Kalesija – razlika između verzija
Red 60: | Red 60: | ||
Babajići, Bara, Borogovo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Carska Bašta, Centar, Ćive, Dubnica, |
Babajići, Bara, Borogovo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Carska Bašta, Centar, Ćive, Dubnica, |
||
Gojčin, Hajvazi, Horozovina, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Hrvačići, Ibralići, Jeginov Lug, |
Gojčin, Hadžići, Hajvazi, Horozovina, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Hrvačići, Ibralići, Jeginov Lug, |
||
Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija Centar, Kalesija Selo, Katanovići, Kikači, Kosovača, |
Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija Centar, Kalesija Selo, Katanovići, Kikači, Kosovača, |
||
Kulina, Kusonje, Lipovice, Mahala, Matkovac, |
Kulina, Kusonje, Lipovice, Mahala, Matkovac, |
Verzija na datum 19 februar 2017 u 13:50
| ||
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]] | ||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Kanton/županija | Tuzlanski | |
Sjedište | Kalesija | |
Načelnik | Rasim Omerović | |
Površina | 201 km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
prema zadnjem popisu stanovništva 40.000 ?/km² |
Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini koja administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH. Dio nekadašnje općine je po Daytonskom mirovnom sporazumu pripado Republici Srpskoj i sada čini općinu pod nazivom Osmaci.
Geografija
Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Opcinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnogeografski položaj. Preko njene teritorije prolazi magistralna putna saobracajnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog perioda. Također, preko kalesijske teritorije prolazi željeznička pruga Tuzla - Živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.795 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - 33.226 (79,49%)
- Srbi - 7.669 (18,34%)
- Hrvati - 33 (0,07%)
- "Jugoslaveni" - 270 (0,64%)
- ostali - 597 (1,46%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 32.577
- Muslimani - 24.771 (76,03%)
- Srbi - 7.606 (23,34%)
- Hrvati - 40 (0,12%)
- "Jugoslaveni" - 23 (0,07%)
- ostali - 137 (0,44%)
Nacionalnost | 1991. |
Muslimani | 1.111 |
Srbi | 617 |
Hrvati | 16 |
Jugosloveni | 97 |
ostali | 367 |
Ukupno | 2.208 |
Naseljena mjesta
Babajići, Bara, Borogovo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Carska Bašta, Centar, Ćive, Dubnica, Gojčin, Hadžići, Hajvazi, Horozovina, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Hrvačići, Ibralići, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija Centar, Kalesija Selo, Katanovići, Kikači, Kosovača, Kulina, Kusonje, Lipovice, Mahala, Matkovac, Memići, Mešići, Miljanovci, Novo Naselje, Osmaci, Paljevine, Panduri, Paraći, Petrovice, Petrovice Gornje, Pjanići, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Rakino Brdo, Sajtovići, Sarači, Seljublje, Smajići, Sprečansko polje, Staro Selo, Šeher, Šehići, Tojšići, Viličevići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina, Zolje i Zukići.
Uprava
Povijest
Povijest općine Kalesije je veoma burna na ovom području su se desili neki veoma važni događaji za cijelu BIH kao što je sastanak na stolicama.
Gospodarstvo
Poznate osobe
Na području općine Kalesije u njenoj historiji su se rodile mnoge poznate ličnosti na nivou BIH.
- Miralem Pjanić , poznati nogometaš reprezentativac Bosne i Hercegovine;
- Salih Zahirović - "Sonja" , poznati navijač iz Kalesije;
- Salkan Malović - "Beli" , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije;
- Enis Zahirović , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije, Slobode iz Tuzle i Cibalije iz Vinkovaca;