Tristan – razlika između verzija
n / č |
|||
| Red 16: | Red 16: | ||
Gotovo sve verzije [[legenda|legende]] vrte oko teme konflikta između romantične ljubavi i [[politika|političke]] odanosti, iako niti dvije priče ne tretiraju tu temu identično.<ref name=brit/> |
Gotovo sve verzije [[legenda|legende]] vrte oko teme konflikta između romantične ljubavi i [[politika|političke]] odanosti, iako niti dvije priče ne tretiraju tu temu identično.<ref name=brit/> |
||
I danas brojni [[naučnik|naučnici]] lome koplja oko [[geografija|geografskog]] porijekla te [[legenda|legende]], po jednima priča je [[Kelti|keltskog]] porijekla, dakle iz [[Irska|Irske]] ili [[Britanija (otok)|Britanije]], a po drugima ona je iz [[ |
I danas brojni [[naučnik|naučnici]] lome koplja oko [[geografija|geografskog]] porijekla te [[legenda|legende]], po jednima priča je [[Kelti|keltskog]] porijekla, dakle iz [[Irska|Irske]] ili [[Britanija (otok)|Britanije]], a po drugima ona je iz [[Iran|Perzije]].<ref name=brit> {{cite web |
||
|url=http://d.lib.rochester.edu/camelot/theme/tristanisolt |
|url=http://d.lib.rochester.edu/camelot/theme/tristanisolt |
||
|title = ''Tristan and Isolt'' |
|title = ''Tristan and Isolt'' |
||
Verzija na datum 17 septembar 2017 u 04:48
| Tristan | |
|---|---|
 | |
Tristan (latinski i keltski: Drustanus, velški]: Trystan) ili Tristam je jedan vitezova Okruglog stola iz legende o Kralju Arthuru.
Tristanov i Izoldin konflikt između ljubavi i odanosti, jedna je od klasičnih pripovijesti zapadne književnosti. Na njih se u arturovskoj tradiciji, nadovezuju kao dopuna (i rivali) Lancelot i Guinevere. Osnovna nit te priče je tragična ljubav, ili ljubav prema pogrešnoj osobi - Tristan herojski nećak kornvalskog Kralja Marka, poslan je u Irsku kako bi dopratio kćer irskog kralja, prekrasnu Izoldu, do Cornwalla da postane nevjesta njegova ujaka. U većini verzija desi se, da za vrijeme tog puta, Tristan i Izolda slučajno (zajedno) ispiju ljubavni napitak, kako bi osigurali Izoldinu sreću u braku sa Markom, pa se zaljublju.[1]
Kako Izolda i pored toga što je zavoljela Tristana, nije mogla prekršiti obećanje dato Marku da će se udati za njega, dvoje ljubavnika provode ostatak svog života pokušavajući potajno zadovoljiti svoju uzajamnu želju i strast, ali tako da to ne sazna Mark ili kornvalski dvor.[1]
Priča o neizdrživoj strasti pokazala se neodoljivom umjetnicima svih medija, od književnosti, likovne umjetnosti do muzike. Kulminacija tog procesa je činjenica da je danas Wagnerova opera Tristan i Izolda poznatija od priče na kojoj se bazira libreto, a to je tekst Gottfrieda von Strassburg iz 13. vijeka.[1]
Gotovo sve verzije legende vrte oko teme konflikta između romantične ljubavi i političke odanosti, iako niti dvije priče ne tretiraju tu temu identično.[1]
I danas brojni naučnici lome koplja oko geografskog porijekla te legende, po jednima priča je keltskog porijekla, dakle iz Irske ili Britanije, a po drugima ona je iz Perzije.[1]