4. 10. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 17: | Red 17: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[1079]]. — papa [[Grgur VII|Grgur VII.]] zaprijetio u pismu [[Istra|istarsko]]-[[Kranjska|kranjskom]] [[markgrof]]u Vecelinu izopćenjem iz Crkve, ako napadne [[Hrvatska|Hrvatsku]] kojom je tada vladao kralj [[Dmitar Zvonimir]]. |
* [[1079]]. — papa [[Grgur VII|Grgur VII.]] zaprijetio u pismu [[Istra|istarsko]]-[[Kranjska|kranjskom]] [[markgrof]]u Vecelinu izopćenjem iz Crkve, ako napadne [[Hrvatska|Hrvatsku]] kojom je tada vladao kralj [[Dmitar Zvonimir]]. |
||
<!-- — [[Pope Gregory VII|Papa Grgur VII]]. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu [[Vecelin|Vecelinu]] izopćenjem iz [[Crkve]], ako napadne [[Hrvatsku]] kojom je tada vladao kralj [[Demetrius Zvonimir of Croatia|Dmitar Zvonimir]]. --> |
|||
<!-- — [[Pope Gregory VII (Gregorius VII)|Papa Grgur VII]]. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu [[Vecelin|Vecelinu]] izopćenjem iz [[Crkve]], ako napadne [[Hrvatsku]] kojom je tada vladao kralj [[Demetrius Zvonimir of Croatia|Dmitar Zvonimir]]. --> |
<!-- — [[Pope Gregory VII (Gregorius VII)|Papa Grgur VII]]. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu [[Vecelin|Vecelinu]] izopćenjem iz [[Crkve]], ako napadne [[Hrvatsku]] kojom je tada vladao kralj [[Demetrius Zvonimir of Croatia|Dmitar Zvonimir]]. --> |
||
<!-- * [[1209]]. — Njemački kralj [[Otto IV, Holy Roman Emperor (Otto IV. (HRR)|Otto IV]] krunisan je za rimsko-njemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je [[Tuscany (Toscana)|Toskanu]], [[Sicily (Sicilia)|Siciliju]] i južnu [[Italiju]]. --> |
<!-- * [[1209]]. — Njemački kralj [[Otto IV, Holy Roman Emperor (Otto IV. (HRR)|Otto IV]] krunisan je za rimsko-njemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je [[Tuscany (Toscana)|Toskanu]], [[Sicily (Sicilia)|Siciliju]] i južnu [[Italiju]]. --> |
||
* [[1582]]. — U večini katoličkih zemalja počela je vrijediti kalendarska reforma pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] pa je [[4. 10.|4. listopada]] slijedio [[15. 10.|15. listopada]], čime je ispravljena pogreška nastala korištenjem netočnoga julijanskog kalendara. |
* [[1582]]. — U večini katoličkih zemalja počela je vrijediti kalendarska reforma pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] pa je [[4. 10.|4. listopada]] slijedio [[15. 10.|15. listopada]], čime je ispravljena pogreška nastala korištenjem netočnoga julijanskog kalendara. |
||
<!-- — Četvrti oktobar označen je kao posljednji dan |
<!-- — [[Pope Gregory XIII|Papa Grgur XIII]], prema savjetima astrologa, izvršio reformu julijanskog kalendara. Četvrti oktobar označen je kao posljednji dan julijanskog kalendara u [[Vatikanu]], [[Španiji]] i [[Portugalu]]. [[Gregorian calendar|Gregorijanski]] kalendar stupio je na snagu narednog dana sa datumom [[15]]. oktobar. --> |
||
<!-- — Četvrti oktobar označen je kao posljednji dan [[Julian calendar|Julijanskog kalendara]] u [[Papal States (Stato della Chiesa)|Papskoj državi]], [[Španiji]] i [[Portugaliji]]. --> |
|||
⚫ | <!-- * [[1669]]. — Umro je holandski slikar [[Rembrandt (Rembrandt Harmenszoon van Rijn)|Harmens van Rijn Rembrandt]], jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko [[300]] gravira i skoro [[2.000]] crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od [[60]] autoportreta, portrete svoje žene [[Saskia van Uylenburgh|Saskije van Ojlenburh]], sina [[Titus, as a monk|Tita]], prijatelja [[Jan Six|Jana Siksa]]. --> |
||
<!-- * [[1669]]. — Umro holandski slikar [[Rembrandt (Rembrandt Harmenszoon van Rijn)|Harmensz van Rijn Rembrandt]], jedan od najvećih majstora u historiji slikarstva. Uradio je oko [[650]] uljanih slika, oko [[300]] gravira i oko [[2.500]] crteža. --> |
|||
⚫ | <!-- * [[1669]]. — Umro je holandski slikar [[Rembrandt (Rembrandt Harmenszoon van Rijn)|Harmens van Rijn Rembrandt]], jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko [[650]] uljanih slika, oko [[300]] gravira i skoro [[2.000]] crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od [[60]] autoportreta, portrete svoje žene [[Saskia van Uylenburgh|Saskije van Ojlenburh]], sina [[Titus, as a monk|Tita]], prijatelja [[Jan Six|Jana Siksa]]. --> |
||
<!-- * [[1830]]. — [[Belgija]] postala nezavisna država, izdvojivši se iz [[United Kingdom of the Netherlands|Ujedinjenog Kraljevstva Holandije]] koje je osnovano na [[Congress of Vienna (Wiener Kongress)|Bečkom kongresu]] [[1815]]. --> |
|||
* [[1834]]. — svečano otvorena nova kazališna zgrada na Gornjem gradu u [[Zagreb]]u. |
* [[1834]]. — svečano otvorena nova kazališna zgrada na Gornjem gradu u [[Zagreb]]u. |
||
* [[1853]]. — [[Osmansko Carstvo|Otomanski imperij]] objavljuje [[Rusija|Rusiji]] rat koji će kasnije postati poznat kao [[krimski rat]]. |
* [[1853]]. — [[Osmansko Carstvo|Otomanski imperij]] objavljuje [[Rusija|Rusiji]] rat koji će kasnije postati poznat kao [[krimski rat]]. |
||
<!-- — [[Turska]] je, uz podršku [[Velike Britanije]] i [[Francuske]], objavila rat [[Rusiji]], nakon što je [[Rusija]] odbila da se povuče iz podunavskih kneževina [[Vlaške]] i [[Moldavije]] koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji [[Ottoman Empire|Otomanskog carstva]]. --> |
|||
<!-- — [[Turska]], uz podršku [[Velike Britanije]] i [[Francuske]], objavila rat [[Rusiji]], nakon što je [[Rusija]] odbila da se povuče iz podunavskih kneževina [[Vlaške]] i [[Moldavije]] koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji [[Ottoman Empire|Otomanskog carstva]]. --> |
<!-- — [[Turska]], uz podršku [[Velike Britanije]] i [[Francuske]], objavila rat [[Rusiji]], nakon što je [[Rusija]] odbila da se povuče iz podunavskih kneževina [[Vlaške]] i [[Moldavije]] koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji [[Ottoman Empire|Otomanskog carstva]]. --> |
||
<!-- * [[1883]]. — Održano je prvo putovanje [[Orient Express|Orient Expressom]], a od [[1977]]. više ne putuje do [[Istanbul (İstanbul)|Istanbula]]. [[Orient Express|Orient Express]] ime je poznatog putničkog vlaka čija se ruta puno puta mijenjala. Iako je bio uobičajena željeznička ruta, ime [[Orient Express|Orient Express]] postalo je sinonim za intrige i luksuzna putovanja. Dva su grada najviše povezana s tom linijom - [[Paris|Pariz]] i [[Istanbul (İstanbul)|Istanbul]], originalne krajnje točke putovanja. [[2009]]. [[Orient Express|Orient Express]] prestao je voziti, jer je postao žrtvom brzih vozova i jeftinijih avionskih letova. Ipak, privatni voz [[Venice-Simplon Orient Express|Venice-Simplon]] [[Orient Express|Orient Express]] još uvijek vozi od [[London|Londona]] do [[Venice (Venezia)|Venecije]] i druge destinacije u [[Europi]], uključujući originalnu rutu od [[Paris|Pariza]] do [[Istanbul (İstanbul)|Istanbula]]. --> |
<!-- * [[1883]]. — Održano je prvo putovanje [[Orient Express|Orient Expressom]], a od [[1977]]. više ne putuje do [[Istanbul (İstanbul)|Istanbula]]. [[Orient Express|Orient Express]] ime je poznatog putničkog vlaka čija se ruta puno puta mijenjala. Iako je bio uobičajena željeznička ruta, ime [[Orient Express|Orient Express]] postalo je sinonim za intrige i luksuzna putovanja. Dva su grada najviše povezana s tom linijom - [[Paris|Pariz]] i [[Istanbul (İstanbul)|Istanbul]], originalne krajnje točke putovanja. [[2009]]. [[Orient Express|Orient Express]] prestao je voziti, jer je postao žrtvom brzih vozova i jeftinijih avionskih letova. Ipak, privatni voz [[Venice-Simplon Orient Express|Venice-Simplon]] [[Orient Express|Orient Express]] još uvijek vozi od [[London|Londona]] do [[Venice (Venezia)|Venecije]] i druge destinacije u [[Europi]], uključujući originalnu rutu od [[Paris|Pariza]] do [[Istanbul (İstanbul)|Istanbula]]. --> |
||
<!-- * [[1892]]. — Rođen austrijski državnik [[Engelbert Dollfuss]], kancelar od [[1932]]. do [[1934]], koji se protivio pripajanju [[Austrije]] nacističkoj [[Njemačkoj]]. Zbog upornog odupiranja [[Adolf Hitler|Hitlerovoj]] namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u [[Vienna (Wien)|Beču]] u julu [[1934]]. --> |
|||
* [[1921]]. — [[Riccardo Zanella]] je napokon postao predsjednik [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeke]]. |
* [[1921]]. — [[Riccardo Zanella]] je napokon postao predsjednik [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeke]]. |
||
<!-- — [[Riccardo Zanella|Riccardo Zanella]] je postao predsjednik [[Free State of Fiume|Slobodne Države Rijeke]]. --> |
<!-- — [[Riccardo Zanella|Riccardo Zanella]] je postao predsjednik [[Free State of Fiume|Slobodne Države Rijeke]]. --> |
||
Red 34: | Red 40: | ||
* [[1954]]. — U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je premijerno prikazan mjuzikl ''"Amerikanac u Parizu"'' redatelja [[Vincent Minnelli|Vincentea Minnellija]], a prema glazbi [[George Gershwin|Georgea Gershwina]]. Film je dobio šest [[Oscari|Oscara]]. |
* [[1954]]. — U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je premijerno prikazan mjuzikl ''"Amerikanac u Parizu"'' redatelja [[Vincent Minnelli|Vincentea Minnellija]], a prema glazbi [[George Gershwin|Georgea Gershwina]]. Film je dobio šest [[Oscari|Oscara]]. |
||
* [[1957]]. — [[Sovjetski Savez|SSSR]] lansirao '''''[[Sputnjik 1|Sputnik 1]]''''', prvi umjetni [[umjetni satelit|satelit]] u [[Zemlja (planet)|Zemljinoj]] orbiti. |
* [[1957]]. — [[Sovjetski Savez|SSSR]] lansirao '''''[[Sputnjik 1|Sputnik 1]]''''', prvi umjetni [[umjetni satelit|satelit]] u [[Zemlja (planet)|Zemljinoj]] orbiti. |
||
<!-- — [[SSSR]] lansirao u orbitu oko [[Zemlje]] prvi vještački satelit |
<!-- — [[SSSR]] lansirao u orbitu oko [[Zemlje]] prvi vještački satelit [[Sputnik 1|Sputnjik 1]], nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira. --> |
||
* [[1958]]. — [[Finska|Finski]] premijer [[Karl-August Fegerhorn]] dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji. |
* [[1958]]. — [[Finska|Finski]] premijer [[Karl-August Fegerhorn]] dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji. |
||
* [[1958]]. — U [[Francuska|Francuskoj]] proglašena [[Peta francuska republika|Peta republika]]. |
* [[1958]]. — U [[Francuska|Francuskoj]] proglašena [[Peta francuska republika|Peta republika]]. |
||
Red 40: | Red 46: | ||
<!-- — Britanska afrička kolonija [[Basutoland|Basutolend]] stekla je nezavisnost pod nazivom [[Kingdom of Lesotho|Lesoto]]. --> |
<!-- — Britanska afrička kolonija [[Basutoland|Basutolend]] stekla je nezavisnost pod nazivom [[Kingdom of Lesotho|Lesoto]]. --> |
||
<!-- * [[1970]]. — Umrla je američka pjevačica [[Janis Joplin|Janis Joplin]], najpoznatija bijela pjevačica bluza. --> |
<!-- * [[1970]]. — Umrla je američka pjevačica [[Janis Joplin|Janis Joplin]], najpoznatija bijela pjevačica bluza. --> |
||
<!-- — Od prekomjerne doze droge umrla američka pjevačica [[Janis Joplin|Janis Joplin]], najpoznatija bijela pjevačica bluza. --> |
|||
<!-- — Umrla je američka pjevačica [[Janis Joplin|Janis Joplin]]. --> |
<!-- — Umrla je američka pjevačica [[Janis Joplin|Janis Joplin]]. --> |
||
<!-- * [[1977]]. — [[United Nations|UN]] su proklamovale [[Universal Declaration on Animal Welfare|Opštu deklaraciju o zaštiti životinja]], a od tada je ovaj datum proglašen [[World Animal Day|Svjetskim danom zaštite životinja]]. --> |
<!-- * [[1977]]. — [[United Nations|UN]] su proklamovale [[Universal Declaration on Animal Welfare|Opštu deklaraciju o zaštiti životinja]], a od tada je ovaj datum proglašen [[World Animal Day|Svjetskim danom zaštite životinja]]. --> |
||
<!-- — [[United Nations|UN]] proklamovao [[Universal Declaration on Animal Welfare|Opštu deklaraciju o zaštiti životinja]], a od tada je ovaj datum proglašen [[World Animal Day|Svjetskim danom zaštite životinja]]. --> |
|||
<!-- — [[United Nations|UN]] su proklamovale [[Universal Declaration on Animal Welfare|Opštu deklaraciju o zaštiti životinja]], a [[4]]. oktobar proglašen je [[World Animal Day|Svjetskim danom zaštite životinja]]. --> |
<!-- — [[United Nations|UN]] su proklamovale [[Universal Declaration on Animal Welfare|Opštu deklaraciju o zaštiti životinja]], a [[4]]. oktobar proglašen je [[World Animal Day|Svjetskim danom zaštite životinja]]. --> |
||
<!-- * [[1988]]. — Umro je hrvatski autor crtanih filmova i karikatura [[Zlatko Grgić|Zlatko Grgić]]. --> |
<!-- * [[1988]]. — Umro je hrvatski autor crtanih filmova i karikatura [[Zlatko Grgić|Zlatko Grgić]]. --> |
||
<!-- * [[1992]]. — Vlada [[Mozambika]] i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan [[16]]- godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji. --> |
|||
⚫ | <!-- |
||
<!-- * [[1993]]. — Predsjednik [[Rusije]] [[Boris Yeltsin|Boris Jeljcin]] upotrijebio tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici, nakon što je [[21]]. septembra raspušten parlament. Potpredsjednik [[Rusije]], [[Alexander Rutskoy|Aleksandar Ruckoj]] i lideri parlamenta predali se vojnicima lojalnim [[Boris Yeltsin|Jeljcinu]] poslije desetosatnog tenkovskog napada i pogibije najmanje [[300]] ljudi. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1999]]. — Komandant ustaškog logora u [[Jasenovcu]] u [[Drugom svjetskom ratu]], [[Dinko Šakić|Dinko Šakić]] osuđen u [[Zagrebu]] na [[20]] godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u [[Jugoslaviji]], ubijeno je između [[70.000]] i [[105.000]] ljudi, uglavnom [[Srba]], [[Jevreja]] i [[Roma]], kao i hrvatskih antifašista. --> |
|||
<!-- * [[2000]]. — Ustavni sud [[SR Jugoslavije]] poništio je predsjedničke izbore održane [[24]]. septembra na kojima je kandidat opozicije [[Vojislav Koštunica|Vojislav Koštunica]] pobijedio dotadašnjeg predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Na poziv [[Democratic Opposition of Serbia|Demokratske opozicije Srbije]] da se [[5]]. oktobra okupe u protestu isped Savezne skupštine, građani iz cijele [[Srbije]] krenuli su prema [[Beogradu]] probijajući policijske blokade na putevima. --> |
|||
⚫ | <!-- — Ustavni sud [[Jugoslavije]] poništio je predsjedničke izbore održane [[24]]. septembra, na kojima je kandidat opozicije [[Vojislav Koštunica|Vojislav Koštunica]] pobjedio kandidata ljevice i dotadašnjeg predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Na poziv [[Democratic Opposition of Serbia|Demokratske opozicije Srbije]] da se zbog toga [[5]]. oktobra okupe na protestu isped Savezne skupštine, građani iz [[Srbije]] krenuli su prema [[Beogradu]] probijajući policijske blokade na putevima. --> |
||
<!-- * [[2001]]. — Ruski avion [[Tupolev Tu-154|tupoljev-154]] koji je iz [[Izraela]] letio za [[Moscow|Moskvu]] pao je u [[Black Sea|Crno more]], pogođen raketom koju je greškom ispalila ukrajinska vojska na vojnoj vježbi. Poginulo je [[78]] putnika i članova posade. --> |
|||
<!-- * [[2003]]. — Islamski terorista-samoubica usmrtio je [[23]] osobe u jednom restoranu u gradu [[Haifa|Haifa]] na sjeveru [[Izraela]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[2005]]. — [[Turska]] počela pregovore sa [[European Union|Evropskom unijom]], [[42]] godine nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u toj organizaciji. --> |
|||
* [[...]]. - [[Svetski Dan RBD-a]]. |
* [[...]]. - [[Svetski Dan RBD-a]]. |
||
* [[2009]] — Navijač Fudbalskog kluba Sarajevo [[Vedran Puljić]] (22) ubijen je u Širokom Brijegu iz vatrenog oružja prije utakmice između Širokog Brijega i Sarajeva. U njega je hicem iz pištolja pucao bivši policajac iz Širokog Brijega [[Oliver Knezović]]. On je priznao ubistvo i potom pobjegao iz policijske stanice u Širokom Brijegu, a potom je napustio Bosnu i Hercegovinu i otišao u Zagreb. |
* [[2009]]. — Navijač Fudbalskog kluba Sarajevo [[Vedran Puljić]] (22) ubijen je u Širokom Brijegu iz vatrenog oružja prije utakmice između Širokog Brijega i Sarajeva. U njega je hicem iz pištolja pucao bivši policajac iz Širokog Brijega [[Oliver Knezović]]. On je priznao ubistvo i potom pobjegao iz policijske stanice u Širokom Brijegu, a potom je napustio Bosnu i Hercegovinu i otišao u Zagreb. |
||
<!-- — |
<!-- — Navijač Fudbalskog kluba Sarajevo [[Vedran Puljić]] (22) ubijen je u [[Širokom Brijegu]] iz vatrenog oružja u neredima prije utakmice između [[Širokog Brijega]] i [[Sarajeva]]. U njega je pucao bivši policajac iz [[Širokog Brijega]] [[Oliver Knezović]], koji je pobjegao u [[Hrvatsku]]. --> |
||
<!-- — Bivši pripadnik kažnjeničke bojne iz [[Širokog Brijega]], policajac [[Oliver Knezović]], hicem iz pištolja ubio je [[Vedrana Puljića]] (22) navijača [[Sarajeva]]. [[Knezović]] je priznao ubistvo i potom "pobjegao" iz policijske stanice u [[Hrvatsku]]. --> |
|||
<!-- * [[2013]]. — Umro poznati vijetnamski političar i general [[Võ Nguyên Giáp|Vo Nguyen Giap]], glavni strateg borbe koja je okončana pobjedom u [[Vietnam War|Vijetnamskom ratu]] protiv [[SAD]]- a. Završnim operacijama [[1975]]. ujedinio je [[Vijetnam]]. --> |
|||
. |
. |
||
Verzija na datum 5 oktobar 2016 u 02:48
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
4. listopada (4. 10.) je 277. dan godine po gregorijanskom kalendaru (278. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 88 dana.
Događaji
- 1079. — papa Grgur VII. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu Vecelinu izopćenjem iz Crkve, ako napadne Hrvatsku kojom je tada vladao kralj Dmitar Zvonimir.
- 1582. — U večini katoličkih zemalja počela je vrijediti kalendarska reforma pape Grgura XIII. pa je 4. listopada slijedio 15. listopada, čime je ispravljena pogreška nastala korištenjem netočnoga julijanskog kalendara.
- 1834. — svečano otvorena nova kazališna zgrada na Gornjem gradu u Zagrebu.
- 1853. — Otomanski imperij objavljuje Rusiji rat koji će kasnije postati poznat kao krimski rat.
- 1921. — Riccardo Zanella je napokon postao predsjednik Slobodne Države Rijeke.
- 1944. — Britanske trupe iskrcale su se na Peloponezu i oslobodile lučki grad Patras.
- 1954. — U SAD je premijerno prikazan mjuzikl "Amerikanac u Parizu" redatelja Vincentea Minnellija, a prema glazbi Georgea Gershwina. Film je dobio šest Oscara.
- 1957. — SSSR lansirao Sputnik 1, prvi umjetni satelit u Zemljinoj orbiti.
- 1958. — Finski premijer Karl-August Fegerhorn dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji.
- 1958. — U Francuskoj proglašena Peta republika.
- 1966. — Basutoland, današnji Lesoto, stekao nezavisnost od Velike Britanije.
- .... - Svetski Dan RBD-a.
- 2009. — Navijač Fudbalskog kluba Sarajevo Vedran Puljić (22) ubijen je u Širokom Brijegu iz vatrenog oružja prije utakmice između Širokog Brijega i Sarajeva. U njega je hicem iz pištolja pucao bivši policajac iz Širokog Brijega Oliver Knezović. On je priznao ubistvo i potom pobjegao iz policijske stanice u Širokom Brijegu, a potom je napustio Bosnu i Hercegovinu i otišao u Zagreb.
.
Rođenja
- 1550. — Karl IX, švedski kralj.
- 1626. — Richard Cromwell, engleski državnik i protektor lordova.
- 1822. — Rutherford B. Hayes, američki predsjednik.
- 1890. — Alan L. Hart, američki lekar i pisac.
- 1892. — Engelbert Dollfuß, austrijski kancelar i diktator.
- 1895. — Buster Keaton, američki redatelj i glumac († 1966.).
- 1916. — Vitaly Ginzburg, ruski fizičar i astrofizičar, dobitnik Nobelove nagrade (u. 2009).
- 1922. — Sveta Ivanka Beretta Molla, katolička svetica, liječnica († 1962.).
- 1923. — Charlton Heston, američki filmski, kazališni i televizijski glumac († 2008.).
- 1927. — Oto Reisinger, hrvatski karikaturist, diplomirani arhitekt († 2016.).
- 1937. — Jackie Collins, britanska književnica († 2015.).
- 1941. — Anne Rice, američka književnica.
- 1942. — Jóhanna Sigurðardóttir, islandska političarka i premijerka Islanda.
- 1946. — Susan Sarandon, američka glumica.
- 1949. — Armand Assante, američki filmski glumac (--).
- 1955. — Jorge Valdano, argentinski nogometaš i trener.
- 1959. — Chris Lowe, britanski pjevač.
- 1961. — Zoran Vulić, hrvatski nogometaš i trener.
- 1963. — Charlotte Link, njemačka književnica.
- 1965. — Dragan Jovanović, srpski glumac i muzičar.
- 1970. — Olga Kusenkowa, ruska atletičarka i pobjednica Olimpijskih igara.
- 1975. — Kate Winslet, britanska glumica.
- 1976. — Alicia Silverstone, američka glumica.
- 1976. — Danilo Ikodinović, bivši srpski vaterpolist.
- 1980. — Tomáš Rosický, češki nogometaš.
- 1985. — Dario Jertec, hrvatski nogometaš.
.
Smrti
- 1669. — Rembrandt van Rijn, nizozemski slikar i bakropisac (* 1606.).
- 1947. — Max Planck, njemački fizičar (* 1858.).
- 1964. — Marijan Trepše, hrvatski slikar, grafičar i scenograf (* 1897.).
- 1970. — Janis Joplin, američka rock pjevačica (* 1943.).
- 1989. — Lavoslav Horvat, hrvatski arhitekt (* 1901.).
- 1989. — Graham Chapman, engleski komičar (Monty Python) (* 1941.).
- 2014. — Fedor Čerenkov, bivši ruski, sovjetski nogometaš i trener (* 1959).
.
Blagdani
- Sveti apostol Kodrat (Odanije Vozdviženja)
.
Praznici i dani sjećanja
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar