1. 10. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 17: | Red 17: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[331. pne.]] - [[Bitka kod Gaugamele]] u kojoj je [[Aleksandar Veliki]] nanio konačni poraz [[Ahemenidska Monarhija|perzijskom]] kralju [[Darije III|Dariju III]]. |
* [[331. pne.]] - [[Bitka kod Gaugamele]] u kojoj je [[Aleksandar Veliki]] nanio konačni poraz [[Ahemenidska Monarhija|perzijskom]] kralju [[Darije III|Dariju III]]. |
||
<!-- — [[Alexander the Great (Alexander III of Macedon)|Aleksandar Veliki]] pobijedio [[Darius III|Darija III]] u bici kod [[Battle of Gaugamela|Gaugamele]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1684]]. — Umro je francuski pisac [[Pierre Corneille|Pierre Corneille]], pjesnik moralne veličine i epskog zanosa, jedan od najznačajnijih predstavnika francuske klasične tragedije ("Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt"). --> |
|||
<!-- * [[1795]]. — [[Belgija]] je pripojena [[Francuskoj]]. --> |
|||
<!-- * [[1800]]. — [[Španija]] tajnim sporazumom [[Francuskoj]] vratila [[Louisiana|Luizijanu]]. --> |
|||
<!-- * [[1904]]. — Rođen je američki pijanista ruskog porijekla [[Vladimir Horowitz|Vladimir Horowitz]], jedan od najvećih majstora klavira u historiji muzike. [[SSSR]] je napustio [[1925]]., a kada se prvi put vratio [[1986]]. doživio je trijumf na koncertima u [[Moscow|Moskvi]] i [[Saint Petersburg (Leningrad)|Lenjingradu]]. --> |
|||
<!-- * [[1910]]. — [[Japan]] je izvršio aneksiju [[Koreje]] i uključio je u [[Empire of Japan|Japansko carstvo]]. --> |
|||
<!-- * [[1914]]. — [[Turska]] je kao saveznica [[Central Powers|Centralnih sila]] u [[Prvom svjetskom ratu]] zatvorila [[Dardanelles|Dardanele]] za brodove zemalja [[Triple Entente|Antante]]. --> |
|||
<!-- * [[1917]]. — Rođen je [[Ranko Šipka|Ranko Šipka]], partizanski komandant i narodni heroj [[Jugoslavije]]. Nakon [[Aprilskog rata]] i okupacije [[Kraljevine Jugoslavije]], [[1941]]. godine, bio jedan od glavnih organizatora prikupljanja i sklanjanja oružja u [[Banja Luka|Banjaluci]], a potom i rukovoditelj prvih diverzantskih akcija u okupiranom gradu. Na početku ustanka na [[Kozara|Kozari]], jula [[1941]], [[Ranko Šipka|Ranko Šipka]] je bio među organizatorima, zajedno sa [[Mladen Stojanović|Mladenom Stojanovićem]] i [[Josip Mažar Šoša|Josipom Mažarom Šošom]]. Za vreme [[Bitke na Mrakovici]], [[5]]. decembra [[1941]]. godine, u najodlučnijoj fazi, poveo je na juriš rezervu [[Kozarskog partizanskog odreda]], koja je savladala i poslednji neprijateljski otpor. Ponovo se istakao i tokom borbi za [[Bihać|Bihać]], novembra [[1942]], kada je sa svojim bataljonom, pokušao da neprimijećen uđe u grad. U tom pokušaju njegov bataljon je napao na most preko [[Una|Une]], što je u uveliko doprinijelo pobjedu u toj bitki. Za ovaj podvig, bio je pohvaljen od strane Vrhovnog komandanta [[NOV]] i [[POJ]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. --> |
|||
<!-- * [[1918]]. — Predvođeni engleskim pukovnikom [[T. E. Lawrence (Thomas Edward Lawrence)|Thomas Edward Lawrence]], poznatim kao [[Lawrence of Arabia|Lawrence od Arabije]], [[Arapi]] su uz pomoć [[Britanaca]] u [[Prvom svjetskom ratu]] preoteli [[Damascus|Damask]] od [[Turaka]]. --> |
|||
<!-- * [[1928]]. — U [[SSSR]]-u je proglašena [[First five-year plan (Soviet Union)|Prva petoljetka]], petogodišnji plan razvoja industrije i nastavak kolektivizacije poljoprivrede. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1931]]. — Žene u [[Španiji]] dobile pravo glasa. --> |
|||
* [[1932]]. — [[Austrija|Austrijski]] savezni [[kancelar]] [[Engelbert Dollfuss]] primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz [[1917]]. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde. |
* [[1932]]. — [[Austrija|Austrijski]] savezni [[kancelar]] [[Engelbert Dollfuss]] primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz [[1917]]. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde. |
||
* [[1933]]. — U [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] je [[Konrad Henlein]] objavio osnivanje "''[[Zavičajna fronta sudetskih Nijemaca|Zavičajne fronte sudetskih Nijemaca]]''". |
* [[1933]]. — U [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] je [[Konrad Henlein]] objavio osnivanje "''[[Zavičajna fronta sudetskih Nijemaca|Zavičajne fronte sudetskih Nijemaca]]''". |
||
<!-- * [[1936]]. — Španski fašisti proglasili svog vođu [[Francisco Franco|Francisca Franca]] za šefa države. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1938]]. — [[Njemačka]] armija je ušla u [[Čehoslovačku]] i okupirala [[Sudetenland|Sudete]] nakon [[Munich Agreement|Minhenskog sporazuma]] [[Njemačke]] sa [[Velikom Britanijom]] i [[Francuskom]]. --> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
<!-- * [[1943]]. — Saveznici su poslije jednomjesečne bitke u [[Drugom svjetskom ratu]] zauzeli [[Naples (Napoli)|Napulj]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1946]]. — [[Nuremberg trials|Međunarodni vojni sud]] u [[Nuremberg (Nürnberg)|Nirnbergu]] proglasio je krivim [[22]] lidera nacističke [[Njemačke]] za ratne zločine počinjene u [[Drugom svjetskom ratu]]. Na smrt je osuđeno njih [[12]], trojica su dobili doživotni zatvor, a ostali zatvorske kazne od [[10]] do [[20]] godina. --> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
<!-- — U [[Beijing|Pekingu]] proglašena [[Narodna Republika Kina]] pod vođstvom [[Mao Zedong|Mao Ce Tunga]]. --> |
|||
<!-- * [[1960]]. — Proglašena nezavisnost najmnogoljudnije afričke zemlje - [[Nigerije]], koja je od kraja [[19]]. vijeka bila britanska kolonija. --> |
|||
<!-- * [[1965]]. — [[Indonezijska]] armija pod vođstvom generala [[Suharto|Suharta]], štićenika [[SAD]], koji je ubrzo prigrabio svu vlast, skršila pokušaj državnog udara, poslije čega je uslijedio nemilosrdan obračun sa [[Communist Party of Indonesia|Komunističkom partijom Indonezije]], optuženom za pokušaj udara, čijih je oko [[700.000]] članova i pristalica likvidirano. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1979]]. — Zona [[Panama Canal|Panamskog kanala]] je poslije [[70]] godina pod kontrolom [[SAD]]-a formalno predata na upravu [[Panami]]. --> |
|||
<!-- * [[1986]]. — Umro je [[Dražen Ričl|Dražen Ričl]], osnivač i frontman sarajevske pop grupe "Crvena Jabuka". [[Dražen Ričl|Ričl]] je [[18]]. septembra [[1986]]. doživio saobraćajnu nesreću kad je s [[Zlatko Arslanagić|Arslanagićem]] i [[Aljoša Buha|Buhom]] pošao na koncert u [[Mostar]]. [[Aljoša Buha|Buha]] je nastradao na licu mjesta, a [[Dražen Ričl|Ričl]] je prebačen za [[Beograd]] na [[VMA]] zbog teških tjelesnih povreda, ali je preminuo [[2]] sedmice kasnije. Sahranjen je na sarajevskom groblju [[Bare]]. Na mjestu nesreće, kod [[Jablanice]], [[2009]]. godine postavljena je spomen-ploča. --> |
|||
<!-- * [[1988]]. — Umro je filmski glumac [[Pavle Vujisić|Pavle Vujisić]], koji se proslavio u mnogobrojnim filmovima i televizijskim serijama ("Šešir gospodina Vujića", "Ko to tamo peva", "Maratonci trče počasni krug" "Parče plavog neba"). --> |
|||
<!-- ** — [[Mikhail Gorbachev (Mikhail Sergeyevich Gorbachev)|Mihail Sergejevič Gorbačov]] je postao predsjednik [[Chairman of the Presidium of the Supreme Soviet of the Soviet Union|Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR]] umjesto [[Andrei Gromyko|Andreja Gromika]], koji je prethodnog dana penzionisan. Tvorac političkih i privrednih reformi, [[Mikhail Gorbachev (Mikhail Sergeyevich Gorbachev)|Mihail Sergejevič Gorbačov]] je bio i posljednji lider [[Sovjetskog Saveza]]. --> |
|||
<!-- * [[1989]]. — [[Danska]] je kao prva zemlja u svijetu dozvolila istospolni brak. --> |
|||
<!-- * [[1990]]. — [[Srbi]] u [[Hrvatskoj]] proglašavaju autonomiju. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- — Rezervni sastav [[JNA]], sastavljen pretežno od pripadnika iz [[Crne Gore]], započinje invaziju na mjesta oko [[Dubrovnika]] i opsadu grada. --> |
|||
<!-- * [[1996]]. — [[United Nations Security Council|Savet bezbjednosti UN]]-a ukinuo je ekonomske sankcije [[SR Jugoslaviji]] uvedene u maju [[1992]]. zbog njene umješanosti u rat u [[Bosni i Hercegovini]]. --> |
|||
<!-- * [[1997]]. — Policija je grubom silom rasturila mirne demonstracije albanskih studenata u [[Prištini]] i još pet gradova na [[Kosovu]]. Studenti su zahtijevali povratak u univerzitetske ustanove i nastavu na albanskom jeziku. --> |
|||
<!-- * [[1999]]. — [[High Representative for Bosnia and Herzegovina|Visoki predstavnik]] za [[BiH]] [[Wolfgang Petritsch|Volfgang Petrič]] donio odluku o izmjenama i dopunama [[Zakona o Radio-televiziji Srpske]], kao prelaznu mjeru kojom se naziv [[Srpska radio-televizija]] zamjenjuje nazivom [[Radio Televizija Republike Srpske|Radio-televizija Republike Srpske]]. --> |
|||
<!-- * [[2000]]. — Širom [[Srbije]] nastavljeni su protesti građana zbog nepriznavanja pobjede kandidata [[Democratic Opposition of Serbia|Demokratske opozicije Srbije]], [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] na predsjedničkim izborima u [[SR Jugoslaviji]]. Jake policijske snage ušle su u rudnik [[Kolubara]] u pokušaju da spriječe štrajk rudara. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[2006]]. — Održani su peti [[Opći izbori]] [[Bosni i Hercegovini]]. --> |
|||
<!-- * [[2013]]. — Počeo prvi [[Popis stanovništva]] u samostalnoj [[Bosni i Hercegovini]]. --> |
|||
. |
. |
||
Verzija na datum 2 oktobar 2016 u 02:13
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
1. listopada/oktobar (1. 10.) je 274. dan godine po gregorijanskom kalendaru (275. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 91 dan.
Događaji
- 331. pne. - Bitka kod Gaugamele u kojoj je Aleksandar Veliki nanio konačni poraz perzijskom kralju Dariju III.
- 1930. — U Londonu je otvorena britanska Empire-konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem Empire-država.
- 1932. — Austrijski savezni kancelar Engelbert Dollfuss primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz 1917. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde.
- 1933. — U Čehoslovačkoj je Konrad Henlein objavio osnivanje "Zavičajne fronte sudetskih Nijemaca".
- 1942. — Drugi svjetski rat: Italijanske i četničke snage u Poljicima vrše pokolj nad lokalnim stanovništvom.
- 1949. — U Pekingu je pred carskom palačom Mao Zedong proglasio Narodnu Republiku Kinu te postao prvim predsjedajućim novostvorene Centralne narodne vlade.
- 1975. — U Manili održan Thrilla in Manila ili "Triler u Manili" - boks meč u kome je svjetski prvak u teškoj kategoriji Muhammad Ali obranio titulu od Joea Fraziera, poznat kao jedna od najvećih i najspektakularnijih borbi u historiji boksa.
- 1991. — Rat u Hrvatskoj: Pokolj u Gornjem Viduševcu.
- 2004. — Umro američki fotograf Ričard Avedon. Modnu fotografiju i portrete slavnih ličnosti pretočio u umjetničku formu.
.
Rođenja
- 1685. — Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva († 1740.).
- 1843. — Tadija Smičiklas, hrvatski povjesničar i političar († 1914.).
- 1848. — Milan Amruš, hrvatski liječnik i političar († 1919.).
- 1888. — Zvonko Milković, hrvatski pjesnik i putopisac († 1978.).
- 1902. — Oktavijan Miletić, hrvatski filmski režiser († 1987.).
- 1903. — Vladimir Horowitz, američki pijanist ruskog podrijetla († 1989.).
- 1904. — Otto Robert Frisch, austrijski nuklearni fizičar († 1979.).
- 1921. — Jimmy Carter, američki političar.
- 1927. — Tom Bosley, američki glumac († 2010).
- 1929. — Ante Mladinić, hrvatski nogometaš i nogometni trener. Poznat je pod nadimkom "Biće". († 2002.).
- 1961. — Walter Mazzarri, talijanski nogometni trener i bivši igrač.
- 1966. — George Weah, liberijski nogometni reprezentativac i političar.
- 1981. — Júlio Baptista, brazilski nogometaš.
- 1983. — Mirko Vučinić, crnogorski nogometaš.
- 1987. — Maro Joković, hrvatski vaterpolist.
.
Smrti
- 1916. — Ambroz Haračić, hrvatski florist (* 1855.).
- 1961. — Illés Spitz, mađarski nogometni trener, igrač i bankarski službenik jevrejskog podrijetla (* 1902.).
- 1969. — Joza Kljaković, hrvatski slikar (* 1889.).
- 1984. — Blagoje "Moša" Marjanović, bio je jugoslovenski nogometaš i nogometni trener (*1907.).
- 1986. — Dražen Ričl Zijo, jugoslavenski glazbenik (* 1962.).
- 2007. — Al Oerter, američki atletičar, bacač diska. Pobijedio je na Olimpijskim igrama Melbourne 1956, Rim 1960, Tokyo 1964 i Mexico City 1968. (* 1936.).
.
Blagdani
- Međunarodni dan starijih osoba
- Svjetski dan svjesnosti o hepatitisu C
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar