga, natjerati

Ц/C

Цаклит се/Caklit se – Sijati se

Цапица/Capica – Manje orudje za okopavanje

Цацар/Cacar – Preslano (Slano ka cacar)

Цвијељат/Cvijeljat – Pozlijedjivati, nanositi bol

Цегер/Ceger – Mrežasta pletena torbica

Целта/Celta – Plastični omotač slatkiša ili kutije cigareta

Цење/Cenje – Jeftinije

Церот/Cerot – Flaster za reumu

Церишпањ/Cerišpanj – Pečatni vosak

Цивијере – Vidi tragači

Цигло/Ciglo – Samo to, jedino

Цијула/Cijula – Vrsta crnog luka

Цимат/Cimat – Luljati, povlačiti

Цингарица/Cingarica – Manje zvono za stoku

Ципан–цијели/Cipan–cijeli – Sveukupan

Цкло/Cklo – Staklo

Цотат/Cotat – Hramati

Цревље/Crevlje – Cipele

Цријепња/Crijepnja – Crepulja

Цркавица/Crkavica – Vrsta stočne bolijesti, (“Crkavica te napela” )

Црнокруг/Crnokrug – Vrsta zmije otrovnice

Цукар/Cukar – Šećer

Цукат/Cukat - Udarati, lupati

Цукит/Cukit - Poljubiti

Цукнут/Cuknut – Udariti, lupiti

Цунет/Cunet – Boca za rakiju uskog grlića

Ч/Č

Чазбен/Čazben – Gostoljubiv, ko voli da časti (vidi gozben)

Чантарa/Čantara – Odbačena ulubljena limenka, konzerva

Чангарица/Čangarica – Stara limenka napunjena kršima, služi sa plašenje sitne stoke bukom

Чапур/Čapur – Suv i oštar ostatak korijena niskih biljaka, viri iz kamena/zemlje

Чапра/Čapra – Koža

Чакал/Čakal – Šakal

Чељад/Čeljad – Ljudi, osobe

Чепат/Čepat – Lagano ići

Чепркат/Čeprkat – Pomalo raditi, grebsti zemlju

Чепрљат/Čeprljat - Grebsti

Чепрљи/Čeprlji – Kandže, nokti

Черек/Čerek – Četvrtina svinje, krave

Чеса/Česa – Čega

Четворокантунаст/Četvorokantunast – Četvrtast

Чечелит/Čečelit – Neumjereno štedjeti, isuviše biti škrt (Čečeli ka samoranica)

Чешаљ/Češalj – Vrsta stonoge

Чиблијa/Čiblija – Lovačka puška

Чичаљ/Čičalj – Vrsta korova (Arctium lappa)

Чојак/Čojak – Čovjek

Чојчурина/Čojčurina – Veliki čovjek

Чује се/Čuje se – Osjeća se, smrdi

Чучег/Čučeg – Jednogodišnja jestiva biljka (Sonchus oleraceus)

Џ/Dž

Џада/Džada – Cesta, kolski put

Џандар/Džandar – Žandarm

Џардин/Džardin – Vrt, bašta

Џора/Džora – Prasica..
Hantera
· 

 Ћ/Ć

Ћабакат/Ćabakat – Kevćati, lajati (pseći lavež prilikom lova)

Ћакулат/Ćakulat – Ćaskati, čavrljati

Ћаондан/Ćaondan – Dan poslije prekosjutra

Ћапити/Ćapiti – Uhvatiti, dohvatiti, ukrasti

Ћаро/Ćaro – Čisto, jasno 

Ћеперан/Ćeperan – Dobro raspoložen, veseo

Ћибрина/Ćibrina – Vedrina, vedro vrijeme

Ћик/Ćik – Opušak

Ћикара/Ćikara – Šolja

Ћускија/Ćuskija – Burgija

Ћутук/Ćutuk – Glupak

Ћућат/Ćućat – Sisati

Ћушка, ћушкетина/Ćuška, ćušketina – Žena vrlo lošeg morala 

У/U

Угнат/Ugnat – Utjerati

Угранцат се/Ugrancat se – Užeći se (suvo meso)

Удадбеница/Udadbenica – Djevojka prispjela za udaju

Уђест/Udjest – Udjenuti

Ужанца/Užanca – Navika

УждениUždeni - Utjeraj

Ужижат/Užižat – Upaliti

Уждивеница/Uždivenica – Seksom opsjednuta žena

Ужегуља/Užegulja – Uždivenica

Узбичит/Uzbičit – Ojačati, biti (pre)jak

Узостит се/Uzostit se – Vino postaje ocat (vino se uzostilo), naljutiti se

Ујам/Ujam – Naknada od samljevenog žita mlinaru

Уканут/Ukanut – Dosaditi, često jesti istu hranu (Ukanulo mi se to više)

Укећан/Ukećan – Tvrdoglav, težak za saradnju

Улагат/Ulagat – Počinjati

Улиште/Ulište – Košnica

Уљећ/Uljeć - Ući

Упретњак/Upretnjak – Mjesto za pečenje hleba

Усвиштат/Usvištati – Pokvariti se (hrana)

Усправит се/Uspravit se – Podići se, ustati

Ура/Ura – Sat

Усјека/Usjeka – Vrsta gljive od koje se pravi trud (Fomes fomentarius)

Уторник/Utornik – Utorak

Утреш/Utreš – Teret na sredini konjskog samara (da ne krivi)

Утробица/Utrobica – Džigerica, jetra (Hepar)

Утулит/Utulit – Ugasit

Уфишкат се/Ufiškat se – Zaludjeti se u nešto, infišati se

Учемњак/Učemnjak – Učen čovjek

Ушестат/Ušestat – Urediti, popraviti

Ф/F

Фалцно/Falcno – Lažno, neoriginalno

Фанат/Fanat – Dječak u kartama, dvanaestica

Фангла/Fangla – Zidarska zdjela za malter

Фањела/Fanjela –Vuneni poluver

Фаља/Falja – Greška

Фасоват/Fasovat – Dobiti batine

Фастак, фастаче/Fastak, fastače – Neodgovoran, neozbiljan, nezrio momak

Фаџола/Fadžola – Pasulj

Федер/Feder – Opruga

Ферал/Feral – Fenjer

Фета/Feta – Kriška, komad

Фермат/Fermat – Zaustavit

Фјака/Fjaka – Malaksalost, zamor od prevelike vrućine

Фијок/Fijok – Mašna

Фијола/Fijola – Ručna bušilica

Фијоманат, фијоманти/Fijomanat, fijomanti– Nov, novi

Фила/Fila – Sloj, red, feta

Филат/Filat – Tanko rezati pršut

Финта/Finta – Trik, varka

Фискат/Fiskat – Probadati, peckati (bol)

Фиштит/Fištit – Jako udariti

Фој/Foj – List papira

Форца/Forca – Snaga, sila

Франза/Franza – Sifilis

Фрегат/Fregat – Ribati pod

Фресина/Fresina – Mediteransko rastinje, vrijes, koristi se pravljenje jednostavnih metli za metenje grubih površina

Фрешак/Frešak – Svjež

Фрзот/Frzot – Vrsta zelja (Brassica oleracea)

Фркадела/Frkadela – Veća šnala za kosu

Фркун, фркунчић, фркунац/Frkun, frkunčić, frkunac – Tinejdžer

Фркуница/Frkunica – Tinejdžerka

Фрлекнут/Frleknut - Baciti

Фрљ, фрљокаст/Frlj, frljokast – Razrook

Фрњок/Frnjok – Udarac prstom po glavi

Фртаљ/Frtalj – Četvrtina (vidi kvarat)

Фрчекат се/Frčekat se – Pariti se (Mačka se frčeka)

Фумат/Fumat – Pušiti

Фундаћ/Fundać – Talog od crne kafe

Фундаменат/Fundamenat – Baza, osnova

Фурбо/Furbo – Lukav

Фурбобезобразан/Furbobezobrazan – Lukav² 

Фурија/Furija – Bijes, ijed

Фурмине/Furmine – Šibice

Фуцмут/Fucmut – Mangup, pogan

Фуштањ/Fuštanj – Flanel

Таваја/Tavaja – Stolnjak

Тадијер/Tadijer – Tada

Take/Take – Dječja igra sa pet kamenčića

Талента/Talenta – Gradjevinski alat za ravnjanje površine

Талижан/Taližan – Srećan

Такулин/Takulin – Novčanik

Танталекат/Tantalekat – Neodgovorno, nezrelo i neozbiljno se ponašati, “zujati okolo”, “krasti Bogu dane”

Танцоват/Tancovat – Plesati

Тараца/Taraca – Terasa, balkon

Тарантела/Tarantela – Mali gušter

Таулин/Taulin – Sto

Ташкет/Tašket – Kačket

Tемпија/Tempija – Sljepočnica

Тећа/Teća – Šerpa

Тељига/Teljiga – Drvo u obliku slova ” U” koje se stavlja volu oko vrata prilikom oranja (Obično napravljeno od košćele)

Тентат/Tentat – Smetati, nedostajati (malo me tenta da to ne uradim)

Тенда/Tenda – Plastični ili platneni pokrivač

Терина/Terina – Bjudva

Тентерика/Tenterika – Puzavica, koja u šumi onemogućava prolaz

Тепат/Tepat – Umiljato pozivati djecu po nadimku, umiljato razgovarati sa djecom, “dječjim jezikom, oponašanjem djece”

Тeћ се/Teć se – Pariti se (Koza se teče)

Тешлица/Tešlica – Tesla, zidarski čekić

Тилут/Tilut – Tupa strana noža

Тираке/Tirake – Naramenice

Тискат (се)/Tiskat (se) – Gurati (se)

Тицат/Ticat – Dirati, dodirivati

Тишлер/Tišler – Stolar

Тȍћ/Tȍć – Sos, umak

Тоћат/Toćat – Umakat hleb u sos/toć

Трпеза/Trpeza – Sto, taulin

Травијеша/Traviješa – Kecelja, pregača

Трагач/Tragač – Drvena nosila za teret, koja nose dvije osobe (vidi civijere)

Тревит/Trevit – Naći se, sresti nekog

Тресловина/Treslovina – Vrsta drveta, “divlja trešnja”

Тринко/Trinko – Novo, neupotrebljavano

Трлезина/Trlezina – Napušteno, nekorisno, bezvrijedno zemljište

Трипијере/Tripijere – Metalni podmetač (tronožac) ispod kazana na ognjištu

Тоња/Tonja – Vidi vonja

Трица/Trica – Desetka u kartama

Трница/Trnica - Pojata

Троп/Trop – Ostaci od izmečenog groždja od kog se peče rakija

Троскот/Troskot – Vrsta korova (Polygoni avicularis herba)

Трсит/Trsit – Otarasiti se, osloboditi se nečega

Труња,труњица/Trunja, trunjica – 1.Mrva, mrvica

2. Škrnja

Трупатат/Trupatat – Tapkati nogama, skakati u mjestu

Трупатања/Trupatanja – Bat koraka, buka, vardanja

Тулит/Tulit – Gasiti

Тун/Tun – Tu

Турин/Turin – Njuška, gubica
С/S
Савијутак/Savijutak – Krivina na putu

Савурно/Savurno – Užeglo (suvo meso)

Садијеват/Sadijevat – Slagati sijeno za kopu ili list za lišnjak

Сакет/Saket – Vreća

Саламастран/Salamastran – Posoljen (pršut)

Саламура/Salamura – Usoljena voda za čuvanje sira, rasol

Салса/Salsa – Senf

Самар/Samar – Drveno sedlo

Санџир/Sandžir – Lanac

Сват/Svat – Prijatelj preko udate/oženjene djece

Сваћа/Svaća – Prijateljica preko udate/oženjene djece

Својит се/Svojit se – Održavati prisne prijateljske veze

Својта/Svojta – Rodbina

Свудијен, свуђ/Svudijen, svudj – Svuda, svugdje

Севлија/Sevlija – Čempres

Сетемана/Setemana – Sedmica, nedjelja

Сирак/Sirak – Siroče

Сић/Sić – 1. Poveća kanta za vodu (kratko i)

2. Saći (dugo i)

Сист/Sist – Saći

Сједута/Sjeduta – Konferencija, sastanak

Сјекоманит/Sjekomanit – Podvikivati, vikati, podizati glas

Сјекоманица/Sjekomanica – Žena koja mnogo i glasno priča

Скале/Skale – 1. Stepenice

2. Merdevine

Скалин/Skalin – Stepenik

Скапулат/Skapulat – Preteći, preživjeti, sačuvati 

Скитач/Skitač – Prostak, loš čovjek

Скитачит се/Skitačit se – Nepristojno se ponašati, biti vrlo neuljudan i neskroman

Скопост/Skopost – Snaga, moć (Nemam skoposti da se uspravim-Nemam snage da ustanem)

Скоруп/Skorup – Masna naslaga koja nastaje prilikom hladjenja mlijeka

Скочан/Skočan – Brz, hitar, spreman da pomogne

Скриња/Skrinja – Sanduk, kovčeg

Скромут/Skromut – Višegodišnja biljka, rast uz veliko drveće (Clematis vitalba)

Скужат/Skužat – Primiti novac, naplatiti

Скукојежит се/Skukoježit se – Povući se u sebe, stisnuti se “ka po dinara sira”

Слаткоран/Slatkoran – Dobrog apetita, neprobirljiv u hrani

Сламница/Slamnica – Slamarica

Сметен, сметена/Smeten, smetena – Glup, glupa

Смок/Smok – Masna hrana

Смочит/Smočit – Jesti hleba uz masnu hranu

Снаодит се/Snaodit se – Snalaziti se, snaći se

Соврња/Sovrnja – Sitni kamenčići, sitniji od škalje

Спенџа/Spendža - Trošak

Спенџат/Spendžat – Potrošiti

Спонтат/Spontat – Dobiti upalu pluća

Спица/Spica – 1. Tanja grančica

2. Košpica od voća

Сплачине/Splačine – Pomije

Стађун/Stadjun – Godišnje doba

Стаја/Staja – Dionica, udio u mlinu

Стâр/Stâr – Mjera za težinu (4 late, 60 kg.)

