1974 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Smrti: +11.6. |
→Oktobar/Listopad: +8.10. |
||
Red 289: | Red 289: | ||
=== Oktobar/Listopad === |
=== Oktobar/Listopad === |
||
* [[8. 10.]] - [[Zoran Zaev]], premijer Makedonije |
|||
* [[28. 10.]] - [[Joaquin Phoenix]], glumac |
* [[28. 10.]] - [[Joaquin Phoenix]], glumac |
||
* [[29. 10.]] - [[Albert Nađ]], srpski fudbaler |
* [[29. 10.]] - [[Albert Nađ]], srpski fudbaler |
Verzija na datum 1 juni 2017 u 15:45
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1940-e |
1950-e |
1960-e |
1970-e
| 1980-e
| 1990-e
| 2000-e
| >
<< |
< |
1970. |
1971. |
1972. |
1973. |
1974.
| 1975.
| 1976.
| 1977.
| 1978.
| >
| >>
- Ovo je članak o godini 1974.
Gregorijanski | 1974. (MCMLXXIV) |
Ab urbe condita | 2727. |
Islamski | 1393–1394. |
Iranski | 1352–1353. |
Hebrejski | 5734–5735. |
Bizantski | 7482–7483. |
Koptski | 1690–1691. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 2029–2030. |
• Shaka Samvat | 1896–1897. |
• Kali Yuga | 5075–5076. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4610–4611. |
• 60 godina | Yang Drvo Tigar (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11974. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1974 (MCMLXXIV) je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru.
Događaji
Januar/Siječanj
- 1. 1. - 7. 3. - Trodnevni radni tjedan u Velikoj Britaniji, usljed nestašice ugljena prouzročenog rudarskim štrajkom.
- januar - EI Niš počela proizvodnju TV aparata u boji ("Spektar kolor specijal").
- 2. 1. - Naftna kriza: Ričard Nikson potpisuje akt po kome se smanjuje maksimalna brzina u SAD-u na 55 milja na čas kako bi se sačuvao benzin tokom OPEC-ovog embarga.
- ca. 6. 1. - Igor Mandić i Mirko Božić napustili uredništvo zagrebačkog časopisa "Oko", protiveći se prenošenju sovjetskih stavova u diskusiji o konzumerizmu u Jugoslaviji[1].
- 8. 1. - Ustavna komisija SFRJ nakon javne rasprave pripremila konačni nacrt Ustava (22. 1. predstavljen Veću naroda).
- 24. 1. - 7. 2. - Predsednik Tito u poseti Indiji, Bangladešu, Nepalu i Siriji.
Februar/Veljača
- 1. 2. - U požaru u 25-katnoj uredskoj zgradi "Joelma" u Sao Paulu (Brazil) poginulo je 189 osoba.
- 4. 2. - Simbionska oslobodilačka armija otela naslednicu Patty Hearst - do aprila naizgled postaje jedna od njih.
- 7. 2. - Grenada stiče punu nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
- 12. 2. - Jugoslavija, Mađarska i Čehoslovačka potpisali sporazum o gradnji Jadranskog naftovoda.[2]
- 13. 2. - Aleksandar Solženjicin proteran iz SSSR i oduzeto mu državljanstvo.
- februar - Prebegli čehoslovački general Jan Šejna tvrdi da postoji "Plan Polarka", koji predviđa upad Varšavskog pakta u Jugoslaviju preko Austrije, u slučaju nereda posle Titove smrti.[3][4]. Jugoslovenski mediji kasnije to uglavnom nazivaju lažima.
- 19 - 22. 2. - Aziz Hadžihasanović u "Oslobođenju" upozorava na muslimanski nacionalizam, podjednako opasan kao srpski i hrvatski[5].
- 21. 2. - Skupština SFRJ donijela novi Ustav koji je bio na snazi do raspada države, najduži ustav na svijetu.
- Savezna skupština dvodomna, sa delegatskim umesto poslaničkog sistema; u Saveznom veću po 30 delegata iz svake republike i po 20 iz pokrajina, Veće republika i pokrajina po 12 delegata republičkih i po osam delegata pokrajinskih skupština.
- Predsedništvo SFRJ ima 8 članova (po jedan iz 6 republika i 2 pokrajine) + Tito kao Predsednik Republike.
- Predviđeno osnivanje samoupravnih interesnih zajednica.
- Narednih dana i novi ustavi republika i pokrajina - pokrajine ranije imale statute, istovremeno su deo Srbije i konstitutivni delovi federacije, imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
- 22. 2. - Pakistan priznao nezavisnost Bangladeša (bivši Istočni Pakistan, nezavisnost proglašena 1971).
- 24. 2. - Osnovan Mostarski teatar mladih.
- 28. 2. - Izbori u UK dovode do smjene na čelu vlade: laburista Harold Wilson je opet na čelu vlade (njegova partija nema apsolutnu većinu - Hung parliament).
Mart/Ožujak
- 1 - 8. 3. - Delegacija SKJ na čelu sa Kirom Gligorovim u zvaničnoj poseti Severnoj Koreji[6].
- 2. 3. - Poslednji "Ćira" na uskotračnoj pruzi Užice - Višegrad.
- 2. 3. - U Francovoj Španjolskoj pogubljen anarhist Salvador Puig Antich, usprkos protesta širom svijeta.
- 3. 3. - U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 osoba u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
- 8. 3. - U Parizu otvoren aerodrom Charles de Gaulle.
- 8. 3. - U Conakryju, Gvineja, zaključen ugovor o osnivanju Međunarodne boksitne asocijacije - Jugoslavija jedna od članica.
- 10. 3. - Japanski vojnik Hiroo Onoda okončao skrivanje na Filipinima.
- 18. 3. - Sastanak OPEC u Beču: kraj Naftne krize započete 1973, većina OPEC-ovih zemalja prekida 5-mesečni embargo protiv SAD, Evrope i Japana, Saudijci povećavaju proizvodnju.
- 21 - 30. 3. - Grupa B svetskog šampionata u hokeju na ledu u Ljubljani, SAD prve, Jugoslavija druga.
- 29. 3. - U Kini otkrivena Vojska od terakote.
- mart - april - U SFRJ se održavaju republički kongresi i pokrajinske konferencije Saveza komunista, priprema za Deseti kongres SKJ. Za predsednike centralnih odn. pokrajinskih komiteta izabrani: Branko Mikulić, Mahmut Bakali, France Popit, Veselin Đuranović, Milka Planinc, Angel Čemerski, Dušan Alimpić i Tihomir Vlaškalić[7].
- mart - maj - Izbori delegata za skupštine na raznim nivoima u SFRJ (Tito glasao 31. 3. za delegate mesnih, opštinskih i društveno-političkih veća[8]).
April/Travanj
- 1. 4. - Na Radio Beogradu II krenula dugogodišnja emisija "Gost Drugog programa".
- 2. 4. - 46. dodjela Oscara: najbolji film je The Sting, ukupno sedam nagrada od 10 nominacija.
- 2 - 15. 4. - Tito u Bosni i Hercegovini: Doboj, Zenica, Travnik, Bugojno (vila Koprivnica), Mostar, Sarajevo.
- 6. 4. - Pesma Evrovizije: prva je ABBA sa Waterloo-om, Korni grupa je 12. sa "Mojom generacijom".
- 7. 4. - "Barski kongres" pro-ibeovske "Komunističke partije Jugoslavije" - milicija pohapsila učesnike (osuđeni u septembru).
- 8. 4. - Hank Aaron postigao 715. home run, čime je nadmašio rekord Babe Rutha iz 1935.
- 11. 4. - Masakr u Kirjat Šmoni - palestinski gerilci ubili 18 izraelskih civila.
- 22. 4. - Završena "Beograđanka" ("Palata Beograd"), otvorena velika robna kuća.
- 22. 4. - Osnovana Akademija umetnosti u Novom Sadu.
- 24. 4. - Stephen King objavio prvi roman pod svojim imenom - Carrie.
- 25. 4. - Nenasilna "Revolucija karanfila" u Portugalu - okončano 48 godina diktature Salazara pa Kaetana.
- 26. 4. - Savezna skupština SFRJ usvojila novi Zakon o narodnoj odbrani: teritorijalna odbrana se tretira kao deo jedinstvene oružane sile SFRJ i najširi oblik organizovanja opštenarodnog otpora u republici, pokrajini i opštini[9]; takođe doneti Zakon o službi u oružanim snagama i Zakon o vojnoj obavezi.
- 29. 4. - Osnovan Univerzitet Crne Gore.
- 30. 4. - Skandal Watergate: Bela kuća objavljuje 1.200 stranica redigovanih transkripta snimaka, ali kongresni komitet insistira da se predaju i trake.
Maj/Svibanj
- 7. 5. - Njemački kancelar Willy Brandt podnio ostavku, slijedi Helmut Schmidt (do 1982).
- 15. 5. - Konstituisanje nove, dvodomne, Savezne skupštine SFRJ, Kiro Gligorov izabran za njenog predsednika.
- 16. 5. - Na zajedničkoj sednici Savezne skupštine Josip Broz Tito proglašen za predsednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bez ograničenja trajanja mandata. Predsjedništvo SFRJ ima devet članova umesto 23, oni su (1974-79): Cvijetin Mijatović, Lazar Koliševski, Edvard Kardelj, Petar Stambolić, Vladimir Bakarić, Vidoje Žarković, Stevan Doronjski i Fadilj Hodža.
