Lordan Zafranović – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene 2003:DE:23DA:4542:D429:E471:EC4B:C2AA (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika OC Ripper
Nema sažetka izmjene
Red 18: Red 18:
'''Lordan Zafranović''' (Maslinica, [[Šolta]], 11.2. 1944. - ) je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[filmski režiser]] i scenarist. Značajna je ličnost [[jugoslavenski crni val|jugoslavenskog crnog vala]]. Nakon diplome iz književnosti i likovnih umjetnosti na [[sveučilište u Splitu|sveučilištu u Splitu]], otišao je u slavnu filmsku školu [[FAMU]] u [[Prag]]u gdje je studirao režiju, te je diplomirao 1981. Bio je dio tzv. "praške škole" jugoslavenskih režisera 1960-ih i 1970-ih. Nakon ranih eksperimentalnih kratkih filmova, krenuo je praviti cjelovečernje filmove. U filmovima je često spajao erotiku i [[Marksizam|marksističku]] politiku, a glavni su mu uzori bili [[Bernardo Bertolucci]], [[Pier Paolo Pasolini]] i [[Luchino Visconti]]. Iako su mu neki filmovi bili kontroverzni,<ref>[http://www.filmski-programi.hr/english/tekst.php?id=158 Lordan Zafranović’s retrospective at the occasion of 45th anniversary of his debut with the film Nedjelja]</ref> nitko mu nije mogao osporiti stil i estetiku.
'''Lordan Zafranović''' (Maslinica, [[Šolta]], 11.2. 1944. - ) je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[filmski režiser]] i scenarist. Značajna je ličnost [[jugoslavenski crni val|jugoslavenskog crnog vala]]. Nakon diplome iz književnosti i likovnih umjetnosti na [[sveučilište u Splitu|sveučilištu u Splitu]], otišao je u slavnu filmsku školu [[FAMU]] u [[Prag]]u gdje je studirao režiju, te je diplomirao 1981. Bio je dio tzv. "praške škole" jugoslavenskih režisera 1960-ih i 1970-ih. Nakon ranih eksperimentalnih kratkih filmova, krenuo je praviti cjelovečernje filmove. U filmovima je često spajao erotiku i [[Marksizam|marksističku]] politiku, a glavni su mu uzori bili [[Bernardo Bertolucci]], [[Pier Paolo Pasolini]] i [[Luchino Visconti]]. Iako su mu neki filmovi bili kontroverzni,<ref>[http://www.filmski-programi.hr/english/tekst.php?id=158 Lordan Zafranović’s retrospective at the occasion of 45th anniversary of his debut with the film Nedjelja]</ref> nitko mu nije mogao osporiti stil i estetiku.


Tijekom kaosa [[1990-e|1990-ih]], napustio je Hrvatsku i odeslio se u Prag. Tamo je režirao dokumentarni film ''Zalazak stoljeća'' i igrani film ''[[Ma je pomsta]]'' (1995). 2000-ih se vratio u Hrvatsku.
Tijekom kaosa [[1990-e|1990-ih]], napustio je Hrvatsku i odselio u Prag. Tamo je režirao dokumentarni film ''Zalazak stoljeća'' i igrani film ''[[Ma je pomsta]]'' (1995). 2000-ih se vratio u Hrvatsku.


Dva puta je nagrađen [[Zlatna arena za režiju|Zlatnom arenom za najbolju režiju]]: za filmove ''[[Pad Italije]]'' (1981) i ''[[Večernja zvona]]'' (1986). Za film ''[[Okupacija u 26 slika]]'' je nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u. Sva ta tri filma tvore njegovu tzv. "ratnu trilogiju". Ostali filmovi su mu ''[[Nedjelja (film, 1969)|Nedjelja]]'' (1969), ''[[Kronika jednog zločina]]'' (1972) i ''[[Haloa - praznik kurvi]]'' (1988).
Dva puta je nagrađen [[Zlatna arena za režiju|Zlatnom arenom za najbolju režiju]]: za filmove ''[[Pad Italije]]'' (1981) i ''[[Večernja zvona]]'' (1986). Za film ''[[Okupacija u 26 slika]]'' je nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u. Sva ta tri filma tvore njegovu tzv. "ratnu trilogiju". Ostali filmovi su mu ''[[Nedjelja (film, 1969)|Nedjelja]]'' (1969), ''[[Kronika jednog zločina]]'' (1972) i ''[[Haloa - praznik kurvi]]'' (1988).

Verzija na datum 13 novembar 2017 u 17:33

Lordan Zafranović
Lordan Zafranović
Biografske informacije
RođenjeLordan Zafranović
(1944-02-11)11. 2. 1944.
Maslinica, Šolta, Šablon:JUG (danas Hrvatska)
Profesionalne informacije
Zanimanjefilmski režiser, scenarist
Opus
Djelatni period1961.-danas
Inspiracija
Od

Lordan Zafranović (Maslinica, Šolta, 11.2. 1944. - ) je jugoslavenski i hrvatski filmski režiser i scenarist. Značajna je ličnost jugoslavenskog crnog vala. Nakon diplome iz književnosti i likovnih umjetnosti na sveučilištu u Splitu, otišao je u slavnu filmsku školu FAMU u Pragu gdje je studirao režiju, te je diplomirao 1981. Bio je dio tzv. "praške škole" jugoslavenskih režisera 1960-ih i 1970-ih. Nakon ranih eksperimentalnih kratkih filmova, krenuo je praviti cjelovečernje filmove. U filmovima je često spajao erotiku i marksističku politiku, a glavni su mu uzori bili Bernardo Bertolucci, Pier Paolo Pasolini i Luchino Visconti. Iako su mu neki filmovi bili kontroverzni,[1] nitko mu nije mogao osporiti stil i estetiku.

Tijekom kaosa 1990-ih, napustio je Hrvatsku i odselio u Prag. Tamo je režirao dokumentarni film Zalazak stoljeća i igrani film Ma je pomsta (1995). 2000-ih se vratio u Hrvatsku.

Dva puta je nagrađen Zlatnom arenom za najbolju režiju: za filmove Pad Italije (1981) i Večernja zvona (1986). Za film Okupacija u 26 slika je nominiran za Zlatnu palmu u Cannesu. Sva ta tri filma tvore njegovu tzv. "ratnu trilogiju". Ostali filmovi su mu Nedjelja (1969), Kronika jednog zločina (1972) i Haloa - praznik kurvi (1988).

Izvori

  1. ↑ Lordan Zafranović’s retrospective at the occasion of 45th anniversary of his debut with the film Nedjelja

Eksterni linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Lordan_Zafranović&oldid=40780551