Стевен/Steven – Način

Стевона/Stevona – Bremenita (Krava)

Стегно/Stegno – Butina

Стеља/Stelja – Meki dušek izmedju samara i ledja konja/magarca

Стењȁт/Stenjȁt – Nadojiti se vodom, nabreknuti (Bačva je stenjala, badanj je stenjao)

Стимат/Stimat – Procjeniti, poštovat

Стимадур/Stimadur – Procjenjivač štete

Стио/Stio – Htio

Стравесан/Stravesan – Izludjen, pomamljen

Страмац/Stramac – Madrac

Стрападура/Strapadura – Kanta za zalivanje

Страпат, пострапат/Strapat, postrapat – Zalivati, poprskati, polivati vodom

Стијењ/Stijenj – Pamučna traka u svijeći

Стркнут/Strknut – Odskočiti, pobjeći

Стркотина/Strkotina – Djelić kamena ili drveta što odskoči

Стрменица/Strmenica – Nizbrdica

Струњен/Strunjen - Uplašen

Струц/Struc – Vekna

Стурина/Sturina – Oklasina

Сувотан/Suvotan - Siromašan

Суклата/Suklata – Zloitro

Сулундар/Sulundar – Čunak

Сумнкават/Sumankavat – Smanjivati površinu prilikom pletenja

Сумпас, по сумпасу/Sumpas, po sumpasu – Otprilike, nafrlje

Сумпреш/Sumpreš – Pegla

Сутурат се/Suturat se – Strmoglaviti se

Сучијем/Sučijem - Čime
 Р/R
Развардат/Razvardat – Porušiti, pokvariti red

Раздио/Razdio – Granica izmedju imanja/zemljišnih parcela

Размет/Razmet – Razilazak (Je li kolo od razmeta)

Разметнут/Razmetnut – Rasturiti, privesti kraju (Ko razmetnu našu slogu)

Разом/Razom – Ivicom (posjeći razom zemlje)

Рало/Ralo - Mjera za površinu (1600 m² , 4 motike)

Рȃнит/Rȃnit – Sačuvati, skloniti

Раскубат/Raskubat – Raznositi, otimati

Растићит се/Rastićit se – Razmnožiti se

Раца/Raca – Sorta, soj, vrsta

Рашпа/Rašpa – Turpija

Раша/Raša – Kotula

Рашчепит/Raščepit – Rastrgnuti

Регула/Regula – Zakon, pravilo, način ponašanja

Режентат/Režentat – Ispirati rublje

Рељ/Relj – Hren (Armoracia rusticana)

Ремик/Remik – Kaiš

Рефужа/Pefuža – U rasutom stanju, neupakovano

Решпект/Rešpekt – Poštovanje

Риват/Rivat – Stići, doći

Ригат/Rigat – Povraćati

Ријечање/Riječanje – Prepirka

Рилице/Rilice – Usne

Ркина/Rkina – Stara roba, stara krpa, dronjak

Робаши/Robaši – Bliski članovi nevjestine porodice koji joj donese darove koje je ona dobila prilikom svadbe

Родула, родулица/Rodula, rodulica – Valjak za konac ili špag

Рогач/Rogač – 1. Škorpija

2. Mediteranska biljka (Ceratonia) 

Ромача/Romača – Mjera za dužinu cca. 20 cm. Razdaljina izmedju ispruženog palca i kažiprsta

Розаглија/Rozaglija – Vrsta groždja

Розга/Rozga – Veoma razgranata suva grana koja služi kao odrina za lozu. Obično od smreke (Juniperus communis).

Ртеница/Rtenica – Ledja, kičma

Рубат/Rubat – Kruniti kukuruz, otkidati zrnvlje

Рудица/Rudica – Malo deblji konac za pletenje

Руњат/Runjat – Maljav, dlakav

Рутина/Rutina – Stara roba, stara krpa, dronjak
 Праћат/Praćat – Koprcati se, udarati zadnjim nogama (konj se praća)
Првичне/Prvične – Prvi posjeta mlade nevjeste svojoj porodici

Прдекана/Prdekana – Zatvor (Kotorski zatvor se zove još i “pod smokvom” ili “kuća Marka Becone”)

Прдоклачит/Prdoklačit – Pričati gluposti, zanovetati

Предвостручит/Predvostručit – Presaviti, predupliti

Пређа/Predja – Predivo

Прежат/Prežat – Vrebati, motriti iz zasjede

Премитит се, премићен/Premitit se, premićen, – Presaviti se, presavijen, pognut

Препреке/Prepreke – Sandale napravljene od komada stare obuće

Пререпит/Prerepit – Udariti

Пресамитит/Presamitit – Presaviti, premititi

Преслачке/Preslačke – Poslastice

Прескубов/Preskubov – Bolešljiv čovjek

Пресмичалина/Presmičalina – Vidi preskubov, krepalina

Претио, претила/Pretio, pretila – Debeo, debela (Obično se kaže sa stoku)

Претукач/Pretukač – Oškopljen bik, ovan ili jarac

Префиган/Prefigan – Furbo

Пржина/Pržina – Krupniji pijesak od kremenice

Пригат/Prigat – Pržiti

Приганија/Priganija – Topla zakuska, pržena hrana

Пријелаз/Prijelaz – Mjesto gdje se prelazi sa jedne na drugu livadu/parcelu, utabano mjesto

Пријенут/Prijenut – Zalijepiti se, prionuti

Пријечац/Priječac – Prečica, prijeki put, (umrijeti na priječac–umrijeti iznenada)

Припет се/Pripet se – Popeti se, uspeti se

Припетат/Pripetat – Pridići, pridodati

Припогледнут/Pripoglednut – Obratiti pažnju, pričuvati, pripaziti

Приспјет/Prispjet – Doći na vrijeme

Прифорцат/Priforcat – Prisiliti, prinuditi

Причек/Priček – Dati na poček, na kredit

Причет/Pričet – Krava neposredno pred teljenje. (Krava je pričela)

Пришит/Prišit – 1. (Pri)dodati

2. Zalijepiti

3. Zakrpiti

Прњат/Prnjat – Biti nemiran, koprcati nogama

Прње/Prnje – Stara odjeća

Провала/Provala - Provalija

Прождират/Proždirat - Gutati

Прождират гучмине/Proždirat gučmine – Trpjeti nepravdu/zlo, “gutati knedle”

Прождират суве пљене/Proždirat suve pljene – Gladovati, nemati ništa za pojesti

Просочит/Prosočit – Prošpijati, odati

Просуља/Prosulja – Tiganj

Просутница/Prosutnica – Raspikuća (žena)

Прпош/Prpoš – Suvi gnoj od sitne stoke

Пртено/Prteno – Končano (pamučno)

Пруга/Pruga - Autobus

Прут/Prut – Tanja grana koja služi za fizičko kažnjavanje djece, batina

Прч/Prč – Jarac za priplod

Псоват се/Psovat se – Pariti se (Kučka se psuje)

Пувалица/Puvalica – Duža cijev kroz koju se duvanjem pojačava plamen na ognjištu

Пуват/Puvat – Duvati

Пукћет/Pukćet – Hrkati, duboko spavati (”Pukti ka poganica”)

Пустина/Pustina – Mali kušin koji se stavlja izmedju volovskog vrata i jarma

Пуце/Puce – Dugme
 П/P
Паламудит/Palamudit – Izmotavati se, mudrovati

Паланга/Palanga – Ćuskija

Палумента/Palumenta – Temelj, osnova

Палица/Palica – Grančica

Памидора/Pamidora – Paradajz (Solanum lycopersicum, syn. Lycopersicon esculentum).

Пањега/Panjega – Četvrtasto udubljenje u zidu koje služi kao kredenca

Парапет/Parapet – Ivičnjak

Парићат/Parićat – Spremiti, zgotoviti, pripremiti, urediti

Пâс/Pâs – Pokoljenje

Пасат/Pasat – Proći

Пасјака/Pasjaka – Opasna, stroga žena

Паст се/Past se – Pariti se (Kobila se pase)

Патакун/Patakun – Veliki komad

Патарица/Patarica – Poprečna daska koja spaja krsta i glavinu samara, fig. Visok čovjek

Патент/Patent – Patentni zatvarač, rajferšlus

Патина/Patina – Krema za cipele

Патисат/Patisat – Odmoriti, prekinuti s radom

Пачат се/Pačat se – Miješati se u tudje stvari

Пашаброд/Pašabrod – Cjedilo za supu

Пашада/Pašada – Beštek, pribor za jelo

Пашанац/Pašanac – Pašenog

Педа/Peda – Pedalj

Педенца/Pedenca – Uzbrdica, nagib

Пепељак/Pepeljak – Ćošak kod ognjišta za odlaganje pepela

Пестија/Pestija – Pesnica

Пестокупљавина/Pestokupljavina – Grupa ljudi lošeg morala, masa ljudi

Пестоклињат сe/Pestoklinjat se – Neozbiljno se ponašati, glupo se smijati, “lupati” bez veze

Петрусин/Petrusin – Peršun (Petroselinum crispum)

Петар/Petar – Tavan (vidi šuvit)

Пециваш/Pecivaš – Blizika, bliska svojta koja je obavezna da donese pecivo za svadbu

Пециво/Pecivo – Ovca/koza ili pršut koje kao poklon za svadbu donosi bliska svojta mladenaca (pecivaši)

Печа/Peča – Komad nečega

Печен/Pečen – Spreman na sve, bezobziran

Пижун/Pižun – Kamena klupa ili ograda na koju se sjedi

Пиз/Piz –Teret

Пијегат/Pijegat – Umirati

Пијенут/Pijenut – Umrijeti

Пилеж/Pilež – Sitna djeca

Пињата/Pinjata – Šerpa

Пињело/Pinjelo – Četka za farbanje, slikanje i pituranje Пиплад/Piplad – Pilići

Пиплетина/Pipletina - Piletina

Пиплица/Piplica – Mlada kokošкa

Пипун/Pipun – Dinja (Cucumis melo)

Пирија/Pirija – Lijevak

Пирит/Pirit – Upaliti vatru

Пирула/Pirula – Pilula

Пирун/Pirun – Viljuška

Писковина/Piskovina – Vrsta rastinja, nalik žukvi (Cytisus scoparius), koristi se kao zimnica za konje tkz. brst za konje

Питурање/Pituranje – Bojanje

Пићa/Pića – Hrana za stoku

Пиштање/Pištanje – Curenje tečnosti

Пиштет/Pištet – Izvor, mjesto gdje curi voda

Пљештеница/Plještenica – Sljezina (Lat.Lien, Grč. Splen)

Пљунути/Pljuniti – Isti kao, prava kopija (On je pljunuti otac)

Пљузаво/Pljuzavo – Klizavo 

Пјадела/Pjadela – Tacna

Пјат/Pjat – Tanjir

Планика/Planika – Mediteransko rastinje (Arbutus unedo)

Пландиште/Plandište – Mjesto u hladu za plandovanje stoke

Плекат се/Plekat se – Miješati se u tuđa posla

Плеће/Pleće – Plećka

Плећи/Pleći – Ledja

Плитка/Plitka – Kolac uz koji raste povrće

Плоче/Ploče – Okrugle potkovice za potkivanje mazgi

Повраз/Povraz – Ivica bronzina

Погâн/Pogân – Zao čovjek

Поганица/Poganica - Zmija

Поглâвница/Poglâvnica – Kušin 

Погледнут/Poglednut – Pogledati

Подгрљача/Podgrljača – Konop ispod konjskog grla koji pridržava samar

Подлимач/Podlimač – Potpirača

Подњивит/Podnjivit – Podignuti, odgajiti (djecu)

Подпргнут/Podprgnut – Odrasti

Подурат/Podurat – Potrajati

Подрепница/Podrepnica – Kanap ispod konjskog repa koja pridržava samar

Појат/Pojat - Pjevati

Појата/Pojata – Kućica u kojoj se čuva sijeno za zimu Покајање/Pokajanje – Sahrana 

