Branko Bauer – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodan zarez naslovu filma "Ne okreći se, sine"; također ispravljen link jer sam prethodno preimenovao članak dotičnog filma
 
Red 5: Red 5:
|datum_smrti = {{dda|2002|4|11|1921|2|18|df=y}}
|datum_smrti = {{dda|2002|4|11|1921|2|18|df=y}}
|mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|znameniti_filmovi = {{ubl|''[[Ne okreći se sine]]''|''[[Prekobrojna]]''|[[Licem u lice (1963)|''Licem u lice'']]|''[[Salaš u Malom Ritu|Salaš u malom ritu]]''|''[[Boško Buha (film)|''Boško Buha'']]}}
|znameniti_filmovi = {{ubl|''[[Ne okreći se, sine]]''|''[[Prekobrojna]]''|[[Licem u lice (1963)|''Licem u lice'']]|''[[Salaš u Malom Ritu|Salaš u malom ritu]]''|''[[Boško Buha (film)|''Boško Buha'']]}}
}}
}}
'''Branko Bauer''' ([[1921]]-[[2002]]) je hrvatski i jugoslovenski filmski reditelj.
'''Branko Bauer''' ([[1921]]-[[2002]]) je hrvatski i jugoslovenski filmski reditelj.
Red 13: Red 13:
Filmsku karijeru počinje u "[[Jadran film]]u" [[1949]]. godine, kao organizator i reditelj Filmskih novosti. Samostalno je režirao desetak kratkih dokumetražnih i igranih filmova.
Filmsku karijeru počinje u "[[Jadran film]]u" [[1949]]. godine, kao organizator i reditelj Filmskih novosti. Samostalno je režirao desetak kratkih dokumetražnih i igranih filmova.


Prvi u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] režira filmove o deci i za decu. U njima spaja svoj izvorni krajolik [[Jadransko more|Jadranskog mora]] sa savremenim pričama ("Sinji galeb", [[1953]], adaptacija istoimenog romana [[Tone Seliškar]]a i "Milioni na otoku", [[1955]]). Njegov idući film "Ne okreći se sine" ([[1956]]) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB]]-a i [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], nagrađen je s tri [[Zlatna arena|Zlatne arene]] u [[Pula|Puli]]. Ta potresna priča o dečaku kojeg rat i [[fašizam]] odvajaju od oca, ispričana je odmerenom dinamikom, koja je skladno povezana s individualizacijom i psihološkom produbljenošću lica.
Prvi u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] režira filmove o deci i za decu. U njima spaja svoj izvorni krajolik [[Jadransko more|Jadranskog mora]] sa savremenim pričama ("Sinji galeb", [[1953]], adaptacija istoimenog romana [[Tone Seliškar]]a i "Milioni na otoku", [[1955]]). Njegov idući film "Ne okreći se, sine" ([[1956]]) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB]]-a i [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], nagrađen je s tri [[Zlatna arena|Zlatne arene]] u [[Pula|Puli]]. Ta potresna priča o dečaku kojeg rat i [[fašizam]] odvajaju od oca, ispričana je odmerenom dinamikom, koja je skladno povezana s individualizacijom i psihološkom produbljenošću lica.


Autor je jedne od prvih domaćih melodrama "Samo ljudi" ([[1957]]), o ljubavi ratnog invalida i slepe devojke, pa i jedne od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan ("Martin u oblacima", [[1961]]). U međuvremenu [[1959]]. snimio je film "Tri Ane" takođe savremenu priču o ocu koji traži u ratu izgubljenu ćerku.
Autor je jedne od prvih domaćih melodrama "Samo ljudi" ([[1957]]), o ljubavi ratnog invalida i slepe devojke, pa i jedne od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan ("Martin u oblacima", [[1961]]). U međuvremenu [[1959]]. snimio je film "Tri Ane" takođe savremenu priču o ocu koji traži u ratu izgubljenu ćerku.
Red 27: Red 27:
* [[1953]] - [[Sinji galeb]]
* [[1953]] - [[Sinji galeb]]
* [[1955]] - [[Milioni na otoku]]
* [[1955]] - [[Milioni na otoku]]
* [[1956]] - [[Ne okreći se sine]]
* [[1956]] - [[Ne okreći se, sine]]
* [[1957]] - [[Samo ljudi]]
* [[1957]] - [[Samo ljudi]]
* [[1959]] - [[Tri Ane]]
* [[1959]] - [[Tri Ane]]
Red 41: Red 41:
=== scenario ===
=== scenario ===
* [[1953]] - Sinji galeb (zajedno sa Josipom Barkovićem)
* [[1953]] - Sinji galeb (zajedno sa Josipom Barkovićem)
* [[1956]] - [[Ne okreći se sine]] (zajedno sa [[Arsen Diklić|Arsenom Diklićem]])
* [[1956]] - [[Ne okreći se, sine]] (zajedno sa [[Arsen Diklić|Arsenom Diklićem]])
* [[1959]] - [[Tri Ane]] (zajedno sa Arsenom Diklićem)
* [[1959]] - [[Tri Ane]] (zajedno sa Arsenom Diklićem)
* [[1962]] - [[Prekobrojna]] (zajedno sa Krešimirom Golikom)
* [[1962]] - [[Prekobrojna]] (zajedno sa Krešimirom Golikom)
Red 51: Red 51:
== Nagrade i odlikovanja ==
== Nagrade i odlikovanja ==
* '''Filmski festival u Puli''':
* '''Filmski festival u Puli''':
** [[1956]] - [[Zlatna arena]] za režiju filma "Ne okreći se sine"
** [[1956]] - [[Zlatna arena]] za režiju filma "Ne okreći se, sine"
** [[1962]] - Nagrada CK Narodne omladine Jugoslavije za režiju filma "Prekobrojna"
** [[1962]] - Nagrada CK Narodne omladine Jugoslavije za režiju filma "Prekobrojna"
** [[1963]] - Zlatna arena za režiju filma "Licem u lice"
** [[1963]] - Zlatna arena za režiju filma "Licem u lice"

Aktualna verzija na datum 18 januar 2017 u 04:50

Branko Bauer
Biografske informacije
Rođenje18. februar 1921.
Dubrovnik, Kraljevina SHS
Smrt11. 4. 2002. (dob: 81)
Zagreb, Hrvatska
Znamenita djela

Branko Bauer (1921-2002) je hrvatski i jugoslovenski filmski reditelj.

Rođen je 18. februara 1921. godine u Dubrovniku.

Filmsku karijeru počinje u "Jadran filmu" 1949. godine, kao organizator i reditelj Filmskih novosti. Samostalno je režirao desetak kratkih dokumetražnih i igranih filmova.

Prvi u Jugoslaviji režira filmove o deci i za decu. U njima spaja svoj izvorni krajolik Jadranskog mora sa savremenim pričama ("Sinji galeb", 1953, adaptacija istoimenog romana Tone Seliškara i "Milioni na otoku", 1955). Njegov idući film "Ne okreći se, sine" (1956) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom NOB-a i Drugog svetskog rata, nagrađen je s tri Zlatne arene u Puli. Ta potresna priča o dečaku kojeg rat i fašizam odvajaju od oca, ispričana je odmerenom dinamikom, koja je skladno povezana s individualizacijom i psihološkom produbljenošću lica.

Autor je jedne od prvih domaćih melodrama "Samo ljudi" (1957), o ljubavi ratnog invalida i slepe devojke, pa i jedne od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan ("Martin u oblacima", 1961). U međuvremenu 1959. snimio je film "Tri Ane" takođe savremenu priču o ocu koji traži u ratu izgubljenu ćerku.

Jedan od njegovih najpopularnijih ostvarenja je film "Prekobrojna" (1962), koji na komičan način opisuje život mladih na radnim akcijama.

Sedamdesetih stvara zapažene filmove o deci u ratu: "Zimovanje u Jakobsfeldu", "Salaš u malom ritu" (1976) i biografski film "Boško Buha" (1978).

Pred kraj života bio je aktivan u organizaciji novooformljenog Motovun film festivala u Hrvatskoj. Umro je 11. aprila 2002. godine u Zagrebu.

Filmografija[uredi | uredi kod]

režija[uredi | uredi kod]

scenario[uredi | uredi kod]

Nagrade i odlikovanja[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]