- 17. 5. - Džemal Bijedić reizabran za saveznog premijera (Savezno izvršno veće).
- 17. 5. - Bombe u Dublinu i Monaghanu: protestantski ulsterski teroristi detonirali više bombi u Republici Irskoj, od čega je poginulo 33 ljudi - najkrvaviji pojedinačni dan tokom "Nevolja".
- 18. 5. - Indija detonira prvu nuklearnu bombu - šesta nacija na svetu s takvom mogućnošću.
- 18. 5. - Završena Varšavska radio antena, visine 646 metara.
- 19. 5. - Pušten u saobraćaj most "25. maj" između Bačke Palanke i Iloka.
- 27 - 30. 5. - Deseti kongres SKJ u beogradskom "Pioniru". Josip Broz Tito proglašen za doživotnog predsednika SKJ. Centralni komitet sa 166 članova, Predsedništvo CK (39 članova), 12-člani Izvršni komitet (sekretar Stane Dolanc). Srpskog kadra Mijalka Todorovića nema među najvišim partijskim funkcionerima[3].
- maj - Predstavljena prva generacija Volkswagen Golfa.
Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Vojna vežba "Drvar 74" povodom 30-godišnjice desanta na Drvar.
- 4 - 7. 6. - Tito u Srbiji: Gornji Milanovac, Čačak, Titovo Užice, Zlatibor, Arilje, Ivanjica, Užička Požega.
- 7. 6. - U Prilikama kod Ivanjice puštena u rad zemaljska satelitska stanica.
- 8. 6. - Odnosi Saudi Arabije i SAD: zaključeni ekonomski i vojni sporazumi.
- 13. 6. - 7. 7. - Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974., u Zapadnoj Nemačkoj. Domaćini u finalu porazili Holandiju 2-1. Jugoslavija prošla u drugi (takođe grupni) krug, gde je izgubila sve utakmice (retrospektivno 7. mesto).
- 18. 6. - Jugoslavija pobedila Zair sa 9-0 u prvom krugu takmičenja (Zairci štrajkovali?).
- 27. 6. - Kontroverza sa udžbenicima u Kanawha County, West Virginia: školski odbor odobrava knjige koje promiču multikulturalizam i sadrže neke sporne citate, sledećeg leta i jeseni slede bojkot škole, protesti i nasilje (Nova desnica, Religiozna desnica, → Konzervativizam u SAD).
- 30. 6. - Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio tokom turneje u Kanadi ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao na Zapadu.
Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - Umro argentinski predsednik Juan Perón, nasleđuje ga supruga Isabel (do 1976).
- 15. 7. - Grupa oficira grčke narodnosti u kiparskoj Nacionalnoj gardi, pristalice pripajanja Kipra Grčkoj, izvršili vojni udar zbacivši sa vlasti predsednika arhiepiskopa Makariosa. Vlast je preuzeo Nikos Sampson a Makarios privremeno napušta Kipar.
- 15. 7. - Christine Chubbuck, TV voditeljka u Sarasoti, Florida, izvršila samoubistvo u živom programu.
- 19. 7. - Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Juanu Carlosu (do 2. 9.).
- 20. 7. - (Prva) Turska invazija Kipra.
- 23. 7. - Grčka vojna vlada pozvala Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.
- 24. 7. - Pogibija četvorice jugoslavenskih/hrvatskih alpinista na Kavkazu (Urso Vrdoljak, Nenad Čulić, Viktor Tabaković, Ante Bedalov).
- 24. 7. - Vrhovni sud SAD jednoglasno presuđuje da Nixon mora predati snimke 64 razgovora u Beloj kući.
- 24. 7. - Prikazan kontroverzni ali uspešni film o osvetničkoj pravdi, Death Wish.
- 26. 7. - 2. 8. - 21. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Užička republika"[10].
- 27. 7. - Watergate: Sudski komitet Predstavničkog doma SAD odobrio prvi član za opoziv predsednika Nixona: ometanje pravde (u tri sledeća dana i za zloupotrebu vlasti i nepoštovanje Kongresa).
- 28. 7. - Otvoren Njegošev mauzolej na Lovćenu, rad Ivana Meštrovića.
Avgust/August/Kolovoz
- 3. 8. - Iranski šah odobrio ekonomski plan koji predviđa godišnji rast od 25,9% sledećih pet godina uz državnu potrošnju od 69 milijardi dolara.
- 5. 8. - Bela kuća objavila Smoking Gun traku, koja pokazuje da je Nixon od početka učestvovao u zataškavanju provale u Watergate.
- 7. 8. - Philippe Petit hodao po žici između dve kule njujorškog World Trade Center-a.
- 8. 8. - Richard Nixon objavio da podnosi ostavku.
- 9. 8. - Gerald Ford je novi predsednik SAD (jedini koji nije učestvovao na predsedničkim izborima).
- 14. 8. - Nakon prekida u pregovorima sa kiparskom stranom, Turska preduzima drugu invaziju Kipra u kojoj zauzima 37% ostrva.
- 17 - 30. 8. - Svetski šampionat u amaterskom boksu u Havani, Mate Parlov dobio zlato, Rajko Miljić i Dragomir Vujković bronzu.
- 20. 8. - Predsednik Ford imenovao Nelsona Rockefellera za potpredsednika (potvrđen u decembru), na nezadovoljstvo konzervativaca.
- 30. 8. - Željeznička katastrofa u Zagrebu, ekspresni vlak Beograd-Dortmund iskočio iz tračnica, poginulo 153 ljudi.
- 31. 8. - Zapadna Nemačka će dati kredit od dve milijarde dolara Italiji koja je u ekonomskoj krizi.
Septembar/Rujan
- 8. 9. - Predsednik Ford daje punu i bezuslovnu amnestiju bivšem predsedniku Nixonu - kraj početne Fordove popularnosti.
- 8. 9. - TWA Flight 841 pao u Jonsko more, oboren bombom - prvi poznati slučaj samoubilačke misije.
- 10. 9. - Portugal priznao nezavisnost Gvineje Bisau (proglašena prethodne godine).
- 12. 9. - Vojna hunta Derg zbacila Haila Selasija, cara Etiopije.
- 12. 9. - U Bostonu počinje prinudni prevoz učenika autobusima kako bi se škole desegregirale, što izaziva nasilne proteste belaca u Južnom Bostonu.
- 23. 9. - BBC započinje servis Ceefax (teletekst).
- 23. 9. - Fordov govor na međunarodnoj energetskoj konferenciji u Detroitu: suverene nacije ne mogu dozvoliti da im sudbinu određuje nameštanje cena sirovina, zaobilazno preti ratom.
Oktobar/Listopad
- 7. 10. - Uhapšen disident Mihajlo Mihajlov, zbog pet članaka objavljenih u zapadnim novinama.
- 8. 10. - Predsednik Ford kaže pred Kongresom da je inflacija "državni neprijatelj broj jedan" i predstavlja kampanju Whip inflation now - WIN, što ubrzo postaje predmet podsmeha.
- 9. 10. - Švicarska zrakoplovna tvrtka Swiss Air prevezla je na jug stotine tisuća lastavica kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće.
- 10. 10. - Novi izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, Wilsonovi laburisti dobijaju apsolutnu većinu od tri poslanika (poslednja laburistička pobeda do 1997).
- 20. 10. - Povodom 30-godišnjice oslobođenja, predsednik Tito odlikovao Beograd Ordenom narodnog heroja.
- 29. 10. - Teroristički dvojac Matičević - Prpić poginuo kod Gospića.
- 30. 10. - Boks-meč The Rumble in the Jungle u Kinšasi - Muhammad Ali porazio Georgea Foremana.
- oktobar - Osuđeni dr. Đuro Đurović i Zagorka Stojanović "četnički zaverenici"[3].
Novembar/Studeni
- 4. 11. - Državni sekretar SAD Henry Kissinger u poseti Jugoslaviji.
- 5. 11. - Izbori za Kongres SAD, demokrati dobijaju dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu, pojačavaju i većinu u Senatu; izabrano je i nekoliko mlađih demokrata prozvanih "Watergate Babies".
- 6. 11. - Umro Dušan Vlačo (22), rekorder po dužini življenja sa presađenim srcem (operisao ga Majkl Debejki 18. septembra 1968).
- 12. 11. - Južna Afrika suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.
- 14. 11. - Beograd zbog finansijskih teškoća odustao od organizacije Univerzijade, koja je trebalo da se održi septembra 1975 (biće održana u Rimu, a u Beogradu tek 2009, u međuvremenu u Zagrebu 1987).
- 18. 11. - Prvi album Bijelog dugmeta - "Kad bi' bio bijelo dugme".
- 19. 11. - Narodna skupština Srbije odobrila amandmane kojim je povećana kontrola nad univerzitetima i nastavnim osobljem (pogođeni profesori sa Filozofskog fakulteta)[3].
- 21. 11. - Eksplodirale bombe u dva pub-a u Birminghamu, poginula 21 osoba.
- 21 - 23. 11. - Deveti kongres Saveza socijalističke omladine Jugoslavije u beogradskom Domu sindikata.
- 22. 11. - Počelo suđenje 15-članoj "ustaškoj terorističkoj grupi" u Zadru[3].
- 22. 11. - Palestinska oslobodilačka organizacija dobila status posmatrača u UN.
- 23. 11. - Masakr šezdesetorice u Etiopiji: Derg pogubio 54 zvaničnika carskog režima, u pucnjavi ubijena još šestorica.
- 24. 11. - Otkriven skelet Lucy, pripadnice vrste Australopithecus afarensis.
- 24. 11. - Vladivostočki samit: Brežnjev i Ford dogovorili ograničenje strateškog arsenala.
- 25. 11. - U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena teroristička Irska republikanska armija, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva puba u Birminghamu i pogibije 21 osobe.
- 27. 11. - Emitovana prva emisija Kocka, kocka, kockica.
- 29. 11. - U Kumrovcu otvoren Dom boraca i omladine Jugoslavije.
Decembar/Prosinac
- 1. 12. - Predsednik Tito položio kamen-temeljac za Nuklearnu elektranu Krško.
- 8. 12. - Grčka: monarhija je odbijena na referendumu.
- 12. 12. - Premijera The Godfather Part II.
- 17. 12. - Sedmi kongres Saveza sindikata Jugoslavije.
- 18. 12. - U Indoneziji uhvaćen Teruo Nakamura, japanski vojnik tajvanskog porekla, poslednji zaostali od Drugog svetskog rata.
- 25. 12. - Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.
- 28. 12. - U Bangladešu je vlada uvela izvanredno stanje u zemlji koje je dopuštalo premijeru M. Rahmanu gotovo neograničenu političku moć.
Tokom godine
- Izmišljena Rubikova kocka.
- Sukob između lidera SKJ i filozofa - "Praxis-ovaca" u Zagrebu i Beogradu (osam profesora sa Filozofskog fakulteta), naročito u prvih pet meseci godine[3] Takođe i poslednja Korčulanska letnja škola.
- Američka firma Westinghouse odabrana za gradnju nuklearke u Krškom (projekat vredan 518 miliona dolara, najveći ikada finansiran američkim i evropskim novcem, tj. kreditima)[3].
- Šah: Jugoslavija druga na turniru u Nici, Ljubomir Ljubojević osvojio turnir u Las Palmasu.
1974. u temama
- Predsedništvo SFRJ (9 članova): Josip Broz Tito (Predsednik Republike, ispred SKJ), Petar Stambolić potpredsednik (1974-75).
- Predsednik Skupštine SFRJ: Mijalko Todorović, pa Kiro Gligorov od 15. 5.
- Predsednik SIV-a: Džemal Bijedić
- važniji resori: Miloš Minić (ino. poslovi), gen. Franjo Herljević (unutarnji, njegovo imenovanje se tumači kao stavljanje civilne Službe bezbednosti pod vojnu kontrolu[11]), gen. Nikola Ljubičić (narodna odbrana).
- Predsednik Saveznog ustavnog suda: Blažo Jovanović
Stekli nezavisnost (gerila u Gvineji Bisau proglasila nezavisnost 1973, priznata ove godine):
- Televizija. TV serije: "Otpisani" (1974-75), "Dimitrije Tucović" (snim. 1973), "Tajne Jadrana 2", "Divlje godine" (TV Beograd); "U registraturi" (TV Zagreb).
- Neki domaći filmovi: "Otpisani", "Užička republika", "SB zatvara krug", "Crveni udar", "Derviš i smrt", "Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj", "Kapetan Mikula Mali", "" (→ Kategorija:Filmovi 1974.).
Rođenja
Januar/Siječanj
- 7. 1. - Alenka Bikar, slovenska atletičarka
- 11. 1. - Jens Nowotny, nogometaš
- 12. 1. - Melanie C, članica Spice Girls
- 13. 1. - Dražen Šivak, glumac
- 16. 1. - Kate Moss, britanska manekenka
- 21. 1. - Kim Dotcom, osnivač Megaupload-a
- 22. 1. - Ana Radmilović, književnica, novinarka († 2017)
- 30. 1. - Christian Bale, glumac
Februar/Veljača
- 5. 2. - Borislav Stefanović, srpski političar
- 8. 2. - Guy-Manuel de Homem-Christo, član Daft Punk
- 10. 2. - Elizabeth Banks, glumica
- 13. 2. - Robbie Williams, pevač
- 15. 2. - Mr Lordi, finski rok-pevač
- 18. 2. - Jevgenij Kafeljnikov, teniser
- 19. 2. - Dejan Lutkić, glumac
- 22. 2. - James Blunt, pevač
- 22. 2. - Slađana Zrnić, glumica
- 25. 2. - Sretko Kalinić Zver, kriminalac
- 26. 2. - Sébastien Loeb, reli vozač
Mart/Ožujak
- 4. 3. - Karol Kučera, slovački teniser
- 4. 3. - Mladen Krstajić, fudbaler
- 5. 3. - Matt Lucas, glumac, komičar
- 5. 3. - Eva Mendes, glumica, model, pevačica
- 13. 3. - Tomislav Bekić, hrvatski operni pjevač
- 15. 3. - Jana, srpska pevačica
- 17. 3. - Aleksandra Ivošev, strelac vazdušnom puškom
- 24. 3. - Alyson Hannigan, glumica
April/Travanj
- 6. 4. - Robert Kovač, nogometaš
- 8. 4. - Chris Kyle, američki snajperista, tema filma († 2013)
- 9. 4. - Jenna Jameson, glumica
- 12. 4. - Srđan Srećković, srpski političar
- 17. 4. - Victoria Beckham, članica Spice Girls
- 17. 4. - Krešimir Mikić, glumac
- 26. 4. - Ivana Miličević, američka glumica hrvatskih korijena
- 28. 4. - Penélope Cruz, glumica, model
- 29. 4. - Milica Raičević, slikarka
Maj/Svibanj
- 7. 5. - Breckin Meyer, glumac, komičar
- 18. 5. - Boris Milićević, srpski novinar i aktivista
- 28. 5. - Bojana Maljević, srpska glumica
- 30. 5. - CeeLo Green, kantautor, producent
Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Alanis Morissette, kantautorka, muzičarka, glumica
- 3. 6. - Dejan Stojanović Kepa, srpski bubnjar
- 5. 6. - Chad Allen, američki glumac
- 7. 6. - Bear Grylls, avanturista, TV voditelj
- 25. 6. - Nisha Ganatra, kanadska glumica i rediteljka
- 26. 6. - Ecija Ojdanić, glumica
- 28. 6. - Rob Dyrdek, skejter, TV voditelj
Jul/Juli/Srpanj
- 8. 7. - Goca Tržan, srpska pop pevačica
- 8. 7. - Dragoslav Jevrić, fudbaler
- 8. 7. - Elvir Baljić, fudbaler
- 9. 7. - Nikola Đuričko, glumac
- 13. 7. - Jarno Trulli, vozač F1
- 13. 7. - Sandra Lončarić, glumica
- 14. 7. - Siniša Skelin, hrvatski veslač
- 22. 7. - Franka Potente, nemačka glumica
- 23. 7. - Maurice Greene, atletičar
- 24. 7. - Haris Brkić, bosanskohercegovački košarkaš († 2000)
- 28. 7. - Aleksis Cipras, premijer Grčke
- 30. 7. - Hilary Swank, američka glumica
- 31. 7. - Emilia Fox, engleska glumica
Avgust/August/Kolovoz
- 10. 8. - Goranka Tuhtan, hrvatska operna pjevačica
- 17. 8. - Giuliana Rancic, TV osoba
- 22. 8. - Ivana Peters, srpska pop-rok pevačica
- 25. 8. - Bojan Kostreš, srpski političar
- 25. 8. - Eric Millegan, američki glumac
Septembar/Rujan
- 6. 9. - Tim Henman, teniser
- 6. 9. - Nina Persson, pevačica Cardigans-a
- 10. 9. - Mirko Filipović, hrvatski bokser
- 10. 9. - Aleksandra Radović, pevačica
- 14. 9. - Hicham El Guerrouj, atletičar
- 18. 9. - Sol Campbell, fudbaler
- 19. 9. - Jimmy Fallon, TV voditelj, komičar, glumac
- 19. 9. - Victoria Silvstedt, model, glumica
- 28. 9. - Tina Ivanović, pevačica
- 29. 9. - Nebojša Milovanović, glumac
Oktobar/Listopad
- 8. 10. - Zoran Zaev, premijer Makedonije
- 28. 10. - Joaquin Phoenix, glumac
- 29. 10. - Albert Nađ, srpski fudbaler
Novembar/Studeni
- 5. 11. - Dado Pršo, hrvatski nogometaš
- 9. 11. - Alessandro Del Piero, fudbaler
- 10. 11. - Kristina Kovač, pevačica, kompozitor
- 11. 11. - Leonardo DiCaprio, američki glumac
- 16. 11. - Paul Scholes, fudbaler
- 18. 11. - Petter Solberg, reli vozač
- 24. 11. - Stephen Merchant, pisac, glumac, komičar
- 26. 11. - Ermin Sijamija, glumac
Decembar/Prosinac
- 7. 12. - Kristie Lu Stout, TV novinarka
- 17. 12. - Lajko Feliks, violinista
- 18. 12. - Viki Miljković, pevačica
- 19. 12. - Jasmila Žbanić, bosanskohercegovačka režiserka
- 24. 12. - Marcelo Salas, fudbaler
- 24. 12. - Ryan Seacrest, TV voditelj
- 28. 12. - Nemanja Šarović, srpski političar
- 29. 12. - Lena Bogdanović, srpska glumica
Kroz godinu
- Ilarion Golubović, episkop timočki
- Domagoj Margetić, novinar
- Vanessa Radman, glumica
- Robert Ugrina, glumac
- Andrej Nikolaidis, novinar, književnik
Smrti
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- 12. 1. - Anto Babić, historičar (* 1899)
- 13. 1. - Salvador Novo, meksički pisac (* 1904)
- 16. 1. - Hamdija Kapidžić, historičar (* 1904)
- 18. 1. - Oskar Herman, hrvatski slikar (* 1886)
- 19. 1. - Milivoje Pavlović, srpski filolog (* 1891)
- 27. 1. - Georgios Grivas, grčki general, kiparski gerilac (* 1898)
- 31. 1. - Samuel Goldwyn, filmski producent (* 1879)
- 2. 2. - Imre Lakatos, filozof matematike i nauke (* 1922)
- 4. 2. - Satyendra Nath Bose, fizičar (* 1894)
- 8. 2. - Fritz Zwicky, astronom (* 1898)
- 10. 2. - Blaž Jurišić, jezikoslovac, dijalektolog (* 1891)
- 13. 2. - Petar Lubarda, slikar, srpski akademik (* 1907)
- 17. 2. - Jordan Kuničić, teolog, dominikanac, skladatelj (* 1908)
- 24. 2. - Siniša Stanković, srpski biolog, akademik i državnik (* 1892)
- 2. 3. - Salvador Puig Antich, španski anarhista (* 1948)
- 12. 3. - Milan Bartoš, pravnik, ekspert za međunarodno pravo, akademik (* 1901)
- 14. 3. - Mato Lovrak, hrvatski književnik (* 1899.)
- 21. 3. - Candy Darling, američka glumica (* 1944.)
April/Travanj – Jun/Lipanj
- 2. 4. - Georges Pompidou, predsednik Francuske (* 1911)
- 11. 4. - Abraham Robinson, američki matematičar (* 1918)
- 18. 4. - Marcel Pagnol, književnik, filmski režiser (* 1895)
- 19. 4. - Muhammad Ayub Khan, bivši predsednik Pakistana (* 1907)
- 24. 4. - Bud Abbott, glumac, komičar (* 1897)
- 30. 4. - Agnes Moorehead, glumica (* 1900)
- 14. 5. - Ljubo Babić, hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i likovni pedagog (* 1890.)
- 24. 5. - Duke Ellington, američki džez pijanista (* 1899)
- 25. 5.? - Gabrijel Jurkić, bosanski slikar (* 1886)
- 9. 6. - Katharine Cornell, američka glumica (* 1893)
- 11. 6. - Julius Evola, filozof, slikar, ezoteričar (* 1898)
- 18. 6. - Georgij Žukov, maršal i četvorostruki heroj SSSR (* 1896)
- 22. 6. - Savo Orović, pukovnik JKV, general-pukovnik JNA (* 1888)
- 28. 6. - Vannevar Bush, inženjer, informatički vizionar (* 1890)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 1. 7. - Juan Perón, general, predsednik Argentine (* 1895)
- 4. 7. - Muhamed Amin al-Huseini, bivši velika muftija Jeruzalema (* ca. 1897)
- 9. 7. - Earl Warren, bivši vrhovni sudija SAD (* 1891)
- 11. 7. - Pär Lagerkvist, švedski književnik, nobelovac (* 1891.)
- 14. 7. - Sibyl Hathaway, gospodarica Sarka (* 1884)
- 14. 7. - Carl Andrew Spaatz, američki general (* 1891)
- 24. 7. - James Chadwick, fizičar, nobelovac (* 1891)
- 29. 7. - Erich Kästner, njemački književnik (* 1899.)
