Ljudsko tijelo – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
nismo u Americi |
||
Red 7: | Red 7: | ||
}} |
}} |
||
'''Ljudsko telo''' predstavlja celokupnu strukturu [[čovek|ljudskog]] [[organizam|organizma]] i obuhvata [[glava|glavu]], [[vrat]], [[trup]], [[ruka|dve ruke]] i dve [[ljudska noga|noge]]. |
'''Ljudsko telo''' predstavlja celokupnu strukturu [[čovek|ljudskog]] [[organizam|organizma]] i obuhvata [[glava|glavu]], [[vrat]], [[trup]], [[ruka|dve ruke]] i dve [[ljudska noga|noge]]. |
||
⚫ | Dok čovek ne dostigne odraslo doba, telo se sastoji od skoro 100 [[redovi veličine|biliona]] (10<sup>12</sup>) [[ćelija (biologija)|ćelija]]<ref name=Greg_Roza>{{Cite book|last=Roza|first=Greg|title=Inside the Human Body: Using Scientific and Exponential Notation|url=http://books.google.com/books?id=vhO8Ia2ik7oC|date=January 2006|publisher=The Rosen Publishing Group|isbn=978-1-4042-3362-1|pages=21-}}</ref> osnovnih jedinica života<ref name="Alberts2002">[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=Cell+Movements+and+the+Shaping+of+the+Vertebrate+Body+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+374635%5Buid%5D&rid=mboc4.section.3919 Cell Movements and the Shaping of the Vertebrate Body] u poglavlju 21 of ''[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=cell+biology+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+373693%5Buid%5D&rid=mboc4 Molecular Biology of the Cell]'' četvrtog izdanja, koje je uredio Bruce Alberts (2002) a objavio Garland Science.<br /> Alberts-ov tekst diskutuje kako se „ćelijski gradivni blokovi“ menjaju oblik razvićem [[emrion]]a. Takođe su uobičajeno opisani mali molekuli kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]] kao na "[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=%22all+cells%22+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+372023%5Buid%5D&rid=mboc4.section.4#23 molecular building blocks]".</ref> Ove ćelije su [[biološka organizacija|biološki organizovane]] da na kraju oforme celo telo. |
||
Dok čovek ne dostigne odraslo doba, telo se sastoji od skoro 100 [[redovi veličine|triliona]]<!-{напомена|1 трилион = 1.000.000.000.000 = 10<sup>12</sup> = 1000<sup>4</sup>}-></small> |
|||
⚫ | [[ćelija (biologija)|ćelija]]<ref name=Greg_Roza>{{Cite book|last=Roza|first=Greg|title=Inside the Human Body: Using Scientific and Exponential Notation|url=http://books.google.com/books?id=vhO8Ia2ik7oC|date=January 2006|publisher=The Rosen Publishing Group|isbn=978-1-4042-3362-1|pages=21-}}</ref> osnovnih jedinica života<ref name="Alberts2002">[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=Cell+Movements+and+the+Shaping+of+the+Vertebrate+Body+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+374635%5Buid%5D&rid=mboc4.section.3919 Cell Movements and the Shaping of the Vertebrate Body] u poglavlju 21 of ''[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=cell+biology+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+373693%5Buid%5D&rid=mboc4 Molecular Biology of the Cell]'' četvrtog izdanja, koje je uredio Bruce Alberts (2002) a objavio Garland Science.<br /> Alberts-ov tekst diskutuje kako se „ćelijski gradivni blokovi“ menjaju oblik razvićem [[emrion]]a. Takođe su uobičajeno opisani mali molekuli kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]] kao na "[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Search&db=books&doptcmdl=GenBookHL&term=%22all+cells%22+AND+mboc4%5Bbook%5D+AND+372023%5Buid%5D&rid=mboc4.section.4#23 molecular building blocks]".</ref> Ove ćelije su [[biološka organizacija|biološki organizovane]] da na kraju oforme celo telo. |
||
== Struktura == |
== Struktura == |
Verzija na datum 7 mart 2017 u 04:08
Ljudsko telo | |
---|---|
Karakterstike ljudskog tela prikazane na telima kod kojih su telesne dlake i muške dlake na licu uklonjene |
Ljudsko telo predstavlja celokupnu strukturu ljudskog organizma i obuhvata glavu, vrat, trup, dve ruke i dve noge. Dok čovek ne dostigne odraslo doba, telo se sastoji od skoro 100 biliona (1012) ćelija[1] osnovnih jedinica života[2] Ove ćelije su biološki organizovane da na kraju oforme celo telo.
Struktura
Za više informacija videti Anadomija, Proporcija tela i Anatomska terminologija |
Sastav ljudskog tela
Kod zdravog čoveka teškog 60 kg | ||
Konstituent | Težina[3] | Procenat atoma[3] |
---|---|---|
Vodonik | 6.0 kg | 63% |
Kiseonik | 38.8 kg | 25,5% |
Ugljenik | 10.9 kg | 9,5% |
Azot | 1.9 kg | 1,4% |
Kalcijum | 1.2 kg | 2,0% |
Fosfor | 0.6 kg | 0,2% |
Kalijum | 0.2 kg | 0,07% |
Veličina
Prosečan odrasli čovek (u razvijenim zemljama) visok je oko 1,7-1,8 m, a odrasla žena je oko 1,6–1.7 m. Visina je značajno određena genima i ishranom. Na tip tela i sastav ljudskog telasastav učestvuju faktori kao što su genetika, ishrana i vežbanje.
Anatomija čoveka
Za više informacija videti Oblik tela i Ženski oblik tela |
Ljudska anatomija (grč. ἀνατομία, „disekcija“, od ἀνά, „gore“ i τέμνειν, „seći“) prvenstveno je naučna studija morfologije ljudskog tela.[4] Anatomija se deli na bruto anatomiju i mikroskopsku anatomiju.[4] Bruto anatomija (takođe poznata i kao topografska anatomija, regionalna anatomija ili antropotomija) je proučavanje anatomski struktura uz pomoć mikroskopa, koja uključuje histologiju (studiju organizacije tkiva),[4] i citologiju (proučavanje ćelija). Anatomija, ljudska fiziologija (studija funkcije), biohemija (studija hemije živih struktura) su komplementarno osnovne medicinske nauke koje generalno zajedno (ili u tandemu) za studente koji studiraju medicinske nauke.
Sa nekih gledišta ljudska anatomija je usko povezana sa embriologijom, komparativnom anatomijom i komparativnom embriologijom,[4] kroz zajedničke korene u evoluciji; na primer, veći deo ljudskog tela zadržava antički segmentni obrazac koji je prisutan kod svih kičmenjaka gde su osnovne jedinice ponavljane, što je posebno očigledno na kičmenom stubu i rabarnom kavezu, i može biti praćeno od veoma ranih embriona.
Generalno gledano, lekari, stomatolozi, fizioterapeuti, sestre, bolničari, radiografi i studenti određenih bioloških nauka, uče bruto anatomiju i mikroskopsku anatomiju sa anatomiskih modela, skeleta, tekstualnih knjiga, dijagrama, fotografija, lektura i tutoriala. Proučavanje mikroskopske anatomije (ili histologije) može biti dodato praktičnom iskustvu u proučavanju histoloških priprema (ili slajdova) pod mikroskopom; i takođe medicinski i studenti stomatologije generalno uče anatomiju uz praktično iskustvo disekcije i posmatranja leševa (mrtvih ljudskih tela). Temeljno radno znanje iz anatomije je neophodno za sve medicinske doktore, posebno hirurge, i doktore koji rade neke dijagnostičke specijalnosti, kao što su histopatologija i radiologija.
Ljudska anatomija, fiziologija i biohemija su osnovne medicinske nauke, koje su generalno predavane studentima medicine u prvoj godini fakulteta. Ljudska anatomija može da se uči regionalno i sistematski;[4] što je, pojedinačno, proučavanje anatomije telesnih oblasti kao što su glava i grudi ili proučavanje specifičnih sistema, kao što su nervni i respiratorni sistemi. Značajna tekstualna knjiga iz anatomije, Grejeva anatomija, nedavno je preorganizovana iz sistemskog formata u regionalni format, u skladu sa modernim učenjima.[5][6]
Reference
- ↑ Roza, Greg (January 2006). Inside the Human Body: Using Scientific and Exponential Notation. The Rosen Publishing Group. str. 21-. ISBN 978-1-4042-3362-1.
- ↑ Cell Movements and the Shaping of the Vertebrate Body u poglavlju 21 of Molecular Biology of the Cell četvrtog izdanja, koje je uredio Bruce Alberts (2002) a objavio Garland Science.
Alberts-ov tekst diskutuje kako se „ćelijski gradivni blokovi“ menjaju oblik razvićem emriona. Takođe su uobičajeno opisani mali molekuli kao što su aminokiseline kao na "molecular building blocks". - ↑ 3,0 3,1 George Burton (2000). Chemical Storylines (2 izd.). Heinemann. str. 3-. ISBN 978-0-435-63119-2.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 „Introduction page, "Anatomy of the Human Body". Henry Gray. 20th edition. 1918”. Pristupljeno 27 March 2007.
- ↑ ISBN=0443071683 „Publisher's page for Gray's Anatomy. 39th edition (UK). 2004. ISBN 0-443-07168-3”. Arhivirano iz ISBN=0443071683 originala na datum 20. 2. 2007.. Pristupljeno 27 March 2007.
- ↑ „Publisher's page for Gray's Anatomy. 39th edition (US). 2004. ISBN 0-443-07168-3”. Arhivirano iz originala na datum 9. 2. 2007.. Pristupljeno 27 March 2007.
Literatura
- George Burton (2000). Chemical Storylines (2 izd.). Heinemann. ISBN 978-0-435-63119-2.
- Roza, Greg (2006). Inside the Human Body: Using Scientific and Exponential Notation. The Rosen Publishing Group. str. 21-. ISBN 978-1-4042-3362-1.