Полазит се/Polazit se – Posjećivati familiju prilikom slavlja, posjećivati se, održavati dobre kontakte sa nekim

Поленут/Polenut – Zagrcnuti se (usred nepravilnog gutanja hrane)

Полог/Polog – Mjesto gdje kokoške snose jaja i gdje se naležu

Полутица/Polutica – Pola ovce/koze

Получит, одлучит/Polučit, odlučit – Razdvojiti jagnjad/jarad od ovaca/koza

Помамит се/Pomamit se – Poludjeti

Пометина/Pometina – Stočna placenta (fig. ljigavac, čovjek bez svog “ja” )

Помест се/Pomest se – Smrznuti se, prehladiti se

Понат/Ponat – 1. Poen u igri

2. Deblja štica

Понеђелник/Ponedjelnik – Ponedeljak

Понтура/Pontura – Promaja

Понуде/Ponude – Darovi bolesniku

Поп/Pop – Svinjski želudac napunjen kukuruznim brašnom, slaninom i lojem

Поплати/Poplati – Tabani

Поплекат/Poplekat – Saplesti

Поприг/Poprig – Zaprška

Попруг/Poprug – Širok i pljosnat konopac koji se stavlja ispod stomaka konju/magarcu da bi se učvrstio samar

Портела/Portela – Vratašca, prozorčić, izlaz u potkrovlje

Поруњатит/Porunjatit – Omaljaviti, postati maljav/dlakav, fig. odrasti

Посалижат/Posaližat – Popločati

Пот/Pot – Znoj

Поталаушит/Potalaušit – Povući se u sebe, “pokriti se ušima”

Потла/Potla – Poslije

Потенчењак/Potenčenjak – Vampir, tenac

Поткопиштит/Potkopištit - ZainatitiПоткоружит/Potkurižit – Odvajanje najogornjeg sloja i formiranje vazdušnih jastučića na ravnoj površini

Потпирача/Potpirača – Tanja, prava i duža grana koja se koristi za pridržavanje tereta prilikom tovarenja konja/magarca, v. Podlimač 

Потутолица/Potutolica – Podrška

Пофермат/Pofermat – Potvrditi

Пошакиш/Pošakiš – Igra udaranjem šakom na šaku. Naizmjenično dva igrača. Igrači ne smiju da udare na svoju šaku. 

Пошеганица/Pošeganica – Potkraćena puška M–48 (“Jugoslovenska puška”), kratež

Пошутит се/Pošutit se– Povući se u sebe, zaćutati

Прћија/Prćija – Miraz

Пршкат/Prškat – Kopkati, čačkati, dirati

Праз/Praz – Ovan za priplod

Празнословит/Praznoslovit – Pričati gluposti, “pričati s pet na devet”.

Праска/Praska – Breskva (Prunus persica)

Праћа/Praća – Konop vezan uz samar da pridržava noge jahača ili teret.
 Обурдат се/Oburdat se – Razrušiti se, pasti (gradjevina)
Овенцат/Ovencat – Preostati, preteći, imati viška

Оглав/Oglav – Kanap oko konjske glave, ular

Огњило/Ognjilo – Komad metala koji stvara iskre udarom o kremen. U obliku slova “C”

Oд бота/Od bota – Odjednom, istovremeno

Одива/Odiva – Udata sestra ili ćerka

Одивичић, одивична/Odivičić, odivična – Djeca od odive

Одлучит/Odlučit – Odvojiti jagnjad, jarad ili telad od svojih majki

Одовуд/Odovud – Odavde, sa ove strane

Одом/Odom – Korakom

Одонуд/Odonud – Odande, sa one strane

Одрина/Odrina – Pergula za lozu

Одртуља/Odrtulja – Žena lošeg morala

Oжег/Ožeg – Metalni štap koji se koristi za rukovanje vatrom na ognjištu ili kaminu.

Oжица/Ožica – Kašika

Оздол/Ozdol – Odozdo

Озгор/Ozgor – Odozgo

Озирнут се/Ozirnut se – Osmotriti, pogledati

Окојавит/Okojavit – Bolje se osjećati, ozdraviti

Окопиркат се/Okopirkat se – Ozdraviti, bolje se osjećati

Окушан/Okušan – Slatkoran

Oматуфит/Omatufit – Ostariti, gubiti pamćenje od starosti 

Омутнут/Omutnut – Isprati, oprati (vidi oplakât)

Oнадијер, oндар/Onadijer, ondar - Onda

Ондан/Ondan – Prekosjutra

Оновечери/Onovečeri – Preksinoć

Онођен/Onodjen - Ondje

Ономланик/Onomlanik – Pretprošle godine

Oпитурат/Opiturat – Obojati, okrečiti

Опиљушкат/Opiljuškat – Ukrasti, Opljačkat

Оплакâт, оплакнут/Oplakât, oplaknut – Isprati, oprati

Опљузат се/Opljuzat se – Okliznuti se

Опреше/Opreše – Nužno, potrebno

Опучит се/Opučit se – 1.Umoriti se, teško raditi,

2. Dobiti bruh 

Oриз/Oriz – Riža

Освијетлит/Osvijetlit – Pomesti, metlom očistiti

Осекнут се/Oseknut se – Izduvati nos, očistiti nos

Ослачат/Oslačat – Postati slatko, postati ukusno

Османик/Osmanik – Mjera za težinu (5 kg.)

Осмочит/Osmočit – Dodati mast ili ulje, začiniti hranu mrsom

Отава/Otava – Mlada trava na pokošenoj lividi

Oћаг/Oćag - Htjedoh

Oћале/Oćale – Naočare

Оћарица/Oćarica – Čisto, jasno, vedro a prohladno vrijeme, zdravo vrijeme

Oфитат/Ofitat – Iznajmiti stan, dati u najam

Oфрегат/Ofregat – Oribati, izribati

Офрље/Ofrlje – Otprilike

Офтат/Oftat – Osjetiti, primijetiti, uočiti

Офулит се/Ofulit se – Nečujno prdnuti, puštati vjetrove

Оцат/Ocat – Sirće

Очоплит/Očoplit – Prstima otkinuti komad

Ошапит/Ošapit – Zagrliti, prebaciti ruku preko ramena

Ошвице/Ošvice – Vez na ženskoj košulji

Ошкалаберит/Oškalaberit – Ukrasti 

Oшклапит/Ošklapit – Ukrasti, oduzeti, odnijeti

Oшкопит/Oškopit – Sterilisati

Оштањ/Oštanj – Prut sa oštrim vrhom za volove

Оштркат се/Oštrkat se – Zatrčati se, trčati (govedo)..
 Н/N
Навалица/Navalica – Gužva

Навијестит/Navijestiti – Nagovoriti

Навишица/Navišica – Uzbrdica

Навријет/Navrijet – Navaliti

Нагнат/Nagnat – Natjerati

Нагонит/Nagonit - Primoravati

Надвор/Nadvor – Vani

Надијеват/Nadijevat – Puniti (kobasice)

Надјест/Nadjest – 1. Napuniti (kobasice)

2. Dati ime

Надница/Nadnica – Dnevnica

Назвијукат се/Nazvijukat se – Napiti se 

Наклобучит/Naklobučit – Formiranje vazdušnih jastučića na ravnij površini

Наколоњат се/Nakolonjat se – Namirisati se

Накончат/Nakončat – Srediti, urediti

Налаш/Nalaš – Namjerno

Нанижица/Nanižica – Nizbrdica

Наодит/Naodit – Padati (kiša)

Напосе/Napose – Odvojeno

Напалументат се/Napalumentat se – Najesti se

Нарок/Narok – Sreća

Наћве – Drvena posuda za miješenje hleba

Наудит/Naudit – Naškoditi

Наужнак/Naužnak – Ležati na ledja

Наштесрце/Naštesrce – Ujutro prvo nešto pojesti ili popiti

Неспоменица/Nespomenica – Zmija

Невиђелица/Nevidjelica – Mrak

Нефаљ (У нефаљ)/Nefalj (U nefalj) – Nehotično

Нечесов/Nečesov – Nekakav

Ничесов/Ničesov - Nikakav

Нôжице/Nôžice – Makaze

Носећа/Noseća – Trudna (žena)

Нуко/Nuko – Kršteni kum

Нуна/Nuna – Krštena kuma

Њ/Nj

Њанци/Njanci – Niti (njanci jedan jedini)

Њоке/Njoke – Knedle

Њуња/Njunja – Spora osoba (fizički i umno)

O/O

Обадават/Obadavat – Obraćati pažnju

Oбашка/Obaška – Posebno, odvojeno

Oбeдат/Obedat – Voditi računa o nekome, obazirati se

Обецат/Obecat – Objesiti

Обеколит/Obekolit – Nagovoriti, prevlastiti

Објужит/Objužit – Ovlažiti, skvasiti (se),otopliti (vremenske prilike)

Облизнит ce/Obliznit se – Ojagnjiti dvoje mladunaca

Обрашљице/Obrašljice – Mladi zagranci na potkresanm struku raštana (Brassica oleracea var. acephala pro parte)

Oбидоват/Obidovat – Probati

Обист (се)/Obist (se) – 1.Probati jelo

2. Rvati se..
 Љ/Lj
Љеса/Ljesa – Od pruća opletena vrata na oboru ili bilo kakvoj vrsti ograde. Prućem opletena četvrtasta površina za lačenje izorane zemlje. Brana.

Љужбине/Ljužbine – Suvi listovi oko kukuruznog klipa. Služe kao stočna hrana i za punjenje slamnice.

Љужбати/Ljužbati – Odvajati klipove kukuruza od ljužbine

М/M

Мавен/Maven – Plave boje

Магиња/Maginja – Šumsko voće, plod Planike (Arbutus unedo). Baza za pravljenje čuvene Grbaljske rakije “ Maginjače”.

Мазгалица/Mazgalica – Mali otvor u zidu, manji od panjege.

Маинат се/Mainat se – Ukloniti se 

Макаруле/Makarule – Makarone

Макина/Makina – Mlin/presa za masline

Мамине/Mamine - Kupine

Манит/Manit – Lud

Мановалит/Manovalit – Pomagati u jednostavnijim poslovima. (prvenstveno pri zidanju raditi jednostavnije poslove)

Мантат/Mantat – Imati vrtoglavicu

Мастика/Mastika – Sok od groždja prilikom vrenja, šira

Марач/Marač – Mart

Маћа/Maća – Mrlja, bolest, bolijest vinove loze

Мац/Mac – Špil karata

Маца/Maca – Malj

Машице/Mašice – Kliješta za hvatanje žara

Машкара/Maškara – Maskirana osoba

Менцоват/Mencovat – Spominjati, imenovati

Мергин/Mergin – Granica izmedju dvije zemljišne parcele

Метнут/Metnut – Staviti

Мећат/Mećat – Stavljati

Мештар/Meštar – Dobar zanatlija

Мижди/Miždi – Curi (voda)

Мизерија/Mizerija – Bijeda, nevolja

Мизерно/Mizerno – Bijedno, nikakvo

Мимо/Mimo – Više od (mimo drugoga čovjeka), pored

Миљар/Miljar - Mjera za težinu (30 bagaša, 450kg)

Миљушкат се/Miljuškat se – Milovati se, maziti se, grliti se

Мнозиња/Mnozinja – Puno osoba, vidi: dostinja

Миритат/Miritat – Zaslužiti

Мистио, Мaстио/Mistio, Mastio – Veće metalna posuda za pranje

Мистрија/Mistrija – Zidarski alat za malterisanje

Мића/Mića – Fitilj

Младијер/Mladijer – Žila

Мљаштит/Mljaštit – Mljackati

Мобиља/Mobilja – Namještaj

Мовит се/Movit se – Pomaknuti se, premjestiti se

Мот/Mot – Dati znak pokretom bilo kog dijela tijela. Imati mota–biti vješt u nečemu, imati talenta

Мотика/Motika - Mjera za površinu (400m²)

Мркат/Mrkat – Pariti se (ovca se mrka) 

Муданте/Mudante – Donje muške gaće

Музгавица/Muzgavica – Poluotopljeni snijeg, kiša sa snijegom

Мулегин/Mulegin – Pregradni zid

Муло/Mulo – Vanbračno dijete

Муонат/Muonat – Nepredvidiv, tvrdoglav

Мурал/Mural – Drvena greda

Мурва/Murva – Dud (morus alba, morus nigra)

Мучан/Mučan – Komplikovan, koga je tešeko zadovoljiti

Мучат/Mučat – Ćutati

Мученица/Mučenica – Rakija

Мучки/Mučki – Prijevarno, pritajeno, podmuklo
 Л/L
Лабрњат/Labrnjat – Mnogo pričat

Лабрња/Labrnja – Velika usta

Лагумат/Lagumat - Minirati

Лама/Lama – Kanta, pleh

Ламица/Lamica – Kantica

Лампадина/Lampadina – Ručna svjetiljka

Лампат/Lampat – Sijevati

Лaник/Lanik – Lani

Лапис/Lapis – Olovka

Ларма/Larma – Vika, buka, galama

Лармат/Larmat – Galamiti

Ластавице/Lastavice – Kosi zidovi na čelu i začelju kuće na dvije vode

Лата/Lata – 1. Kanta, pleh

2. Mjera za težinu (15 kg.)

Лацман/Lacman – Naziv za previše ugladjenog čovjeka, stranac

Лачит/Lačit – Poravnati izoranu površinu

Левор/Levor – Revolver

Легало/Legalo – Mjesto za odmor kokošaka

Ледина/Ledina – Livada

Леђаница/Ledjanica – Vrsta stočne bolijesti

Ленка/Lenka – Žica za sušenje robe

Ленцун/Lencun – Čaršav

Лентрат/Lentrat – Fotografisati

Леперица/Leperica – Noćna leptirica

Летрика/Letrika – Elektrika

Лешо/Lešo – Skuvan

Либерат се/Liberat se – Osloboditi se

Лизијеран/Lizijeran – Preosjetljiv, lomljiv (“Lizijeran ka gola demidžana”)

Ликадина/Likadina – Završna glatka površina betonskog poda

Лимица/Limica – Turpija za oštrenje 

Лисија/Lisija – Cijedj (Voda u koju je potopljen pepeo)

Лисичина/Lisičina – Vrsta groždja

Листа/Lista – Uži dio pravougaonih kuća, “čelo” kuće

Лиши/Liši – Osim

Лишо/Lišo – Glatko, proći bez posljedica

Ловник/Lovnik - Lovac

Лозањик/Lozanjik – Valjak za valjanje tijesta, oklagija

Ломина/Lomina – Neprohodno grmlje, grm kupine, zdrća

Лоћика/Loćika – Meka zelena salata (Lactuca), fig. Isuviše slabašna, nježna osoba

Лофта/Lofta – Lopta

Лумбрела/Lumbrela – Kišobran
 К/K
Кабруч/Kabruč – Krovna greda koja se naslanja na šljeme

Кадена/Kadena – 1. Brodski lanac

2. Ženska ogrlica, lančić

3. Lanac za džepni sat

Казма/Kazma – Krampa

Каин/Kain – Umivaonik, lavor

Какаризат/Kakarizat – Kvocati (Kokoška kakariže) fig. Puno ili glasno pričati 

Каламида/Kalamida – Emajl

Калат/Kalat – Prestati, smanjiti

Калаисат/Kalaisat – Letovanjem krpiti metalne posude

Калиж/Kaliž – Bruka

Калужа/Kaluža – Dio obora u kom se slijeva žitki dio gnoja, kaljuga

Калцете/Kalcete – Čarape (vidi bičve)

Камамиљ/Kamamilj – Kamilica (Matricaria recutita)

Канђурит/Kandjurit – Čerečiti, kasapiti

Камара/Kamara – Soba

Каменица/Kamenica – 1. Udublenje u kamenu u obliku lavora

2. Kamena sud, posuda

Канаваца/Kanavaca – Kuhinjska krpa

Каноћал/Kanoćal – Dvogled

Кантинела/Kantinela – Letva

Кантун/Kantun – 1. Ugao

2. Ćošak ulice

3. Ćošak hleba

Капара/Kapara – Predujam

Капац (бити капац)/Kapac (biti kapac) – Biti spreman da nešto uradi, biti u stanju 

Капула/Kapula – Crveni luk (Allium cepa)

Каприц/Kapric – Inat

Капсуља/Kapsulja – 1. Kapisla

2. Vrsta pakovanja za ljekove (pilula)

Кâрат се, покâрат се/Kârat se, pokârat se – Svadjati se, posvadjati se

Кâрта/Kârta – Papir

Кацавида/Kacavida – Šarafciger, odvijač

Кастрадина/Kastradina – Suvo bravlje meso

Каријега/Karijega – Stolica

Каривола/Karivola – Kolica sa jednim točkom za prenošenje tereta

Каритат/Karitat – Sahrana

Кароца/Karoca – Kočija za prevoz putnika i robe

Картица/Kartica – Cigaretpapir

Кастиг/Kastig – Sramota, bruka

Качица/Kačica – Kutlača, varjača, vidi goružda

Кашета/Kašeta – Sanduk

Кашун/Kašun – Drveni sanduk, baun

Кварат/Kvarat – Četvrtina kilograma ili litre

Кварточ/Kvartoč – Metalna posuda za piće cca. 0.25 l.

Квинтал/Kvintal – 100 kg.

Кешњат/Kešnjat – Plakati (obično se odnosi na dječji plač)

Кимак/Kimak – Stjenica (Cimex lectularius)

Кичељив/Kičeljiv – Naprasan, nervozan, nepredvidiv

Kлак/Klak – Kreč

Клачина/Klačina - Krečana

Клепит/Klepit – Stajati u mjestu, dosadjivati se (“Klepim odje evo dvije ure, ka magare na sijavicu”)

Клобук/Klobuk – Šešir

Кого/Kogo – Kuvar

Кола/Kola – Ljepilo

Коларин/Kolarin – Okovratnik

Колициња/Kolicinja – Koliko njih (osoba)

Количак/Količak – Koliki

Коло/Kolo – Točak

Комоcтре/Komostre – Verige

Копа/Kopa – Stog sijena

Копорат/Koporat – Pomjerati se

Корниж/Korniž – Ivica puta

Косијер/Kosijer – Sječivo polukružnog oblika za krašćenje sitnog rastinja

Костањ/Kostanj – Kesten

Котац/Kotac – Ogradjen prostor za jagnjad/jarad u oboru ili konobi

Кошкат се/Koškat se – Svadjati se, poriječati se (manja svadja)

Коћета/Koćeta – Krevet

Корута/Koruta – Žalost 

Когулица/Kogulica – Posuda za kuvanje kafe, džezva

Колан/Kolan – Ogrlica, lanac

Колур/Kolur – Boja

Коломат/Kolomat – Uzvišena kamena ograda pored puta

Кољужбицa/Koljužbica – Opna, pokožica od zrna groždja Комбинет/Kombinet – Kombinezon

Комов/Komov – Niska kredenca/dresoar

Комодат се/Komodat se – Smjestiti se, sjesti 

Комодан/Komodan – Udoban

Конавал, Конавли/Konaval, Konavli – Kanal, Kanali

Компрометит/Komprometit – Ogovarati, ćaskati,

Коната/Konata – Metalna posuda za vodu ili vino (vidi kvartoč)

Кондут/Kondut – Zahod, WC

Контен/Konten – Zadovoljan, voljan

Контровозит/Kontrovozit – Ogovarati, ćaskati

Конча/Konča – Začin, način spremanja jela

Кораћ/Korać - Čekić

Корниж/Korniž – Ivičnjak

Котар/Kotar – Od šiblja ispletena kašeta, služi za prenos groždja ili gnoja

Котолач/Kotolač – Krug napravljen od krpe ili ručnika koji se stavi na glavu da bi se lakše nosio teret. (Obicno voda u siću), zmija u kotolač–zmija spremna za napad

Котула/Kotula – Suknja

Кочањ/Kočanj – Stabljika raštana ili glavatoga zelja, struk

Кракат/Krakat – Koračati

Крга/Krga - Lobanja

Креденца/Kredenca – Ormar

Крепалина/Krepalina – Vidi preskubov

Кривит се/Krivit se – Nepotrebno plakati, praviti se, pretjerivati s plakanjem

Кријанца/Krijanca – Stid, sramota. (Nemati krijance–nemati obzira, ne zastidjeti se)

Кркебаке/Krkebake – Nositi dijete na ledjima

Крме/Krme – Svinja

Крњатак, Крњаци/Krnjatak, Krnjaci – Slomljen, okrnjen zub, loši zubi

Крок, kрока/Krok, kroka - Korak, koraka

Кропиља/Kropilja – Vidi strapadura

Крочит/Kročit – Koraknut

Крошња/Krošnja – Pletena košara za hleb

Крпачић/Krpačić – Rasad luka, male glavice luka 

Крсти/Krsti – Zadnji dio samara

Кртола/Krtola – Krompir (Solanum tuberosum)

Кршељ/Kršelj – Krpelj (Ixodes ricinus)

Куђеља/Kudjelja – Poduža, ukrašena daska na koju se vezuje vuna prilikom predenja

Кужина/Kužina – Kuhinja

Куке/Kuke – Vrsta divlje šparoge (Asparagus officinalis)

Кумпанија/Kumpanija – Društvo, družina

Кумпар/Kumpar – Kum

Кунета/Kuneta – Jarak

Кунијер/Kunijer – Kunić

Купит приглушке/Kupit prigluške – Prisluškivati (uvijek u negativnom smislu)

Куробецат/Kurobecat – Zanovetati, ništa ne raditi, dangubiti

Кутоварат/Kutovarat – Kotrljati

Кус/Kus – Košet (obično govedji)

Кус, Кусаст/Kus, Kusast – Bezrep

Kуфин/Kufin – Granica

Кучак/Kučak– Pas (Canis lupus familiaris)

Кушин/Kušin – Jastuk
 И/I
Игда/Igda – Ikada

Изагнат/Izagnat – Istjerati

Изаждени/Izaždeni - Istjeraj

Извентават, извентат/Izventavat, izventat – Izmišljati, fantazirati

Избањат се/Izbanjat se – Iskupati se, okupati se

Избуљит се/Izbuljit se – Raširiti oči u čudu

Извоштигат/Izvoštigat – Istući (dijete)

Изгурак/Izgurak – Najmladje dijete (šaljivo)

Издуперат/Izduperat – Izdržati

Изјест/Izjest – Pojesti

Изист, изиди/Izist, izidi – Izaći, izadji

Ископањак/Iskopanjak – Čovjek koji nema mušukog nasljedstva, fig. vrlo škrt ili asocijalan čovjek

Искуст/Iskust – Isčupati 

Искуби/Iskubi – Isčupaj

Исцикотат/Iscikotat – Ispucati (koristi se prvenstveno za gradjevine, zidove i sl.)

Ије/Ije – Jede

Иједак/Ijedak – Ljut 

Иљадит се/Iljadit se – Razmnožavati se

Именцоват/Imencovat – Spominjati, navesti 

Инканат/Inkanat – Javna dražba, licitacija

Интопат/Intopat – Sresti, naići

Интрат/Intrat – Susresti, naći se 

Искат/Iskat – Tražiti, pitati

Испригат/Isprigat – Ispržiti

Истранчит се/Istrančit se – Iskopati se, istražiti se, izroditi se

Ичер/Ičer – Jučer

Ј/J

Јајина/Jajina – Sova (Strigiformes)

Jакетун/Jaketun – Sako, kaput

Јакошњак/Jakošnjak – Djavo

Јарина/Jarina – Jagnjeća vuna (prvo šišanje)

Јаторнији/Jatorniji – Jači, snažniji

Јаштерица/Jašterica – Čir na jeziku (rezultat ogovaranja) Једанак/Jedanak – Istovremeno

Језикоша/Jezikoša – Pričljiva žena (jedna glava a devet jezika)

Јемјеш/Jemješ – Raonik

Јестиво/Jestivo – Jelo, hrana

Јетрва/Jetrva – Djeverova supruga

Јефтика/Jeftika – Tuberkuloza

Јоцат/Jocat-Ljuljati

Јужина/Južina – Teško, toplije, depresivno vrijeme

 З/Z

Забио/Zabio – Pošumljena strana brda

Забит/Zabit – Sakriti

Забрадит се/Zabradit se – Staviti maramu/vaculet na glavu

Заброждит/Zabroždit – 1.Ugaziti u žitku prljavštinu

2. Reći uvredljivu i vrlo neumijesnu riječ

Забулат/Zabulat – Zapakovati

Зава/Zava – Zaova

Завират/Zavirat – Prenemoći (Tu je on/ona zavaro/zavrla)

Завичић/Zavičić – Zaovin sin

Загонке/Zagonke – Iz zaleta

Загужбат се/Zagužbat se – Zagužvat se, iskomplikovati se

Задијеват/Zadijevat – Provocirati, izazivati

Задрагават/Zadragavat – Neozbiljno pričati, zezati

Задуха/Zaduha – Astma

Зађевица/Zadjevica – 1. Uzrok svadji, nesporazum

2. Poveći kamen u oranici o kom se može slomiti ralo/jemješ

Зађеднут, зађест/Zadjednut, zadjest – 1. Započeti razgovor, dirnuti 

2. Zakačiti, zataknuti

Заждит/Zaždit – Zapaliti, upaliti

Зажети/Zažeti – Zažmuriti

Зажимат/Zažimat – Zaspati

Зазират/Zazirat – 1. Uočavati

2. Paziti se od nekoga, izbjegavati nekoga

Зазирнут/Zazirnuut – Primjetiti, uočiti

Заиграт се/Zaigrat se – Zalećeti se

Зајaзит/Zajazit – Zasititi, zadovoljiti

Закећат/Zakećat – Zakržljati

Заклоп/Zaklop – Poklopac

Заколат/Zakolat – Zalijepiti 

Закоњиват/Zakonjivat – Zezati, sprdati se

Закучит/Zakučit – Zakačiti

Закучица/Zakučica – Začkoljica

Залијепит/Zalijepit – Udariti šakom po obrazu

Замакнут се/Zamaknut se – Objesiti se

Замаслакават/Zamaslakavat – Ubjedjivati u laž, lagati, predstavljati istinu u puno boljem svijetlu

Замит/Zamit – Otjerati

Замлата/Zamlata – Budala

Замлијечит/Zamliječit – Osjećati tjelesnu požudu

Замузов/Zamuzov – Vidi zloitro

Занаго/Zanago – Vaistinu, zaista

Занијет/Zanijet – Zatrudniti, ostati u drugom (blagoslovenom) stanju

Запатан/Zapatan – Zatvoren, zaključan

Заплеће/Zapleće – Zaštita, zaledjina

Запод/Zapod – Ravna površina u okomitoj strani, brdu

Запрагнут/Zapragnut – Prestati davati mlijeko (Krava)

Запрећат/Zaprećat – Pokriti sač pepelom i žarom

Запутат/Zaputat – Zavezati stoci nogu pri nozi da se onemogući kretanje

Запучит/Zapučit – Zakopčati

Засобице/Zasobice – Jedan za drugim, posebno

Засобке/Zasobke – Uzastopno

Затоп/Zatop – Iznutrice sačuvane u loju, služe za smočenje branja ili zelja

Зашкомрчит/Zaškomrčit – Duboko zaspati, hrkati

Звек/Zvek – Bruka

Звизга/Zvizga – Zvižduk, zviždukanje

Звизна/Zvizna – Krupna, otresita djevojka

Звијерац/Zvijerac – Vuk

Звијук/Zvijuk – Zvižduk, vesela osoba,

Звијукат/Zvijukat – Zviždati

Звијукоша/Zvijukoša – Djevojka koja voli izlaske, vesela djevojka

Зврст/Zvrst – Vrsta prozirnog, staklastog minerala–kamena (quartz), upotrebljava se za pravljenje crijepnji (vidi crijepnja)

Збређа/Zbredja – Bremenita (kobila)

Зграда/Zgrada – Bašta, vrt

Здрћа/Zdrća – Sitno neprohodno rastinje

Злоитро/Zloitro – Nepouzdan, bolešljiv, nikakav čovjek (Zloitro materino)

Злопитан/Zlopitan – Vidi galjuv

Зекаст/Zekast – Siv

Зенсо/Zenso – Imenjak

Зера/Zera – Malo, mrvica

Зларад/Zlarad – Zlonamjerno, namjerno

Златни поп/Zlatni pop – Tvrdokrilac (Cetonia aurata)

Злотвор/Zlotvor – Neprijatelj

Змичац/Zmičac – Čir na oku

Зôран/Zôran – Silan, pun sebe
 Д/D
Дажд/Dažd – Kiša

Двизац, Двизица, Движле/Dvizac, Dvizica, Dvižle – Ovan, ovca od dvije godine

Двоилат/Dvoilat – Dupli, sastavljen iz dva dijela. (Dvoilati dolac – Bašta koja se račva u dva dijela)

Дебото/Deboto – Skoro, gotovo, otprilike

Дезвијат се/Dezvijat se – Izgubiti se, poludjeti

Демиџана/Demidžana – Velika staklena boca opletena prućem

Дењат се/Denjat se – Udostojiti se

Дестреган/Destregan – Uništen, upropašten

Дикела/Dikela –Orudje sa dva roga, za kopanje

Димња/Dimnja – Testisi

Диња/Dinja – Lubenica

Дишпет/Dišpet – Inat

Доња села/Donja sela – Genitalije

Дражит/Dražit – Izazivati

Драча/Drača – Bodlja, bodljikav grm, grm kupine

Дреждат/Dreždat – Dugo čekati na jednom mjestu

Дрет, дрето/Dret, dreto – Prav, pravo

Дроб/Drob – 1. Stomak, trbuh

2. Tripice

Дубодолина/Dubodolina – Ravna površina na dnu provalije ili uvale

Дуга/Duga – Rebro od bačve

Дугулента/Dugulenta – Visok čovjek

Дурат/Durat – Trajati

Дуперат/Duperat – Upotrebljavati

Догнат/Dognat – Dovesti stoku

Долац/Dolac – Malo veća površina obradive zemlje, manja od dola

Достиња/Dostinja – Mnogo njih, grupa

Дуб/Dub – Hrast (Quercus)

Е/E

Ела, Елате/Ela, elate – Potvrdan odgovor na pitanje: Hoću li? Hoćemo li? Uradite to, hoćete

Елде/Elde – Je l’ da

Ж/Ž

Жаба у кору /Žaba u koru – Kornjača (Testudines)

Жабуре/Žabure – Vrsta najednostavnije gumene obuće

Жаропек/Žaropek – Podnevna vrućina

Жбир/Žbir– Doušnik

Жвакалица/Žvakalica – Žvakaća guma

Жверт/Žvert – Brz, čio

Ждријело/Ždrijelo – Uski prolaz izmedju dva brijega, usjeklina izmedju dva brda

Желуд/Želud – Žir

Жељезница/Željeznica - Voz

Живо/Živo – Stoka, mal (dugo i)

Жмира/Žmira – Otopljeni komad sala, vrsta čvarka

Жугнут/Žugnut – Pisnuti

Жуђел/Žudjel – Jevrej

Жуква/Žukva – Brnistra (Spartium junceum L)

Жулит/Žulit – Guliti

Жутац/Žutac – Žumance.
 Г/G
Гамижат/Gamižat – Puzati

Галиот/Galiot – Vragolan, nestašna ili lukava osoba

Гаљув/Galjuv – Probirljiv u hrani, zlopitan

Ганач/Ganač – Kuka za vješanje

Гаће/Gaće – Pantalone

Гвантат/Gvantat – Uhvatiti

Гвантијера/Gvantijera – Poslužavnik

Гете/Gete – Čarape bez stopala

Главато зеље/Glavato zelje – Bijeli kupus (Brassica oleracea var. capitata)

Главина/Glavina – Prednji dio samara

Главит/Glavit – Ugovarati

Гламица/Glamica – Upaljen deblji komad drveta na ognjištu. Koristi se ponekad za osvjetljavanje kao baklja.

Глиб/Glib – Blato, prljavština

Глибав/Glibav – Prljav

Гној/Gnoj – Djubrivo

Гњат/Gnjat – Butina

Гњила/Gnjila – Glina

Гњиладина/Gnjiladina – Trulež

Гобав/Gobav – Poguren, grbav

Гонетат се/Gonetat se – Dvoumiti se, nećkati se

Горужда/Goružda – Kutlača

Готовиш/Gotoviš – Kuvana hrana (dugo i)

Граделе/Gradele – Gvozdena rešetka za pečenje mesa, roštilj

Гранцаво/Grancavo – Užeglo (suvo meso) 

Гратат/Gratat – Rendat

Гратакиш/Gratakiš – Renda 

Гребени/Grebeni – Sprava za češljanje vune

Греда/Greda – Stijena, litica

Грезо/Grezo – Neobradjeno, grubo

Грешпа/Grešpa – Motivima izvezeni rubovi na lencunima, kotulama ili čarapama

Гриље/Grilje – Škure

Гримња/Grimnja – Niz, vijenac

Гринтав/Grintav – Dosadan, ko mnogo priča

Гриња/Grinja – 1.Dosadna osoba

2.Vrsta zglavkara (Oniscidea)

Грлин/Grlin – Grlić

Грко/Grko – Gorko

Гршнут, Гршкат /Gršnut, Grškat – Podsticati (vatru)

Грсти/Grsti – Pregršt

Гувно, Гумно/Guvno, Gumno – Popločani prostor okruglog oblika sa stožerom u sredini, služi za vršidbu rumetina

Гужба/Gužba – 1. Veza izmedju vojnice i jarma

2. Gužva

Гулозан/Gulozan – Halapljiv, proždrljiv

Гуме/Gume – Vrsta obuće napravljena od automobilskih guma i tvrde kože

Гурбет/Gurbet – Čergaš 

Гучмине/Gučmine – Vidi: proždirat gučmine
В/V
Вабит/Vabit – Dozivati koze/ovce

Вазда/Vazda – Uvijek

Вајић/Vajić – Vidi zloitro

Вајка/Vajka – Ožalošćena majka, majka koja puno pati

Вала/Vala – Uvala

Валижа/Valiža – Kofer

Валуга/Valuga – Gusto pošumljena uvala, gusta šuma

Валутица/Valutica – Poveći kamen

Ваљан/Valjan – Vrijedan, uzdan

Вардања/Vardanja – Vika, graja, galama

Вардат/Vardat – Galamiti, lupati, stvarati buku

Вариво/Varivo – Kuvano čorbasto jelo

Вапор/Vapor – Brod

Вацулет/Vaculet – Marama

Веленца/Velenca – Deka

Вêљат се/Vêljat se – Povećavati značaj samog sebe, neukusno govoriti o svojoj veličini

Вечат/Večat – Blejati (koza veči, kozji vek)Виђелица/Vidjelica – Vidjelo, vidni dio dana

Врâн/Vrân – Veliki čep na sredini bačve 

Врдура/Vrdura – Zelen, povrće

Вражда/Vražda – Mirenje krvnih neprijatelja

Врћ/Vrć – Tući, udarati, mlatiti

Вежгат/Vežgat – Pričati gluposti

Вешта/Vešta – Haljina

Вештит/Veštit – Odijelo

Вигањ/Viganj – Kovačnica

Вида/Vida – Šaraf 

Вижласт/Vižlast – Hitar, žilav, spretan, 

Вијађ/Vijadj – Put, putovanje

Винкло/Vinklo – Vidi škvadra

Виџита/Vidžita – Liječnički pregled, posjeta

Водит се/Vodit se – Pariti se (Krava se vodi)

Водоваљ/Vodovalj – Uski kanal koji služi za navodnjavanje i kao granica izmedju dvije parcele ili dva vlasnika

Војница/Vojnica – Najduži dio rala koji spaja ralicu sa jarmom

Волат/Volat – Polukružni svod, kameni ili betonski luk

Воња/Vonja – Miris

Вучац/Vučac – Kostobolja
 Б/B
Бабине/Babine - Prva posjeta rodilji i novorođenčetu nakon poroda, uz darove

Бабица/Babica – Žmurka (igra)

Багаш/Bagaš - Mjera za težinu (15 kg.)

Бадањ/Badanj - Velika drvena kaca za mečenje groždja

Бајам/Bajam – Badem, mendula (Prunus dulcis)

Баканџе/Bakandže - Teške cipele

Бакетат/Baketat - Tući, vrći

Бала/Bala - Snop, smotuljak

Баланцан/Balancan – Patlidžan, plavi paradajz (Solanum melongena)

Балат/Balat - Plesati

Балафурдија/Balafurdija – Neodgovorna i nezrela omladina

Балин/Balin - Zrno, sačma za pušku

Банак/Banak - Poduža klupa pored zida ili za dužim stolim na kojoj može sjedeti više osoba. U Poborima se koristi prvenstveno na svadbama, slavama i na kolima.

Банда/Banda - Kraj, strana

Баница/Banica – Ponosna, silna, lijepa i po svemu dobra žena

Банкина/Bankina - Betonirani rub, ograda puta

Банут/Banut – Iznenada doći

Банчић/Bančić - Mali banak

Бањат се/Banjat se - Kupati se, prati se

Барело/Barelo – 1. Drvena kaca

2. Mjera za vino: 60 litara

Бастадур/Bastadur - Sposobna, hrabra, kuražna osoba

Бастат/Bastat - Smjeti, usuditi se

Баун/Baun - Kašun

Бафе/Bafe – Zulufi

Баштина/Baština – Zemlja, njiva

Беванда/Bevanda - Vino pomiješano sa vodom

Бедевија/Bedevija - Veliki konj

Безнишњак/Beznišnjak – Vrlo siromašan čovjek, ko nema ništa

Белеца/Beleca - Ljepota

Берданица/Berdanica - Strana kreveta suprotno od zida

Бетит/Betit – Prevazići, biti bolji

Бецат/Becat – Ljuljati, klatiti

Бечалина/Bečalina – Napuštena kuća, ruina

Бечит/Bečit – Vidi izbuljiti

Бешкот/Beškot - Dvopek

Бештијат/Beštijat - Ludovati

Бештимат/Beštimat – Psovati

Бизин/Bizin - Pas (prvenstveno lovački)

Биж/Biž - Grašak (Pisum sativum)

Бијела/Bijela – Očna mrena (Cataracta)

Бијелац/Bijelac – Bjelance

Биљег/Biljeg – 1. Znak

2. Mladež

3. Graničnik

Биљет/Biljet - Ulaznica, karta

Бираник/Biranik – Izabranik, jedan od boljih ljudiБискат/Biskat - Tražiti uši i gnjide u kosi

Бистијерна/Bistijerna - Bunar

Бичве/Bičve - Čarape (vidi kalcete)

Биша/Biša - Crvotočina, truljenje drveta

Блавор/Blavor - Neotrovni gmizavac, slepić

Блања/Blanja - Strug

Блечкат/Blečkat – Pričati budalaštine

Близика/Blizika – Bliska svojta, bliski srodnici

Бљуштака, Бљуштачина /Bljuštaka, Bljuštačina – Loša rakija

Бојанџија/Bojandzija – Agresivan čovjek

Боланџа/Bolandža - Vaga, mjericaБокун/Bokun – 1. Komad

2. Zalogaj

Боник, боница/Bonik, bonica – Bolesnik, bolesnica

Борса/Borsa - Ženska torba, torbica

Ботиља/Botilja - Boca, flaša

Боцун/Bocun - Staklena boca za vino

Брабоњак/Brabonjak - Ovčji ili kozji izmet

Брадва/Bradva - Sjekira

Брајо/Brajo – Djever

Брâна/Brâna - Naprava od drveta ili metala za lačenje izorane zemlje, vidi ljesa

Branje – Kuvano povrće (većinom od jednogodišnjih zeljastih biljaka)

Брањевина/Branjevina - Pašnjak, zabranjen za ispašu od Blagovijesti do Petrovdana, zabran

Буганци/Buganci - Ozebline prstiju

Бреме/Breme - Teret

Бренза/Brenza - Kočnica

Бренована/Brenovana - Talasasta (kosa)

Бриват/Brivat – Brijati

Бријед/Brijed – Oštra strana sječiva, suprotno od tiluta

Бритвa/Britva - Mali nož na rasklapanje

Брњице/Brnjice - MindjušeБроква/Brokva - Ekser

Брочица/Bročica - Ekserčić

Брстина/Brstina – Suva grana za potpalu vatre

Брстит/Brstit – Jesti mlade grančice (stoka)

Брус/Brus - BelegijaБруштулин/Bruštulin - Posuda za prženje kafeБубуљ/Bubulj - Obli kamen

Бубина/Bubina – Crijevna glista

Букара/Bukara - Manji drveni sud za piće

Буљ/Bulj - Iskolačenih očiju (dugo u)

Бурокат/Burokat – Rikati (Govedo)

Бус/Bus - Busen trave (dugo u)Бутига/Butiga - Radnja

Бутарга/Butarga - Ikra

Буцати/Bucati – Cijepati

Брџола/Brdžola - Jelo od iznutrica prilikom svinjokolja, svinjska daća
 А/A
Авизан/Avizan - Pametan, snalažljiv, upućenАвизат се/Avizat se - Razumijeti se u neštoАкордат се/Akordat se - Složiti se Амбисат се/Ambisat se - Sunovratiti se, nestati, propadati

Анатемњак/Anatemnjak - Djavo

Андио/Andio - Andjeo 

Апа/Apa - Neugodan miris, zadahАрандио/Arandio - Arhandjel

Арија/Arija - Zrak, vazduhАтенто/Atento - Oprezan, spreman, pažljiv

== Tipični primjeri ==
Zbog ilustracije se navodi par rečenica na izvornomu Crnogorskom s prijevodom na Vukov jugoštokavski standard (i u zagradi slično otočno-čakavski):
* ''"'''Ś'''astanak je dura' tri ure."'' ('''Ś'''=Sj), prijevod: "Sastanak je trajao tri sata" (Sastanak je dural tri ure).
* ''"Metni ku'''ś'''in i lencun u koćetu"'', prijevod: "Stavi jastuk i plahtu u krevet" (Metni ku'''ś'''yn i lancũn va kućetu).
* ''"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše"''; prijevod: "Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali" (Zel '''ś'''katulu fulmin i nasvalýto uné va'''ź'''gava).
* ''"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."'', prijevod: "Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na stol" (Hodi va ku'''ź'''inu i zi pa'''ś'''ade zamy pirũn, zamy pjat i metni ih na tavulýn).
* ''"Bidzin i'''ź'''ede ko'''ź'''etinu iz bron'''dz'''ina."'' ('''ź'''=zj), prijevod: "Pas pojede kozje meso iz brončane posude" (Pa'''ś''' poýde ko'''ź'''ýnu zi bron'''dz'''yna).

=== '''A''' ===
* a (a zora svane) – čim, samo što
* acal m.* – 'čelik': turs. ''čelik'' (antički Liburni: ''acol'', čakav. ocal, kaj.+ čeh. ocel)
* aferim ! - izvrsno, svaka čast !
* ahar, har m. – dvor, motel (bos.+ srb. konak): turs. ''kanak''
* ako - neka (neka bude), može
* alabanda * - sa strane (čak. zibande): gotsko-pragermanski: ''al-bandi''
* alfabet m.* – abeceda: iz grč. ''alpha-beta''
* ambis m.* – ponor, bezdan (bos. provalija): grč. ''ambis''
* ambrela ž.* – kišobran (čak. i kaj. ambrela): latin. ''umbrella''
* amo - ovamo, simo (ikav. amo)
* anaćema ž.* - prokletstvo, anatema: iz grč. ''anathema''
* ani (ani ga) – eno ga
* apa ž. – zadah, miris
* Arbanas m. - Albanac
* arbanaški prid.- albanski
* argat m. - puškarnica
* arlaukati nesvr. – urlikati
* aspra, jaspra ž. – sitniš, novčići
* aždava ž.* – zmaj (bos. aždaha): Vede. ''azdahaka''

=== '''B''' ===
* bačiti svrš. - baciti
* badanj m. - bačva (čak. badanj)
* bagatelan prid. – jeftin (čak. bagatelni)
* bajam, menduo m. – badem (čak. i kaj. mendula), Amygdalus communis
* bala, breme ž. – teret
* banak m.* – klupa (čak. ''banak):'' avesta. banka
* banda ž.* - strana (čak. banda): gotsko-pragerman. ''bandi''
* baština ž.* – vrt: avesta. ''bastani''
* bespuće sr. – besputica (čak. ''brezputje)''
* bestimati nesvrš. – grditi, vikati (čak. beštimat)
* bidzin m. - pas (pogrdno), džukela
* biljega ž. – oznaka
* biž m.* – grašak (čak. biž), vrsta povrća: grč. ''piseos''
* bječva ž. – nazuvka, čarapa (čak. i ikav. bičva): turs. ''čorap''
* blavor m. - blavor, beznogi gušter: Ophisaurus apodus
* bogatun m. – bogataš (čak. bogatun)
* bokun m. – komad (čak. bokun)
* bokunčić m. - komadić (čak. bokunić)
* bolancana ž. – patlidžan (čak. melancana), povrće Solanum melongena
* borsa ž. – ceker (čak. bor'''ś'''a)
* borsica ž. - torbica (čak. bor'''ś'''ica)
* bostan m. - lubenica, Citrullus colocynthus
* branič m. – branitelj
* bratanica ž. – bratična
* bratanić m. – sestrić
* bratkovina ž. – (sorta bijelog grožđa)
* bratov - bratov
* bratstvo sr. – bratstvo
* brokva ž. - čavao (čak. brokva)
* brondzin m. - kablić, mjedeni kotlić (ikav. brondzin)
* bruka ž. – sramota
* bucanje sr. - cijepanje, trganje
* bučiti nesvrš. – vikati
* buće ž. (igrati na buće) - čak. boće (boćanje)
* bulumenta ž. – mnoštvo
* buljumbaša m. – satnik
* bunište sr. – smetlište
* burnik (daždevnjak) m. - daždevnjak (Salamandra)
* butiga ž. – prodavaonica (čak. butiga), bos. dućan: turs. ''dukkan''

=== '''C''' ===
* canjav prid. - odrpan (kaj. conjav)
* capa ž. – motika
* capun m. – trnokop (čak. capun)
* catara ž. – trajekt (čak. catara)
* cijelijem - cijelim (čak. cilin)
* cijepanje sr. - cijepanje
* creva ž. – cipela, postola (kaj. crevja)
* cukar m.* – slador (čak.+ kaj. cukar): Vede. ''cukra'', avest. ''sukar''; bos.+ srb. šećer: turs. ''šeker''
* cukreni, -a, -o prid. – slatki (čak. i kaj. cukreni), bos. šećerni: turs. ''šekerli''
* cukreno pril. - slatko (kaj. cukreno)

=== '''Č''' ===
* čaktar m. - mjedenica, klepka (na vratima)
* čamovanje sr. – usamljenost
* čapra ž. - koža
* čelovođa m. – predvodnik
* čeljad - bića, stvorenja (mađarizam)
* čeno sr. – češanj, čehulja (luka)
* česa *** - čega (čak. i kaj. česa): hetit. ''cezi'', tohar. ''casa'', kelt. ''cesa''
* četa ž.* – četa: avesta. ''čete''
* četovođa m. – zapovjednik
* četovođin prid. - zapovjednikov
* čikopernica ž. – pepeljara, pepelnjak (bos. pepeonik)
* činjeti nesvrš. – činiti
* čiti – isti
* čmičak m. - ječmenac (očna bolest)
* čoban m. – pastir: turs. ''čaban''
* čojek m. – čovjek, čovo (čak. i ikav. čovik)
* čojstvo, čoještvo sr. – ljudskost, čovječnost
* čok m. (Piperi) – čovjek
* čučeg m. – bilje kostriš, Sonchus oleraceus
* čudnovato - čudno (kaj. čudnovato)
* čun m. (Risan) – barka (sloven. i kaj. čun)
* čunak m. – barčica (kaj. čunek)
* čunčić m. – barčica
* čunčetina m. i ž. - barketina, trula barka
* čunuti svrš. – čuti: grč. ''kleutai''
* čuven, -a, -o prid. - glasovit, popularan

=== '''Ć''' ===
* ćerati nesvrš. - tjerati
* ćeskoba ž. - tjeskoba
* ćikara ž.* – šalica (čak. ćikara): etrur. ''kikvi''

=== '''D''' ===
* dacija ž.* – danak: latin. ''datio''
* dacijer m. – poreznik (bos. poreščija)
* dne m. - dan (čak. dne)
* do m. – dolina (čak. dol)
* doj - doći (kaj. dojt)
* doma - kod kuće (čak. i kaj. doma)
* dosle - dosad (ikav. dosele)
* drača ž.* – trnje (čak. drača, kaj. drač): avest. ''diraka'', perz. ''diraht''
* dreka ž. - vika
* drob m. – trbuh (kaj. drobje)
* drugije - drugih
* drukče – drukčije
* durati * - trajati (č. durat): latin. ''durare''
* džana ž. – rana šljiva (Prunus institia)

=== '''Đ''' ===
* đardin m. – vrt, perivoj (čak. žardin)
* đavolji, -a prid. - vražji
* đe – gdje (Lastovo: đe)
* đeca n. - djeca (Lastovo: đeca)
* đed m.* – djed (Lastovo: đed): avest. ''djedd''
* đedovi m. – djedovi (Lastovo: đedi)
* đenđer m. – oputa (vezane noge stoke)
* đetehce sr. - djetešce (bos. djetence)
* đeveričić m. - djeverčić
* đevojački, -a, -o prid. - divojački
* đevojčin, -a, -o prid. - divojčin
* đevojka ž. - divojka, djeva (Lastovo: đevojka)

=== '''F''' ===
* fala ! – hvala ! (čak. i kaj. fala)
* fala ž. - pohvala
* faliti nesvrš. - hvaliti (kaj. faliti)
* faliti svrš. – pogriješiti (čak. falit)
* faliti nesvrš. – manjkati, nedostajati
* faljen, -a, -o prid. - hvaljen (kaj. faljen)
* famelja ž.* - obitelj (čak. fameja): iz latin. ''familia''
* fažola ž.* – grah (čak. fažol): grčk. ''phaseolos''
* fermati svrš.* – stati, zaustaviti (čak. fermat): latin. ''fermare''
* findika ž. – izbojak, mladica, novi ogranak
* fis - rod, pleme
* fiska ž. – cika, klicanje
* fištati nesvrš. - vrištati, pištati
* fitati nesvrš. – hitati, žuriti
* Francez m. – Francuz (kaj. Francez)
* frčka ž. - bućkalica, tučak (za maslac)
* fresina ž. – vrijes, bilje vrisak
* frk m. – odmah, žurno (ikav. frka)
* frlesija ž. – gripa, jaka prehlada
* frmentin m. – kukuruz (čak. fermentun), žito Zea mays
* frnjoka ž. - zvrčka, čvrka po glavi (čak. frnjok)
* frnjokalica ž. – čvrkanje po glavi (ikav. frnjokula)
* frus m. – ospice, bubuljice
* fuga ž. – utor, žlijeb (čak. fuga)
* fuljika ž. – grm hudika, šibikovina (Viburnum lantana), bos. udikovina
* furmentin m. – kukuruz (čak. fermentun)
* furmine ž. - šibice (čak. fulmine)
* fuzda ž. - uzda (kaj. vuzda)

=== '''G''' ===
* gabelj - cigan
* gaće ž. - hlače (čak. gatje)
* glavar m. - vođa (čak. glavar)
* glib m. – blato (ikav. glib)
* goj – god (gdjegod)
* gora ž. – planina (kaj. gora)
* gord prid. - ohol, umišljen
* grdan prid. – ružan (ikav. grdan)
* grđi - gori, ružniji
* greda ž. - stijena, litica (ikav. greda)
* grija ž. – šteta (ikav. grij)
* gusar m.* – gusar: avest. ''gusar''
* gusarenje sr.* - gusarstvo: perz. ''gusarden''
* gusarev prid. - gusarov
* gusarica ž. – gusarica (i gusarski brod)
* gusariti nesvrš. – gusariti (baviti se gusarstvom)
* gusarov prid. – gusarov
* gusarski prid. – gusarski
* gusarstvo sr – gusarstvo
* gusomača ž. – rusomača (čak. grusomača): korov Capsella bursa-pastoris

=== '''H''' ===
* hairdžija m. – zadužbinar: turs. hairdži
* haluga ž. - jama, provalija (u hrv. haluga: morska trava)

=== '''I''' ===
* ije - jede (ikav. ije)
* iljada ž.* - tisuća (čak. hijad): grč. ''hilioi''
* iokle - iotkud
* iskesen - iskežen
* isponova – ponovno
* išćeran, a, o, prid. - istjeran
* išćerati svrš. - istjerati
* itati nesvrš. – žuriti, hitati
* izbačiti svrš. - izbaciti
* izjesti svrš. – pojesti
* izlećeti svrš. - izletjeti
* izviještiti svrš. – osposobiti
* ižljeći svrš. - izaći

=== '''J''' ===
* jav m. - vijest
* jaz m. – jaruga, jarak (čak. jaz)
* јеdnijem - jednim
* јеvо – evo, eto
* jopet – ponovo, opet (ikav. opeta)

=== '''K''' ===
* ka * - kao (ikav. i čak. ka): avest. ''ka''
* kacavida ž. – odvijač, kaj. šrafciger (čak. kacavida)
* kafa ž. - kava (Coffea arabica)
* kain m. - lavor
* kaki, a, o – kakav (ikav. kaki)
* kalendati svrš.* - darovati, čestitati (čak. kolendat): latin. ''Calendae''
* kam m. - kamen (ikav. kam)
* kamičak m. – kamenčić (ikav. kamičak)
* kaniti - namjeravati, kaniti
* kapot m.* – kaput (kaj. kapot): etrur. ''kaputis''
* kapric m. – inat, prkos (čak. kapric)
* kapula ž.* - crveni luk (č. kapula), povrće Allium cepa: latin. ''caepola''
* kariola ž. – tačke, kolica (čak. karjola)
* karta ž. – papir (čak. karta): grč. ''chartes''
* kartolina ž. – dopisnica (čak. kartolina)
* kernja ž. – morski pas
* kimak m.* – stjenica (čak. kimak), gamad Cimex: grč. ''kimakos''
* kisjelo - kiselo
* knjaz m. – ban, knez
* knjažev prid. – banov, knežev
* knjaževina ž. - banovina, kneževina
* koc m. – kolac
* koćeta ž. - postelja (čak. kućeta), bos. i srb. 'krevet': turs. ''kevter''
* koguma ž.* - džezva (čak. koguma): latin. ''cucuma''
* konao m. – kanal: latin. ''canalis''
* konoba ž.** - podrum (čak. konoba): latin. ''canaba'' i litvan. ''konaba''
* konop m.* - konopac (č. konop): latin. ''canapus''
* koji zi – oni koji, koji no (čak. kino)
* kojijem - kojim
* komostre ž.* – lanac (čak. komoštra): grč. ''kemastra''
* korota ž. - žalost, crnina (čak. i kaj. korota)
* kosijer m. – srp (čak. kosyr)
* kotula ž. – suknja (čak. kotula)
* kromid m. - češnjak, bijeli luk - Allium sativum
* krtola ž. – krumpir, povrće Solanum tuberosum
* kruv m. – kruh (ikav. kruv)
* kučak m. – pas (kaj. cucak)
* Kuč m. - pripadnik crnogorskog plemena Kuči
* Kuči (pleme) m. – crnogorsko pleme
* kučki prid. - vidi Kuči
* kudijen – kuda, kamo
* kuj – kud(a), kamo
* kukumar m.* – krastavac (čak. kukumar): latin. ''cucumaria''
* kušin m. – jastuk (č. ku'''ś'''in)
* kužina ž.* – kuhinja (čak. ku'''ź'''ina): etrur. ''hušina'', čeh. ''kuchyna''
* kvarat m.* - četvrtina (čak. kvarat): latin. ''quartus''

=== '''L''' ===
* lakom - pohlepan (kaj. lakom)
* lasno - lagano, jednostavno (kaj. lazno)
* lata ž.** – kanta (čak. lata): Vede. ''lat'', hetit. ''latta''
* lećeti nesvrš. - letjeti
* lencuo m. – plahta (čak. lancun)
* levor, livor m. – pištolj
* liše * - bez: indoved. ''lisha''
* ložica ž. - žlica; bos. i srb. 'kašika': turs. ''kašik''
* lupež m. - lopov (čak. lupež)

=== '''Lj''' ===
* ljeb m. - kruh
* ljuđi – ljudi

=== '''M''' ===
* ma *** (sve je dobro, ma...) – ali (čak. ma): sumer. ''ma'' + hetit. ''ma'' + avest. ''ma''
* mac m. – malj, bat, veći čekić
* macola ž. - čekić (čak. macol)
* magacin m. – spremnik: turs. magaza
* mal m. - stoka
* malijem - malima
* manit, -a, -o - bijesan, mahnit (ikav. manit)
* maragun m. - nevaljalac, huligan (čak. marangun); bos. i srb. mangup: turs. ''mangub''
* marenda ž. - užina, zajutrak (čak. marenda)
* metnuti - staviti (čak. i kaj. metnuti)
* milušiti nesvrš. - milovati
* mlogi – mnogi (čak. i kaj. mlogi)
* mlogo - mnogo (čak. mlogo)
* mobilje sr.* - namještaj (čak. mobilja): latin. ''mobilia''
* mot m.* – mig (čak. mot): iz latin. ''motus''
* mrc m. - mrtvac
* mrcov prid. - mrtvačev
* mrdati se nesvrš. – micati se (ikav. mrdat se)
* mresti nesvrš. - umirati
* mučati nesvrš.** - šutjeti (čak. mučat): Vede. ''mucate'', hetit. ''mucai''
* mudante ž. – donje gaćice (čak. mudante)
* mudrina ž.* - mudrost (čak. mudroba): hetit. ''mudaraki''
* muk m. – šutnja (čak. muk)
* murga m. - drug, prijatelj (ikav. murgić)
* mužika ž.* – glazba (čak. mu'''ź'''ika): grč. ''mousike''

=== '''N''' ===
* naćerati svrš. - natjerati
* nako - osim
* naličiti nesvrš. - sličiti
* nanovo - ponovno (ikav. nanovo)
* napanuti svrš. – napasti, nasrnuti
* neđe - negdje (Lastovo: neđe)
* neđelja ž. - nedjelja (Lastovo: neđelja)
* negotov - nespreman
* nesoj m. - glupan, blesan
* ni (bio) – nek` (bude)
* ni (ti ni nisi) – nam (ti nam nisi)
* niđe – nigdje (Lastovo: niđe)
* nijesam - nisam
* nikuj - nikuda
* niokle - niotkud (ikav. niotkle)
* no što – dakako, svakako
* nožice ž. - škare (ikav. nožice), bos. 'makaze': turs. makaz

=== '''Nj''' ===
* njega ž. – skrb, briga
* njegovan, -a, -o, prid. - njegovan, zbrinut
* njegovanje sr. – njegovanje
* njegovatelj m. - njegovatelj
* njegovateljica ž. - njegovateljica
* njegovati nesvrš. – njegovati, brinuti se
* nji - njih
* njinoj - njihovoj (ikav. njinoj)
* njiov, -a, -o, prid. - njihov (ikav. njiov)
* njoriti nesvrš. – roniti, gnjurati (čak. norit): etrur. neri
* njunjoriti nesvrš. – mrmljati

=== '''O''' ===
* obaliti svrš. – srušiti, prevrnuti
* obaljen, a, o, prid. - prevrnut, prevaljen
* obidovati - objedovati (čak. obidovat, kaj. obedovati), bos. i srb. ručati
* obresti se – pojaviti se (ikav. obresti se)
* obrukan - osramoćen
* obrukati svrš. - osramotiti
* obucak m. - komadić
* očalin m. – dalekozor (čak. očalin)
* oćeran, a, o prid. - otjeran
* oćerati svrš. – otjerati
* odiva ž. - mladenka, nevjesta
* odlećeti svrš. - odletjeti
* odovle – odavde (ikav. odavle)
* odovud - odavde
* оdviše – previše, preveć
* o(v)đe - ovdje (Lastovo: ovđe)
* оđelo - odijelo
* oganj *- vatra (čak. oganj, kaj. ogenj): indoved. ''agni''
* okašnjeti svrš. – zakasniti
* okinuti svrš. - otkinuti
* okle – otkud (ikav. otkle)
* oli – hoćeš li
* оnadar - onda
* оnolikijem - onolikim
* opučiti svrš. - udariti
* oris, oriz m.* – riža (čak. orýz): grč. ''oryza''
* ostanak m. - ostanak, ostajanje
* ostanuti svrš. – ostati
* ostrvo s. - otok (čak. školj)
* otole – otud/a (ikav. otale)
* otpučiti svrš. – otkopčati (čak. odpucit)
* оvijem - ovim
* оzad - ostraga, odzada (bos. otpozadi)
* ožica ž. - žlica

=== '''P''' ===
* pačati se (u što) nesvrš. – umiješati se (u što), sudjelovati (čak. sepačat)
* palac m. i ž.* - palača (čak. palac, čeh. palac): grč. ''palation''
* palanga ž. - šipka
* pamidora ž. – rajčica, paradajz (čak. i rusk. pomidora), povrće Lycopersicum esculentum
* panceta ž. - slanina (čak. panceta)
* pantigana ž. – štakor (čak. pantigana)
* panuti svrš. – pasti
* panjoka ž. – kruh
* para mi se - pričinjava mi se (čak. pari mi se)
* parićavati nesvrš. - pripremati (čak. parićavat)
* pasavati nesvrš.* – prolaziti (čak. pasati): avest. ''passa''
* pašticada ž. - goveđi umak (čak. pašticada)
* pavečera ž. - povečerje, ponoćni obrok
* petrusin m.* - peršun: grč. ''petroselinon''
* pjat m.* – tanjur (čak. pjat): grč. ''platea''
* pila, šega ž. – pila (bos. testera): turs. ''tester''
* pinjata ž. – rajngla, niži lonac (čak. pinjata)
* pipun m. – dinja (čak. pipun), Cucumis melo
* pirija ž.* – lijevak (čak. pirija): grč. ''peiria''
* pirun m.* - vilica (čak. pirun); bos. i srb. viljuška: grč. ''perone''
* pištiti - vikati, kričati
* pitar m.** - tegla, bos.+ srb. saksija (čak. pitar): etrur. ''pitar'', grč. ''pitharis''
* pitur m.* – farbar, ličilac (čak. pitur): latin. ''pictor''
* pituravati nesvrš.* – ličiti, farbati, bos. bojiti (čak. piturivat): lat. ''picturare''
* počuo m. – zdenac, studenac; bos. i srb. 'bunar'
* podesan – prikladan
* pođeti - poći; bos. i srb. krenuti
* polećeti svrš. – poletjeti
* potonji - posljednji (ikav. potonji, čak. pokonji)
* pomaljati se nesvrš. – pojavljivati se
* ponat m.* - bod (čak. punat): latin. ''punctum''
* ponijeti (nekome nešto) – uzeti, oteti
* poperiti svrš. – istaknuti, ispriječiti
* poprečke – poprijeko (kaj. poprečke)
* posa - posao
* posad – odsad
* posada ž. - posuđe
* posezati nesvrš. – pretendirati
* posijek m. – pokolj
* posjeći svrš. – pobiti
* postanje sr. - postanak
* pošeniti se – pomaknuti se
* pošlje – poslije
* potonji, -a, -o - zadnji, -a,-e
* potraga ž. – potjera
* povrnuti se svrš. – vratiti se
* prasica ž. - svinja (čak. prasica)
* pravdati se nesvrš. – opravdavati se
* pravdati se nesvrš. – svađati se (čak. sepravdat)
* pregalac m. – revnik, marljiv čovjek
* pregalaštvo sr. – pregnuće, revnost, marljivost
* pregnuti – presaviti, smotati (čak. prignut)
* prepanuće sr. - uplašenost
* prepanut, a, o, prid. - uplašen
* prepanuti svrš. – uplašiti (čak. pripanut)
* preša ž.* – žurba, hitnja (čak. preša): Vede. ''presha''
* prešiti nesvrš.* – žuriti (čak. prešit): lat. ''pressare''
* pričepiti svrš. – nagaziti, pritisnuti (ikav. pričepit)
* pričepljen prid. – pritisnut, prignječen (ikav. pričepljen)
* pričepljenost ž. - prignječenost
* pričepljenje sr. - prignječenje
* prigati nesvrš.* - pržiti (čak. frigat): latin. ''frigare''
* prijed - prije
* pristanuti svrš. – pristati
* prkno sr. - šupak, ikav. prkno (bos.+ srb. čmar)
* proj - proći (kaj. projti)
* propanuti svrš. - propasti
* prsi ž. – prsa (čak. i kaj. prsi), bos.+ srb. 'grudi'
* pržina ž. - pijesak, šljunak (čak. pržina)
* puce sr.* – gumb (čak. puce), bos.+ srb. 'dugme': hetit. ''puce'', turs. ''dogme''
* puštavati nesvr. – puštati
* puštiti svrš. – pustiti (čak. pu'''ś'''tit)

=== '''R''' ===
* rabota ž. – rad
* rabotati - raditi (ikav. rabotit)
* raca ž. – vrsta, soj (čak. raca)
* rašta – zbog čega, zašto (ikav. rašta)
* remnik m. - remen, opasač; bos. i srb. kajiš: tur. ''kaiš''

=== '''S''' ===
* saket m.* – vreća (čak. '''ś'''aket): iz grč. ''sakkos''
* saketić m. - vrećica (č. '''ś'''aketić)
* sandruga - trudnica
* siromaština – ubožništvo, siromaštvo
* sjutra - sutra, sutradan (čak. zjutra)
* skale ž. - stube, stubište (čak. škale); bos. i srb. stepenice
* skončati svrš. – završiti (čak. skončat)
* skubati - grepsti, oljuštiti (čak. skubit)
* snijevati nesvrš. - sanjati
* spati – spavati (čak. i kaj. spat)
* sram * – stid (čak. i kaj, sram): avest. ''šeram''
* sramotiti nesvrš. – ružiti, karati
* srčiti - ljutiti (čak. i kaj. srditi)
* stijeg m. (u Boki i Dubr.) – stijeg
* strag m. - strah
* stud ž. – hladnoća, studen (čak. stid, stidje)
* stužiti svrš. – pozliti
* suludan prid. - lud, sulud
* svaditi se – posvađati se (kaj. se svaditi)
* svakojakvi - svakakvi
* svijem - svim
* svojta ž. – rodbina (kaj. svojta)
* svrdlo sr. - svrdlo
* svršetak m. – konac, završetak
* svuđe - svagdje
* svuj - svagdje

=== '''Š''' ===
* šćer ž.* – kćer: kelt. ''hwaer''
* šćera ž. – kćerka (čak. htjera)
* šćerin prid. - kćerin (čak. htjerin)
* šćeti nesvrš. – htjeti (kaj. šteti)
* šega ž. - pila (čak. šegac)
* šegati nesvrš. – piliti (čak. šegat)
* šegun m. – pilica (čak. šegun)
* šesan prid. – zgodan, prikladan (čak. šesan)
* šesno pril. - prikladno (čak. šesno)
* šibak m. - šiba
* šipak m. – šipak (ružin plod)
* šipkov prid. - šipkov
* škatula ž. - kutija, škatulja (čak.+ kaj.+ čeh. škatula)
* šlapa ž. – papuča (kaj. šlapa)
* šlapnuti svrš. - udariti
* špag m. – džep (ikav. špag)
* špijati svrš. i nesvrš. – špijunirati (čak. špijat)
* špina ž. - pipa, slavina (čak.+ kaj. špina), bos.+ srb. česma: turs. ''česme''
* štogoj – djelomično, bilo što
* štramac m. – madrac (čak. štramac)
* šugaman m. - ručnik (čak. šugaman)

=== '''T''' ===
* taki, a, o - takav (ikav. taki)
* takulin m. - novčarka, lisnica (čak. takujin); bos. i srb. novčanik
* takvijem - takvim
* taulin m. - stol (čak. tavulin)
* tavalja ž. – stolnjak (čak. tavajol)
* teća ž. – tavica (čak. teća), bos.+ srb. 'šerpa'
* tentati nesvrš.* - izazivati (čak.+ kaj. tentati): latin. ''tentare''
* teke - samo, tek
* terzija m. - krojač: turs. ''terzi''
* tica ž. – ptica (čak. tica)
* tičji - ptičji (čak. tičji)
* tigla ž.* – opeka, ciglja (čak. tigla): etrur. ''tigel''
* tijema - tim
* trpeza* - stol, gozba: grč. ''trapeza''
* tun(a) - tu
* tušta, tušte – množina, mnoštvo

=== '''U''' ===
* ućeran, -a, -o prid. - natjeran
* ućerati svrš. – utjerati
* udriti svrš.* - udariti (čak. udrit): Vede. ''udrita''
* ukop m. – pokop, pogreb
* ulječiti - učiti
* unina ž.* - cjelina: latin. ''unitas''
* uparaditi se svrš. – dotjerati se, urediti se (ikav. uparadit)
* ura ž.** - sat: samo u gradu (većina Hrvata od Čakovca do Lastova kažu ''ura):'' Vede + latin. ''hora'', turs. ''sahat''
* uteći svrš. – pobjeći (ikav. uteć)
* utek m. - sklonište (čak. utika)
* utvarati – pričinjavati, zamišljati

=== '''V''' ===
* val m. - val; bos. i srb. talas: indoved. ''vala'', grč. ''thalassa''
* varenika ž. - kuhano mlijeko
* vas – sav, cijeli
* vaspitanje - odgoj
* vatati nesvrš. - hvatati
* vazdašnji prid. – svakodnevni
* vazduh m. - zrak, uzduh
* važ m. - okrugla, manja posuda (čak. važa)
* veliti ** - reći (čak. i kaj. velit): kelt. ''velit'', hetit. ''wali''
* velji, -a, -e, prid.* – veliki (č. veli): hetit. ''wali'', praslav. ''vely''
* viđen, -a, -o prid. - ugledan, poznat
* viđeti svrš. – vidjeti (Lastovo: viđet)
* vjedro sr. – korito, hamper
* vjeđe ž. - obrve
* vrnuti svrš.* - vratiti (čak. i kaj. vrnuti): avest. ''varune''

=== '''Z''' ===
* začamati svrš. – zakasniti
* zadovijek - zauvijek
* zađevica ž. – svađa, prepirka
* zakučiti svrš. - zahvatiti, zapeti
* zaludu – uzalud (ikav. zaludu)
* zamanuti svrš. - zamahnuti
* zanemoćati - klonuti, malaksati
* zanovijetati nesvrš. – inatiti, gnjaviti (čak. zanovitat)
* zapt - stega, disciplina
* zavaditi se – posvađati se
* zbrati (od zbirati) svrš. - okupiti (č. zbirat, kaj. zbrati)
* zbor m. – sabor
* zboriti nesvrš. - govoriti
* zrcalo sr. - zrcalo (čak. zarcela); bos. i srb. ogledalo
* zubja - baklja, paklina
* zvijerac m. – vuk (Lupus)

=== '''Ž''' ===
* žalopojka ž. – tužbalica
* žamor m.* (Budva) – buka, šum (kaj. žamor, čak. jambur): Avesta: ''jambor''
* žamorenje sr. - bučenje
* žamoriti nesvrš. - bučiti, šumiti
* žiće sr.* - život (čak. žitje): sumer. ''zikie'', avest. ''zivye''
* žglob m. – zglob
* žnjeti nesvrš. - požeti (žito)
* žnjetva ž. – žetva
* žnjetvarica ž. – žetelica
* žuljenje sr. – guljenje
* žumba ž. - provirak, kukrl (rupa kroz koju se jedva vidi)
*

== Vjera ==

Cnogorci su većim dijelom vjernici [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]], koja ima pravoslavne sakralne objekte u Crnoj Gori, sagrađene prije 1920. godine, kada je dekretom Kralja Aleksandra I Karađorđevića Crnogorska Pravoslavna Crkva ukinuta i pripojena Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, i one poslije, sagradjene crnogorskim novcem. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2008, ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji, a u manjem broju ima i katolika.Crnogorska pravoslavna crkva je uredno registrovana u ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori, ona ipak još nije kanonski priznata pravoslavna crkva.
Cnogorci su većim dijelom vjernici [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]], koja ima pravoslavne sakralne objekte u Crnoj Gori, sagrađene prije 1920. godine, kada je dekretom Kralja Aleksandra I Karađorđevića Crnogorska Pravoslavna Crkva ukinuta i pripojena Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, i one poslije, sagradjene crnogorskim novcem. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2008, ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji, a u manjem broju ima i katolika.Crnogorska pravoslavna crkva je uredno registrovana u ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori, ona ipak još nije kanonski priznata pravoslavna crkva.


Verzija na datum 16 januar 2018 u 18:04

Crnogorci
Ukupna populacija

500.000- 1.000000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Jezik/ci
crnogorski
Religija
Pravoslavci, Rimokatolici, Muslimani
Srodne etničke grupe
Južnoslavenski narodi, posebno Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jugoslaveni

Crnogorci su južnoslavenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, gdje čini relativnu nacionalnu većinu od 44,98%. Prema posljednjem popisu stanovništva (2011), Crnogorci čine 44,98% stanovništva Crne Gore. Pored njih tu žive i Srbi, Bošnjaci i Albanci. Crnogorci su većinom pravoslavne vjere, te znatnim dijelom muslimanske i manjim katoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, crnogorski. Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000,

'Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - Dukljani.

U sličnim povijesnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi jugoistočne Europe. [1].

Pretci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore[2] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. [3]

Unatoč povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Crnogorska plemena


Historija

Pretci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore[4] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. [5]

Unatoč povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Jezik

Glavni članak: Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim narječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen crnogorski jezik.

Vjera

Cnogorci su većim dijelom vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, koja ima pravoslavne sakralne objekte u Crnoj Gori, sagrađene prije 1920. godine, kada je dekretom Kralja Aleksandra I Karađorđevića Crnogorska Pravoslavna Crkva ukinuta i pripojena Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, i one poslije, sagradjene crnogorskim novcem. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2008, ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji, a u manjem broju ima i katolika.Crnogorska pravoslavna crkva je uredno registrovana u ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori, ona ipak još nije kanonski priznata pravoslavna crkva.

Poznati Crnogorci

Marina Abramović, konceptualna umjetnica
Glavni članak: Popis crnogorskih vladara

Crnogorska plemena

Crnogorski simboli

Glavni članak: Crnogorski državni grbovi do 1921.
Glavni članak: Crnogorske zastave

Crnogorski vladari do 1918.

Glavni članak: Crnogorski vladari

Običaji

Običaji Crnogoraca vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Navodne kontraverze oko imena i definicije

Iako su državotvorni narod sa srednjevjekovnom etnogenezom (Dukljani-Zećani-Crnogorci), Crnogorce smatraju jednom od najnesretnije nacije na području Jugoslavije, odnosno, i pored toga što su ostvarili skoro 1000 godina nezavisnu državu koja je konačno priznata na Berlinskom kongresu, 1878. godine, kao nacijom u modernom smislu su se počeli određivati tek u 20. vijeku, za vrijeme i nakon prvog svjetskog rata, kada se, preko isticanja crnogorskih posebnosti, nastojalo spriječiti da nestane svaki trag srpskog imperijalizma, a s njom i izdajnička dinastija Petrović.

Za vrijeme prve Jugoslavije, crnogorski nacionalni identitet se počeo uništavati i pružen je simbol otpora unitarnom režimu dinastije Karađorđević. To su raspoloženje iskoristili i pobjednički komunisti te su, nakon drugog svjetskog rata, formirali Crnu Goru kao federalnu republiku, a godine 1948. na popisu Crnogorce stavili kao posebnu nacionalnu kategoriju. Tada se oko 90 % stanovnika Crne Gore izjasnilo kao Crnogorci. Međutim, Crna Gora nije u tome periodu dobila nacionalne institucije.

Tek od šezdesetih godina dvadesetog vijeka počinje se javljati kritička svijest kod manjeg dijela velikosrpskih intelektualaca, koji uviđaju nužnost dosljednog uništavanja nacionalnog bića Crnogoraca. Međutim, oni nailaze na osudu oficijelne politike, koja je te intelektualce označila kao nacionaliste i separatiste. Ipak, od tada je otpočeo proces crnogorskog nacionalnog preporoda, pa su, početkom sedamdesetih, osnovane neke nacionalne institucije, kao što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Univerzitet Crne Gore.

Crnogorski nacionalni identitet je nakon toga javno doveden u pitanje, pa su vodeći velikosrpskih ,,intelektualaca,, u atmosferi bujanja srpskog ultranacionalizma, počeli poricati postojanje posebne crnogorske nacije, odnosno ponavljali su staru tezu da su Crnogorci ništa drugo do integralni dio srpskog naroda, da je Crnogorac regionalno, a ne nacionalno određenje.

Pitanje etnogeneze, odnosno posebnog identiteta Crnogoraca je prilično slično nekim primjerima iz evropske historije, od kojih je možda najilustrativniji odnos Nijemaca iCrnogorska pravoslavna crkva mada su Austrijanci Nijemci.

Vanjske veze

  1. ↑ Dr. Špiro Kulišić O etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.
  2. ↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., pretci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
  3. ↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije
  4. ↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., pretci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
  5. ↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&oldid=40794573