3. 10. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
| Red 15: | Red 15: | ||
Do kraja godine ima još 89 dana. |
Do kraja godine ima još 89 dana. |
||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
<!-- * [[1209]]. — Njemački kralj [[Otto IV, Holy Roman Emperor (Otto IV. (HRR)|Otto IV]] krunisan je za rimsko-njemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je [[Tuscany (Toscana)|Toskanu]], [[Sicily (Sicilia)|Siciliju]] i južnu [[Italiju]]. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1606]]. ili [[1605]]. — Rođen je [[Li Zicheng|Li Tzu-ch'eng]], kineski revolucionar koji je svrgnuo posljednjeg cara iz dinastije [[Ming dynasty|Ming]]. --> |
|||
| ⚫ | <!-- * [[1895]]. — U [[Ryazan Governorate|Rjazanjskoj guberniji]], u selu [[Konstantinovo|Konstantinovo]], rođen najveći ruski pjesnik [[Sergei Alexandrovich Yesenin|Sergej Aleksandrovič Jesenjin]]. Život je okončao samoubistvom [[27]]. decembra [[1925]], objesivši se o cijev centralnog grijanja u hotelu [[Angleterre Hotel|Anglater]] u [[Saint Petersburg|Petrogradu]]. --> |
||
<!-- * [[1789]]. — Predsjednik [[George Washington|George Washington]] proglasio je prvi [[Independence Day (United States)|Dan nezavisnosti]]. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1824]]. — Skupština [[Meksika]] usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna. --> |
|||
<!-- * [[1830]]. — [[Belgija]] je postala nezavisna država, izdvojivši se iz [[United Kingdom of the Netherlands|Ujedinjenog Kraljevstva Holandije]] koje je osnovano na [[Congress of Vienna (Wiener Kongress)|Bečkom kongresu]] [[1815]]. --> |
|||
<!-- * [[1853]]. — [[Turska]] je, uz podršku [[Velike Britanije]] i [[Francuske]], objavila rat [[Rusiji]], nakon što je [[Rusija]] odbila da se povuče iz podunavskih kneževina [[Vlaške]] i [[Moldavije]] koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji [[Ottoman Empire|Otomanskog carstva]]. --> |
|||
<!-- * [[1865]]. — Pruski kancelar [[Otto von Bismarck|Otto von Bismarck]] i francuski car [[Napoleon III|Napoleon III]] postigli su u [[Biarritz|Bijaricu]] sporazum da [[Pruska]] preuzme vrhovno vodstvo u [[Njemačkoj]]. Pet godina kasnije izbio je francusko-pruski rat u kojem je [[Napoleon III|Napoleon III]] zarobljen, a u [[Francuskoj]] je [[4]]. oktobra [[1870]]. ponovo uspostavljena republika. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1888]]. — Rođen je njemački novinar [[Carl von Ossietzky|Carl von Ossietzky]], dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1935]], koji je razotkrio ponovno naoružavanje [[Njemačke]] prije [[Drugog svjetskog rata]]. Prvi put je uhapšen [[1931]]. i opet [[1933]]. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a [[1938]]. je umro od posljedica mučenja. --> |
|||
| ⚫ | <!-- * [[1895]]. — U [[Ryazan Governorate|Rjazanjskoj guberniji]], u selu [[Konstantinovo|Konstantinovo]], rođen najveći ruski pjesnik [[Sergei Alexandrovich Yesenin|Sergej Aleksandrovič Jesenjin]]. Život je okončao samoubistvom [[27]]. decembra [[1925]], objesivši se o cijev centralnog grijanja u hotelu [[Angleterre Hotel|Anglater]] u [[Saint Petersburg|Petrogradu]]. --> |
||
<!-- — Rođen je [[Sergei Yesenin (Sergei Alexandrovich Yesenin)|Sergej Aleksandrovič Jesenjin]], ruski pjesnik. --> |
|||
<!-- * [[1897]]. — Rođen je francuski pisac [[Louis Aragon|Loui Aragon]], najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u [[Kharkiv|Harkovu]] [[1930]]. opredijelio za socrealizam. [[French Communist Party (Parti communiste français)|Komunističkoj partiji Francuske]] je pristupio [[1927]], učestvovao je u građanskom ratu u [[Španiji]] i u francuskom [[French Resistance (La Résistance)|Pokretu otpora]] u [[Drugom svjetskom ratu]]. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu". --> |
|||
<!-- * [[1906]]. — Radio-konferencija u [[Berlin|Berlinu]] prihvatila [[SOS|SOS]] kao međunarodni signal za pomoć. --> |
|||
<!-- * [[1918]]. — [[Boris III of Bulgaria|Boris III]] postao je car [[Bugarske]], nakon što je njegov otac [[Ferdinand I of Bulgaria|Ferdinand I]] abdicirao. Godine [[1923]]. zaveo je diktaturu u zemlji, a u [[Drugom svjetskom ratu]] bio je saveznik nacističke [[Njemačke]]. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- — Kraljevina [[Srba]], [[Hrvata]] i [[Slovenaca]] preimenovana je u [[Kraljevinu Jugoslaviju]]. --> |
|||
<!-- * [[1932]]. — [[Irak]] stekao nezavisnost i postao član [[League of Nations|Društva naroda]] poslije okončanja britanskog mandata. --> |
|||
<!-- * [[1944]]. — Raspušten je koncentracioni logor na [[Banjici]] u [[Beogradu]], koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu [[1941]]. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo je oko [[100.000]] zatvorenika, od kojih je oko [[80.000]] ubijeno. --> |
|||
<!-- * [[1952]]. — [[Velika Britanija]] na ostrvima [[Montebello Islands (Operation Hurricane)|Monte Belo]] pored sjeverozapadne obale [[Australije]] isprobala prvu atomsku bombu. --> |
|||
<!-- * [[1954]]. — Devet zapadnih zemalja odlučilo da [[West Germany|Zapadnu Njemačku]] primi u [[NATO|NATO]] pakt i još čvršće je uključi u hladnoratovsko nadmetanje [[Zapada]] sa [[Istokom]]. --> |
|||
<!-- * [[1957]]. — [[SSSR]] je lansirao u orbitu oko [[Zemlje]] prvi vještacki satelit, "Sputnjik 1", nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira. --> |
|||
<!-- * [[1974]]. — Amerikanac [[Dave Kunst|David Kunst]] postao je prvi čovjek koji je obišao svijet pješice. Na putovanje dugo [[23.250]] kilometara on je krenuo [[20]]. juna [[1970]]. --> |
|||
<!-- * [[1981]]. — Poslije sedam mjeseci irski republikanci su u zatvoru [[HM Prison Maze|Maze]] u [[Belfast|Belfastu]] obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača. --> |
|||
* [[1990]]. — Ujedinjenje [[Nemačka|Njemačke]] nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]]. |
* [[1990]]. — Ujedinjenje [[Nemačka|Njemačke]] nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]]. |
||
* [[1991]]. — Utemeljena [[153. brigada]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]], [[Velika Gorica]]. |
* [[1991]]. — Utemeljena [[153. brigada]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]], [[Velika Gorica]]. |
||
<!-- ** — Nakon isteka tromjesečnog moratorija na proglašenje nezavisnosti, sklopljenog uz posredovanje predstavnika [[European Communities|Evropske zajednice]] na [[Brionima]] u julu [[1991]]. godine, [[JNA]] proglašava djelomičnu mobilizaciju. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1993]]. — Predsjednik [[Rusije]] [[Boris Yeltsin|Boris Jeljcin]] upotrijebio je tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici ljevice, nakon što je [[21]]. septembra raspušten parlament. Potpredsjednik [[Rusije]], [[Alexander Rutskoy|Aleksandar Ruckoj]] i lideri parlamenta predali su se vojnicima lojalnim [[Boris Yeltsin|Jeljcinu]] poslije desetosatnog tenkovskog napada i pogibije najmanje [[300]] ljudi. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1995]]. — U [[Skopje|Skopju]] je izvršen neuspio atentat na makedonskog predsjednika [[Kiro Gligorov|Kiru Gligorova]] (1917.- 2012.). U eksploziji auto bombe poginuli su vozač i slučajni prolaznik, a okolnosti atentata i počinioci ostali su nepoznati. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[1999]]. — Komandant ustaškog logora u [[Jasenovcu]] u [[Drugom svjetskom ratu]], [[Dinko Šakić|Dinko Šakić]] osuđen je u [[Zagrebu]] na [[20]] godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u [[Jugoslaviji]], ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom [[Srba]], [[Jevreja]] i [[Roma]], kao i hrvatskih antifašista. --> |
|||
<!-- * [[2000]]. — Ustavni sud [[SR Jugoslavije]] poništio je predsjedničke izbore održane [[24]]. septembra na kojima je kandidat opozicije [[Vojislav Koštunica|Vojislav Koštunica]] pobijedio dotadašnjeg predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Na poziv [[Democratic Opposition of Serbia|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS) da se [[5]]. oktobra okupe u protestu isped Savezne skupštine, građani iz cijele [[Srbije]] krenuli su prema [[Beogradu]] probijajući policijske blokade na putevima. --> |
|||
| ⚫ | |||
<!-- * [[2006]]. — Američki predsjednik [[George W. Bush|George Bush]] potpisao uredbu kojom se [[Srbiji]], [[Hrvatskoj]] i još [[19]] zemalja ukida zabrana vojne pomoći, koja je uvedena zbog nepotpisivanja sporazuma koji sprečava izručivanje američkih vojnika [[International Criminal Court|Međunarodnom krivičnom sudu]]. --> |
|||
<!-- * [[2008]]. — Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili ratnog komandanta [[Srebrenice]], [[Naser Orić|Nasera Orića]], zbog iznuđivanja više stotina hiljada maraka. --> |
|||
<!-- * [[2010]]. — Oko tri milijuna ljudi u [[Bosni i Hercegovini]] glasalo je na šestim opštim izborima. --> |
|||
. |
. |
||
Verzija na datum 3 oktobar 2016 u 12:34
| Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
| Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
| Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
3. listopada/oktobar (3. 10.) je 276. dan godine po gregorijanskom kalendaru (277. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 89 dana.
Događaji
- 1885. — otvorena zgrada današnjeg HNK "Ivana pl. Zajca" u Rijeci.
- 1929. — Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju.
- 1990. — Ujedinjenje Njemačke nakon pada Berlinskog zida.
- 1991. — Utemeljena 153. brigada HV, Velika Gorica.
- 1998. — Papa Ivan Pavao II. pohodio je Hrvatsku po drugi put i proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim u Mariji Bistrici.
- 2004. — Umrla američka glumica Janet Leigh, poznata po ulozi u filmu Alfred Hitchcocka "Psycho", za koju je bila nominovana Oscar.
.
Rođenja
- 1791. — Sima Milutinović Sarajlija, srpski pjesnik, preteča srpski romantičara i Njegošev učitelj. (†1847.)
- 1858. — Eleonora Giulia Amelie Duse, talijanska glumica († 1924.).
- 1895. — Sergej Aleksandrovič Jesenjin, ruski pjesnik († 1925.).
- 1900. — Thomas Wolfe, američki književnik († 1938.).
- 1902. — Jean Gremillon, francuski režiser († 1959.).
- 1925. — Gore Vidal, američki pisac.
- 1930. — Krsto Cviić, hrvatski novinar († 2010.).
- 1932. — Nikola Kavaja, srpski nacionalista i antikomunista poznat po otmici aviona American Airlines Flight 293 († 2008.).
- 1938. — Tereza Kesovija, hrvatska pjevačica.
- 1939. — Velibor Vasović, jugoslovenski i srpski nogometaš i trener († 2002.).
- 1973. — Ljubomir Vranješ, umirovljeni švedski rukometaš i reprezentativac srpskog porijekla, aktualni trener kluba SG Flensburg-Handewitt te bivši izbornik reprezentacije Srbije.
- 1954. — Branko Cikatić, bivši je hrvatski kickboksač.
- 1964. — Clive Owen, engleski glumac.
- 1978. — Jake Shears, američki pevač (Scissor Sisters).
- 1981. — Zlatan Ibrahimović, nogometaš bosansko - hrvatskog podrijetla, švedski reprezentativac.
- 1983. — Fred, brazilski nogometaš.
.
Smrti
- 1226. — Sveti Franjo Asiški, svetac, italijanski fratar i monah, utemeljitelj rimokatoličkog monaškog reda nazvanog po njemu Franjevci (Franciskanci) (* 1181.).
- 1826. — Jens Immanuel Baggesen, danski književnik (* 1764.).
- 1929. — Gustav Stresemann, njemački političar (* 1878.).
- 1987. — Jean Anouilh, francuski književnik (* 1910.).
- 1988. — Franz Josef Strauß, njemački političar (* 1915.).
- 1998. — Roddy McDowall, englesko-američki glumac.
- 2004. — Janet Leigh, američka glumica poznata po ulozi Hitchcock filmu "Psycho". (* 1927.).
.
Blagdani
- Međunarodni dan djeteta.
- Sveti velikomučenik Jevstatije
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar