Tekija – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
m disambigvacijska uputa, etimologija u definiciji, naslov Ekst. linkovi |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{dablink|Za druga značenja vidi [[tekija (razvrstavanje)]].}} |
|||
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]] |
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]] |
||
'''Tekija''' |
'''Tekija''' ([[turski|tur.]] ''tekke'' < [[arapski|arap.]] <span lang="ar" xml:lang="ar">تكية</span> ''takīya''), bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] ([[sufizam|sufije]]). |
||
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. vijek]]u, mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''. |
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. vijek]]u, mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''. |
||
| Red 10: | Red 12: | ||
Od pada [[Bosanska Kraljevina|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389). |
Od pada [[Bosanska Kraljevina|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389). |
||
== Eksterni linkovi == |
|||
{{commonscat|Tekija}} |
{{commonscat|Tekija}} |
||
Aktualna verzija na datum 31 januar 2017 u 20:56
Tekija (tur. tekke < arap. تكية takīya), bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).