- 29. 7. - Mama Cass, članica The Mamas & the Papas (* 1941)
- 8. 8. - Baldur von Schirach, bivši lider Hitlerjugenda (* 1907)
- 24. 8. - Velimir Živojinović Masuka, književnik (* 1886)
- 25. 8. - Savo Vukelić, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* 1917)
- 26. 8. - Charles Lindbergh, američki avijatičar (* 1902)
- 27. 8. - Otto Strasser, bivši levi nacista (* 1897)
- 1. 9. - Radovan Grković, borac, političar, narodni heroj (* 1913)
- 4. 9. - Creighton Abrams, američki general sa 4 zvezdice (* 1914)
- 14. 9. - Milo Bošković, književnik (* 1937)
- 15. 9. - Janko Rodin, nogometaš, učesnik NOB (* 1900)
- 21. 9. - Walter Brennan, glumac (* 1894)
- 23. 9. - Darko Lukić, pijanist (* 1922)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- 1. 10. - Spiridon Marinatos, arheolog (* 1901)
- 2. 10. - Marko Vujačić, književnik i političar (* 1889)
- 9. 10. - Oskar Schindler, industrijalac, Pravednik među narodima (* 1908)
- 13. 10. - Ed Sullivan, američki TV-voditelj (* 1901.)
- 24. 10. - Bartol Petrić, hrvatski slikar (* 1899.)
- 27. 10. - Rudolf Dassler, osnivač firme "Puma" (* 1898)
- 11. 11. - Grga Jankes, učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* 1906)
- 13. 11. - Vittorio De Sica, talijanski filmski redatelj i glumac (* 1901.)
- 25. 11. - U Thant, burmanski političar, bivši generalni sekretar UN (* 1909)
- 28. 11. - Konstantin Meljnikov, sovjetski arhitekta (* 1890)
- 29. 11. - Peng Dehuai, maršal NR Kine u zatvoru (* 1898)
- 1. 12. - Lajoš Zilahi, mađarski književnik (* 1891)
- 6. 12. - Nikolaj Kuznjecov, admiral flote i heroj SSSR (* 1904)
- 14. 12. - Walter Lippmann, novinar, komentator (* 1889)
- 15. 12. - Anatole Litvak, filmski režiser (* 1902)
- 20. 12. - Risto Stijović, vajar (* 1894)
- 26. 12. - Jack Benny, glumac, komičar (* 1894)
Kroz godinu
- Stipan Marušić, bivši predsednik I.V. SAP Vojvodina (* 1926)
Nobelova nagrada za 1974. godinu
- Fizika: Martin Ryle i Antony Hewish (pionirsko istraživanje u radio astrofizici: Ryle za osmatranja i izume, naročito tehniku aperturne sinteze, a Hewish za odlučujuću ulogu u otkriću pulsara)
- Kemija: Paul Flory (fundamentalna dostignuća, i teoretska i eksperimentalna, u fizičkoj hemiji makromolekula)
- Fiziologija i medicina: Albert Claude, Christian de Duve i George E. Palade (otkrića u vezi strukturalne i funkcionalne organizacije ćelije, → ribozom, endoplazmatski retikulum, lizozom, peroksizom)
- Književnost: Eyvind Johnson (narativna umetnost, dalekovida u zemljama i vekovima, u službi slobode) i Harry Martinson (zapisi koji hvataju kap rose i odražavaju kosmos)
- Mir: Seán MacBride (borba za ljudska prava, jedan od osnivača Amnesty International) i Eisaku Sato (potpisnik Ugovora o neproliferaciji nuklearnog naoružanja)
- Ekonomija: Gunnar Myrdal i Friedrich Hayek (pionirski rad u teoriji novca i ekonomskih fluktuacija i za njihovu pronicljivu analizu međupovezanosti ekonomskih, društvenih i institucionalnih pojava)
Reference
- ↑ Yugoslav Authors Protest Against Publication of Soviet Articles, Zdenko Antić, OSA - RFE
- ↑ Oil problems in Yugoslavia - new pipeline to serve Eastern Europe, OSA - Radio Free Europe
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Yugoslavia 1974, Slobodan Stanković, Radio Free Europe, na Osa Archivum
- ↑ Austria and US Security, John M. Luchak, p. 93
- ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ Yugoslav-North Korean Relations Improving, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 289
- ↑ Fototeka MIJ - Na glasanju za delegate mesnih, opštinskih i društveno-političkih veća. foto.mij.rs
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 229
- ↑ 21. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ An Army General is Yugoslavia's New Police Minister OSA - RFE
- Literatura
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
Spoljne veze
- Oil Problems in Yugoslavia -- New Pipeline to Serve Eastern Europe, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Foreign Investment in Yugoslavia Reviewed, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Workers in the West Invest in Domestic Industry, Zdenko Antić, OSA-RFE
- New Yugoslav Constitution: General Appraisal of the Text, S.Stanković, OSA-RFE
- The Cyprus Crisis and the Balkan Pact, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-North Korean Relations Improving, S.Stanković, OSA-RFE
- Mihajlo Mihajlov Arrested, Zdenko Antić, OSA-RFE
- After Sadat's Brioni Meeting with Tito, S.Stanković, OSA-RFE
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar