Mezeji – razlika između verzija
Datoteka/fajl Bojanovski.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Jcb sa razlogom: Missing permission as of 24 March 2017 - Using VisualFileChange. |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Popolazioni della Dalmazia png.png|upright=1.4|thumb|Područje ilirskih plemena, sa oznakom MAEZAEI]] |
[[Datoteka:Popolazioni della Dalmazia png.png|upright=1.4|thumb|Područje ilirskih plemena, sa oznakom MAEZAEI]] |
||
[[Datoteka:Illyrian Tribes (English).svg|mini|thumb|400px|Postojbina Mezeja (ispod žute oznake Catari)]] |
[[Datoteka:Illyrian Tribes (English).svg|mini|thumb|400px|Postojbina Mezeja (ispod žute oznake Catari)]] |
||
[[Datoteka:Batonian.jpg|250px|left|thumb|Gemma Augustea, kameja iz vremena Augustusa, u čast Rimske pobjede u Velikom Ilirskom (Batonskom) ustanku, 6. do 9. godine nove ere]] |
|||
'''Mezeji''' ili ''Maezaei'' ili ''Maizaioi'' ili ''Mazaioi'' ([[starogrčki jezik|stgrč.]]: Μαζαῖοι) bili su [[Iliri]] iz grupe [[Panoni]].<ref>Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.</ref>Bili su su autohtono [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]], koje je naseljavalo unutrašnjost današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], pretežno u slivu [[Sana|Sane]] i srednjem toku [[Vrbas]]a, oko [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]] ([[550]]. p.n.e - [[300]]. n.e.). |
'''Mezeji''' ili ''Maezaei'' ili ''Maizaioi'' ili ''Mazaioi'' ([[starogrčki jezik|stgrč.]]: Μαζαῖοι) bili su [[Iliri]] iz grupe [[Panoni]].<ref>Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.</ref>Bili su su autohtono [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]], koje je naseljavalo unutrašnjost današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], pretežno u slivu [[Sana|Sane]] i srednjem toku [[Vrbas]]a, oko [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]] ([[550]]. p.n.e - [[300]]. n.e.). |
Verzija na datum 14 april 2017 u 14:46
Mezeji ili Maezaei ili Maizaioi ili Mazaioi (stgrč.: Μαζαῖοι) bili su Iliri iz grupe Panoni.[1]Bili su su autohtono ilirsko pleme, koje je naseljavalo unutrašnjost današnje Bosne i Hercegovine, pretežno u slivu Sane i srednjem toku Vrbasa, oko Vrbanje i Ugra (550. p.n.e - 300. n.e.).
Ovo područje se na kartama onoga doba označava kao Donji Kraji. Neka područja te teritorije su dijelili sa Ditionima, Desidijatima/Desitijatima i Autarijatima. Graničili su se sa Dardanima (istok), Japodima (zapad, oko Une i Krke), Jasima, Kolapijanima i Varcijanima (sjever: Sava – Drava – Dunav), Liburnima i Delmatima (jug), Breucima (sjeveroistok: današnja Semberija) te Deriopima (jugoistok: oko Jajca i Plive).
Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, lova i ribolova. Antički pisci (Herodijan, Livije, Plinije, Strabon, Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre ratnike, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u patrijarhalnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija.
Među Ilirima
najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...
Kada su osvojili prve dalmatinske otoke (229. god. p.n.e.), Rimljani su osnovali svoju provinciju Ilirik. Nakon žilavog ilirskog otpora njihovim najezdama u unutrašnjost, konačno su osvojili državu značajnog kralja Gencija (Gentius, 167 ili 168. godine p.n.e.). Čitavo jedno stoljeće, u krvavim borbama, prodirali su u unutrašnjost Ilirika.[3]
Postepeno su osvajali unutrašnjost Balkana, u kojoj je bilo i područje Mezeja. Ova višestoljetna ilirska drama okončana je između 6. i 9. godine nove ere, a zbila se u središtu današnje BiH. Bio je to poznati Bellum batonianum – batonski ustanak (nazvan po dvojici vođa – imenjaka: dezitijatskom i breučkom Batonu). Posljednji put su ujedinila mnoga ilirska plemena pa su, prema rimskim hroničarima, Rimom kružile panične priče o 800.000 ustanika, uključujući 200.000 elitnih boraca i 8.000 konjanika. Ustanak je izazvan prisilnom mobilizacijom Ilira u rimsku vojsku.
Vidi još
Izvori
- ↑ Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.
- ↑ Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.
- ↑ Šentija J. (1977): Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3: Foc-Iw. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.