Jagodnjak

Ovo je glavno značenje pojma Jagodnjak. Za druga značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje).

Jagodnjak / Јагодњак
Jagodnjak / Јагодњак class=notpageimage| Jagodnjak / Јагодњак na karti Hrvatske
Regija	Baranja
Županija	Osječko-baranjska
Općina/Grad	Jagodnjak
Mikroregija	Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad	Beli Manastir
Površina	59,16 km²
Nadmorska visina	90 m
Geografske koordinate
- z. š.	45.70 N
- z. d.	18.58 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	1469 /1299
- Gustoća	25 / 22 st./km²
- Broj domaćinstava	557 /
Pošta	31324
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	BM

Jagodnjak (mađ. Kácsfalu [ˈkaːt͡ʃfɒlu]; njem. Katschfeld, čitaj Kačfeld; narodski Kačvala ili Kačvola; ćir. Јагодњак), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Jagodnjak i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.

Geografija

Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 26,4 km (preko Bilja) odn. 29,3 km (obilaznicom) sjeverozapadno od grada Osijeka te 18,6 km (preko Bolmana) odn. 20 km (preko Čeminca) južno od grada Belog Manastira, na nadmorskoj visini od 90 m (po Korenčiću: 86 m). Površina naselja je 59,16 km².

Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod Feldbauera Šakarin), Trbićeva Ada i Zornice (kod Korenčića i Feldbauera Zornica).

Naselje Jagodnjak nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).

Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s Petlovcem, na sjeveru i sjeveroistoku s Belim Manastirom, na istoku s područjima naselja Čeminac i Novi Čeminac, na jugoistoku s Dardom, a na jugu s rijekom Dravom.

Stanovništvo

Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857-2011.

Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine 2011. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici Geografski položaj, u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz Korenčićeve knjige, za 1981. godinu iz knjige Ćurčić-Kićoševljeve, a za 1991. iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

Nacionalni sastav (1991)

Popis 1991.
Srbi			1.439	73.75%
Hrvati			296	15.17%
Jugosloveni			103	5.27%
Mađari			67	3.43%
Albanci			6	0.30%
Nijemci			5	0.25%
Rumuni			5	0.25%
Muslimani			3	0.15%
Makedonci			1	0.05%
Rusi			1	0.05%
Slovenci			1	0.05%
Crnogorci			1	0.05%
neopredijeljeni			19	0.97%
nepoznato			4	0.20%
Ukupno: 1.951

Historija

Krst i arteški bunar u Jagodnjaku

Jagodnjak, zgrada općine

Ime

Današnje službeno ime naselje je dobilo 1922. godine po jednoj rudini koja i danas postoji u ataru, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvala ili Kačvola. To ime nastao je od mađarskog službenog imena Kácsfalu, a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi Nade Miletić Stanić prvi put se spominje 1323. godine pod imenom Terra Kaach. Kasnije mijenja ime u Kachfalua, potom u Kachfalwa i Kacsfala. Nakon dolaska Srba u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji Srpske mitropolije u Sremskim Karlovcima i u administraciji Budimske eparhije.

Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena Kács i imenice falu (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: Kácsfalva. Njemački oblik glasi Katschfeld. Prota Mihaldžić tvrdi da je mađarsko ime složenica: Kács (tur. Gač - bježi, spašava se) + mađ. falu (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. kacsa (patka) te da ime Kácsfalu znači Pačje selo.

Etnik

Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i ktetik kačvolski.

Feudalci

Od 1323. godine, kad se naselje prvi put spominje, pa do 1687. godine, kad se Baranja konačno oslobađa od Turaka, promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije Haršanjske bitke to imanje bilo u okviru Darđanskog vlastelinstva predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla Esterhazija (Eszterházy).

Naseljavanje

Godine 1591. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom Čarnojevićevih Srba. Nakon Rakocijevog ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz 1711. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz Slavonije, a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se njemačke porodice katoličke i luteranske vjere. Po popisu iz 1751. godine u naselju ima 80 pravoslavnih domova, 1787. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere (hrvatske i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (nesjedinjene grčke vjere te iliričke i grčke narodnosti), 1846. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, 1900. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.

Privreda

Jagodnjački stočar

Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane

Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.

Od većih privrednih subjekata u Jagodnjaku postoje Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane) i građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o."

U Jagodnjaku još postoje:

• ambulanta opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
• veterinarska ambulanta Jagodnjak
• poštanski ured HP-PS Osijek; broj pošte 31324

Kultura, obrazovanje i sport

Škola

Osnovna škola

U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. mirne reintegracije zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i Uglješu.

Crkve

Katolička crkva		Pravoslavna crkva

• Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak. Crkvena slava je Sveti Nikola (19. XII.)
• Katolička crkva sv. Vendelina izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je filijala Župi Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Čemincu (Baranjski dekanat).

Organizacije

• Dobrovoljno vatrogasno društvo Jagodnjak
• Lovačko društvo "Jelen" Jagodnjak
• Nogometni klub "Bratstvo" Jagodnjak
• Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak
• Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" Pododbor Jagodnjak
• Udruga mladih Jagodnjak
• Udruga umirovljenika Jagodnjak
• Udruga žena Romkinja "Romsko srce"
• Vijeće srpske nacionalne manjine Opštine Jagodnjak

Manifestacije

Kulinijada u Jagodnjaku

• Dan Općine Jagodnjak
• Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.

Turnir traje 2 ili 3 dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem natjecanja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za 3. mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor, i sl.). Nakon Turnira, organizira se igranka na otvorenom uz živu munziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine od 2006. god. U 2011. god., Turnir će se održati u VIII mjesecu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju, jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalni tiskani i elektronički mediji).

• Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
• Kulinijada u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Naše selo".

Kulinijada u Jagodnjaku se održava od 2003. godine svake godine u organizaciji Zadruge iz Jagodnjaka. Takmičarski primjerci su uglavnom iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu se povećava broj natjecatellja i izvan ovih regija. Najbolji kulin bira Povjerenstvo kojem je prof. Dr. Antun Petričević načelu. Uz Zadrugu, Kulinijadu pomaže Općina Jagodnjak i udruga «Baranjski kulin». Većina djelatnika Zadruge i dio djelatnika Općine Jagodnjak sudjeluju u provedbi Kulinijade. Kulinijada 2011. održat će se na Spasovdan, 2. VI. Cilj Kulinijade je promocija ove gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organizacija njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti ovaj brend u turističke svhe. Uz Kulinijadu, uvijek se priređuje izložba starih stvari – namještaja, odjeće, alata i uređaja.

Istaknute osobe

• József (Joseph) Angster (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /Pečuh/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj orgulja.
• Ljubomir (Ljubiša) Balaban (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - Vinkovci, 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku), privrednik i društveno-politički radnik.
• Obrad Ribić, po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku.

Izvori i vanjske veze

Jagodnjak na Wikimedijinoj ostavi

• Baranjska građa
• flajer "Općina Jagodnjak"
• Službene stranice Općine Jagodnjak
• Osječko-baranjska županija : Jagodnjak