Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
'''Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije''' (SSRNJ) je naziv za najmasovniju [[društveno-političke organizacije u SFRJ|društveno-političku organizaciju]] koja je djelovala u [[SFRJ]]. Nastao je pod nazivom '''Narodni front Jugoslavije''' [[1945]]. godine, odnosno na temeljima [[Jedinstveni narodnooslobodilački front|Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta]], krovne organizacije koja je za vrijeme [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] okupljala sve pojedince i organizacije koji su simpatizirali [[NOVJ|partizane]], no ne i isključivo njih.
'''Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije''' (SSRNJ) je naziv za najmasovniju [[društveno-političke organizacije u SFRJ|društveno-političku organizaciju]] koja je djelovala u [[SFRJ]]. Nastao je pod nazivom '''Narodni front Jugoslavije''' [[1945]]. godine, odnosno na temeljima [https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D1%84%D1%80%D0%BE%D0%BD%D1%82_%D0% Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta], krovne organizacije koja je za vrijeme [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] okupljala sve pojedince i organizacije koji su simpatizirali [[NOVJ|partizane]], no ne i isključivo njih.


Politički temelji za stvaranje jedinstvene fronte nastali su u uvjetima političke i gospodarske nestabilnosti i podijeljenosti u predratnoj Jugoslaviji.
Politički temelji za stvaranje jedinstvene fronte nastali su u uvjetima političke i gospodarske nestabilnosti i podijeljenosti u predratnoj Jugoslaviji.

Verzija na datum 27 februar 2017 u 11:32

Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ) je naziv za najmasovniju društveno-političku organizaciju koja je djelovala u SFRJ. Nastao je pod nazivom Narodni front Jugoslavije 1945. godine, odnosno na temeljima Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta, krovne organizacije koja je za vrijeme drugog svjetskog rata okupljala sve pojedince i organizacije koji su simpatizirali partizane, no ne i isključivo njih.

Politički temelji za stvaranje jedinstvene fronte nastali su u uvjetima političke i gospodarske nestabilnosti i podijeljenosti u predratnoj Jugoslaviji. Iako se od polovice 1930-ih na partijskim forumima ukazivalo na potrebu osnivanja pučkih fronti, konkretnije naznake o nastanku takve organizacije dala je Peta konferencija Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), održana u Zagrebu od 19. do 23. listopada 1940., koja je i utvrdila karakter Narodne fronte u Jugoslaviji. Proces organizacijskog uobličivanja Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Jugoslavije (JNOF) počeo je tijekom 1944. Te godine promijenjen je naziv u Narodnooslobodilačku frontu Jugoslavije. Na Prvom kongresu, održanom u Beogradu od 5. do 7. kolovoza 1945., donesena je odluka o sjedinjavanju republičkih fronti u okviru NFJ-a, usvojen je Statut i utvrđena Osnovna programska načela NFJ kao općenarodnoga antifašističkog demokratskog pokreta naroda Jugoslavije za čuvanje i razvoj tekovina NOB-a. Na kongresu je ujedno usvojen novi naziv organizacije, Narodna fronta Jugoslavije. Pod tim nazivom djelovat će do Četvrtoga kongresa (održanoga od 5. do 7. travnja 1953), na kojem je preimenovana u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ), pod kojim će pak djelovati do 1990., kad prestaje s radom.4 Sve organizacijske izmjene SSRNJ-a pratile su republičke fronte, odnosno savezi članice. Po završetku Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji su slijedile velike političke i društvene promjene. Stvorena je jugoslavenska federacija sa šest republika i dvjema autonomnim pokrajinama s visokocentraliziranim državnim sustavom (svi odnosi išli su od državnoga središta, preko republičkih do lokalnih tijela vlasti). Političku strukturu karakterizirao je jednostranački sustav u formi vladajućega KPJ-a, koji je inicirao osnivanje društveno-političkih organizacija (DPO) s funkcijom političkih organizacija. DPO je zapravo bilo satelit KPJ-a sa zadatkom povezivanja i prenošenja njezinih odluka i politike građanima, zadržavajući relativnu samostalnost u pristupu i metodama rada. Pored NFH-a, DPO su bili: Komunistička partija Hrvatske (KPH), Savez udruženja boraca NOR-a Hrvatske (SUBNORH), Narodna omladina Hrvatske (NOH), odnosno Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH), Antifašistička fronta žena (AFŽ), odnosno Konferencija za društvenu aktivnost žena (KDAŽ) te Savez ratnih vojnih invalida Hrvatske (SRVIH). Od samoga osnutka NFH-a se definirao kao revolucionarni antifašistički narodni pokret, savez radničke klase, seljaštva, napredne inteligencije, omladine i ženskoga pokreta u Hrvatskoj. Iako je Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Hrvatske (JNOF Hrvatske) s radom počela u veljači 1944., konkretni zadatci i njihova provedba počeli su nakon prvoga kongresa, koji je održan od 13. do 15. listopada 1946. u Zagrebu (predsjednik Vladimir Nazor, potpredsjednici Franjo Gaži i Rade Pribičević, glavni tajnik Vladimir Bakarić). Kongres je donio temeljne organizacijske dokumente: statut kojim je definiran organizacijski ustroj i plan rada organizacije te rezoluciju, kojom je u cijelosti usvojen program i potvrđena pripadnost NFJ. Prvi koraci kojima je NFH-a ostvarivao državnu politiku bilo je provođenje različitih vladinih masovnih akcija. Među najvećim problemima s kojima se nova vlast suočavala bio je visok postotak nepismenosti stanovništva, stoga je među prvim akcijama bila likvidacija nepismenosti. Naime, 1945. u Hrvatskoj bilo 350 000 nepismenih. Glavni organizatori akcije bili su narodni odbori, tijela prosvjetne uprave, učiteljsko-nastavnički kadrovi i masovne političke organizacije uz podršku tiska. Tijekom 1945. u Hrvatskoj je održano 1748 tečajeva s 30 095 polaznika. U okviru kampanje opismenjavanja osnivane su knjižnice, škole, večernji tečajevi, stručni tečajevi (poljoprivredni, domaćinski i sl.). Ostale forme narodnoga prosvjećivanja bile su čitalačke grupe, narodna sveučilišta, domovi kulture i diletatske skupine. Sve akcije bile su preko sustava državnih tijela i DPO-a pod nadzrom KPJ-a, njezinih smjernica i ocjene uspješnosti postignutih rezultata. S istim žarom NFH-a je agitirao za prve poslijeratne izbore za Sabor, Saveznu skupštinu, provođenje agrarne reforme, otkup i kolonizaciju te osnivanje seljačkih radnih zadruga (SRZ). Isto je tako NFH-a sudjelovao u provođenju Petogodišnjega plana, mobilizaciji narodnih masa u obnovi i izgradnji porušene zemlje, izgradnji novih naselja, željezničkih pruga, cesta, zadružnih domova, domova kulture, šumskih i ostalih radova, rješavanju problema opće oskudice te zbrinjavanju ratne siročadi. Kao i sve organizacije u Titovoj Jugoslaviji, SSRNJ je bio pod djelomičnom kontrolom i dominacijom Saveza komunista na već naveden način koordiniranjem srodnih organizacija putem krovne (DPO). SSRNH i njegove organizacije bile su aktivne u raspravama o prednacrtu Ustava SRH-a i SFRJ-a (1963. i 1974), koji je SSRNH definirao kao masovnu političku organizaciju i demokratski savez građana, spremnu i sposobnu sudjelovati u kreiranju društvenoga razvoja od mjesne zajednice do republike, odnosno federacije. SSRNH je bio uključen u kreiranje kulturne politike u Hrvatskoj i pratio je trendove u svijetu. Priređivao je stručne skupove o ulozi i aktivnostima knjižnica i čitaonica, društvenih domova, klubova, razmatrao o njihovu statusu i financiranju.

Status i ustroj SSRNH-a bili su vrlo kompleksni, uvjetovani političkom situacijom i financijskim mogućnostima u SSRNH-u i republici. Uloga i funkcija u političkom sustavu, odnosno program i zadatci proizlazili su iz kongresnih odluka SSRNH-a, SKH-a, odnosno SKJ-a, Ustava SRH-a i Statuta SSRNH-a, koji je proizašao iz Statuta SSRNJ-a. SSRNH se bavio svim područjima društvenoga života, problemima i usmjeravanjem građana da djeluju prema intencijama SKH-a. SSRNH je naime imao zadatak razraditi osnovne partijske planske zadatke, prenoseći ih članstvu koje je osiguravalo provedbu zadanih ciljeva.26 Ustroj i djelovanje SSRNH-a bili su definirani Statutom. Na čelu SSRNH- a bio je Kongres, sastavljen od delegata iz svih organizacija, kao najviše tijelo koje je određivalo i usmjerivalo rad organizacije. Kongres je birao Zemaljski odbor (1950. preimenovan u Glavni odbor), koji je imao od 150 do 200 delegata, i Predsjedništvo, koje je imalo od 20 do 40 članova. Glavni odbor vodio je SSRNH između kongresa.27 Umjesto dotadašnjega Glavnog odbora vodstvo SSRNH-a preuzela je 1967. Republička konferencija (RK) kao vodeći kolektivni forum. S radom prestao godine 1990. nakon raspada SKJ i uvođenja višepartijskog sistema. Neki njegove organizacije su transformirale u političke stranke socijalističke orijentacije, od kojih je najpoznatija Socijalistička partija Srbije.

Izvor:

Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske - najmasovnija društveno-politička organizacija u socijalističkoj Hrvatskoj

Marijana Jukić ; Hrvatski državni arhiv