Gospa od jezera – razlika između verzija
n / č |
m Disambiguated: prsten → prsten (nakit) |
||
| Red 11: | Red 11: | ||
Ta neobična dama pojavljuje se u [[Kralj Arthur|arturovskim]] sagama sa više imena, od kojih je većina varijacije od '''Nimue''' (Ninianne, Nivian, Nyneve..) ili kao '''Vivianne''' (Viviane, Vivien...). Ovo posljednje ime vuče porijeklo od [[Boginja|božice]] [[voda|vode]] iz [[Keltska mitologija|keltske mitologije]].<ref name=brit/> |
Ta neobična dama pojavljuje se u [[Kralj Arthur|arturovskim]] sagama sa više imena, od kojih je većina varijacije od '''Nimue''' (Ninianne, Nivian, Nyneve..) ili kao '''Vivianne''' (Viviane, Vivien...). Ovo posljednje ime vuče porijeklo od [[Boginja|božice]] [[voda|vode]] iz [[Keltska mitologija|keltske mitologije]].<ref name=brit/> |
||
Međutim u prvim sagama u kojima se pojavljuje, ona je bezimena. U [[Starofrancuski jezik|starofrancuskoj]] [[poema|poemi]] ''Le Chevalier de la Charette'' [[Chrétien de Troyes]]a, glavni junak [[Lancelot]] spominje moćni [[prsten]] koji mu je dala [[jezero|jezerska]] [[Vila (mitologija)|vila]], koja ga je podigla u mladosti. U nešto kasnijoj [[njemački|njemačkoj]] [[poema|poemi]] Lanzelet opisuje se kao [[sirena]] koja isto tako podiže [[Lancelot]]a i živi u čarobnom [[more|moru]] među 10.000 žena koje nikad ne osjećaju tugu.<ref name=brit/> |
Međutim u prvim sagama u kojima se pojavljuje, ona je bezimena. U [[Starofrancuski jezik|starofrancuskoj]] [[poema|poemi]] ''Le Chevalier de la Charette'' [[Chrétien de Troyes]]a, glavni junak [[Lancelot]] spominje moćni [[prsten (nakit)|prsten]] koji mu je dala [[jezero|jezerska]] [[Vila (mitologija)|vila]], koja ga je podigla u mladosti. U nešto kasnijoj [[njemački|njemačkoj]] [[poema|poemi]] Lanzelet opisuje se kao [[sirena]] koja isto tako podiže [[Lancelot]]a i živi u čarobnom [[more|moru]] među 10.000 žena koje nikad ne osjećaju tugu.<ref name=brit/> |
||
U [[poema|poemi]] [[Le Morte Darthur]] [[Thomas Malory|Thomasa Malorya]] - Gospa od jezera u slavnoj sceni predaje svoj [[mač]] [[Excalibur]] - [[Kralj Arthur|Arthuru]], kojim se kasnije ubije Balin. Jedna druga Gospa od jezera - ''Nenyve'', začara i zarobljuje [[Merlin]]a, ona je i glavna među [[jezero|jezerskim]] [[Vila (mitologija)|vilama]] koja prati [[Kralj Arthur|Arthura]] sve do [[Avalon]]a. <ref name=brit/> |
U [[poema|poemi]] [[Le Morte Darthur]] [[Thomas Malory|Thomasa Malorya]] - Gospa od jezera u slavnoj sceni predaje svoj [[mač]] [[Excalibur]] - [[Kralj Arthur|Arthuru]], kojim se kasnije ubije Balin. Jedna druga Gospa od jezera - ''Nenyve'', začara i zarobljuje [[Merlin]]a, ona je i glavna među [[jezero|jezerskim]] [[Vila (mitologija)|vilama]] koja prati [[Kralj Arthur|Arthura]] sve do [[Avalon]]a. <ref name=brit/> |
||
Aktualna verzija na datum 14 septembar 2017 u 05:34
| Gospa od jezera Lady of the Lake | |
|---|---|
 | |
Gospa od jezera (engleski Lady of the Lake) je jedan od mitoloških likova iz legende o Kralju Arthuru.[1]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Ta neobična dama pojavljuje se u arturovskim sagama sa više imena, od kojih je većina varijacije od Nimue (Ninianne, Nivian, Nyneve..) ili kao Vivianne (Viviane, Vivien...). Ovo posljednje ime vuče porijeklo od božice vode iz keltske mitologije.[1] Međutim u prvim sagama u kojima se pojavljuje, ona je bezimena. U starofrancuskoj poemi Le Chevalier de la Charette Chrétien de Troyesa, glavni junak Lancelot spominje moćni prsten koji mu je dala jezerska vila, koja ga je podigla u mladosti. U nešto kasnijoj njemačkoj poemi Lanzelet opisuje se kao sirena koja isto tako podiže Lancelota i živi u čarobnom moru među 10.000 žena koje nikad ne osjećaju tugu.[1]
U poemi Le Morte Darthur Thomasa Malorya - Gospa od jezera u slavnoj sceni predaje svoj mač Excalibur - Arthuru, kojim se kasnije ubije Balin. Jedna druga Gospa od jezera - Nenyve, začara i zarobljuje Merlina, ona je i glavna među jezerskim vilama koja prati Arthura sve do Avalona. [1]
I brojni novovjeki pjesnici bavili u se Gospom od jezera, među njima Tennyson (The Idyls of the King), Thelwall (The Fairy of the Lake), Yeats (Time and the Witch Viviene) i T. H. White (The Once and Future King / Jednom i budući kralj).[1]
