30. 9. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 16: Red 16:


== Događaji ==
== Događaji ==
* [[1061]]. — Prvi put održan [[izbor za papu 1061|izbor]] za [[papa|papu]] od strane [[kolegij kardinala|kolegija kardinala]]; na njemu izabran Anselm od Lucce koji će biti poznat kao papa [[Aleksandar II (papa)|Aleksandar II]].
* [[1061]]. — Prvi put održan [[izbor za papu 1061|izbor]] za [[papa|papu]] od strane [[kolegij kardinala|kolegija kardinala]]; na njemu izabran Anselm od Lucce koji će biti poznat kao papa [[Aleksandar II (papa)|Aleksandar II]].
<!-- * [[1207]]. — Rodio se jedan od največih mističnih pjesnika islama [[Rumi (Jalāl ad-Dīn Muhammad Rūmī)|Jalal ad-Din Rumi]], osnivač derviškog reda [[Mevlevi Order (Mevlevi Tarikatı)|Mevlevika]] iz [[Konya|Kony]]. -->
* [[1791]]. — U [[Beč]]u je praizveden singspiel (što je ekvivalent za francuski naziv opera comique) "''Čarobna frula''" [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]].
<!-- * [[1452]]. — Odštampana je prva knjiga. -->
<!-- * [[1908]]. — Rođen ruski violinista i dirigent [[David Oistrakh (David Fyodorovich Oistrakh)|David Fjodorovič Ojstrah]], jedan od najvećih majstora violine u [[20]]. vijeku. -->
<!-- * [[1630]]. — Prvi put je izvršena smrtna kazna u [[SAD]]-u. -->
* [[1938]]. — Münchenskim sporazumom šefovi vlada [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Italija|Italije]] suglasili su se sa zahtjevima [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] za aneksiju sudetskog područja, misleći kako će spriječiti veliki europski rat. Pod pritiskom svih europskih sila češka je vlada bila prisiljena pristati na aneksiju.
* [[1791]]. — U [[Beč]]u je praizveden singspiel (što je ekvivalent za francuski naziv opera comique) "''Čarobna frula''" [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]].
* [[1954]]. — Propalo je osnivanje Europske obrambene zajednice jer je francuska vlada odbila podrediti svoju vojsku europskoj vrhovnoj komandi.
<!-- — U [[Vienna (Wien)|Beču]] je premijerno izvedena [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mocartova opera]] "Čarobna frula". -->
* [[1966]]. — Britanski protektorat Bechuanaland postao je nezavisan kao Republika [[Bocvana]]. Ta se zemlja ubraja među najveće proizvođače dijamanata na svijetu.
<!-- * [[1846]]. — Američki zubar [[William T. G. Morton|William Morton]] prvi je upotrebio anesteziju prilikom vađenja zuba. -->
<!-- * [[1876]]. — Rođen je pisac, pozorišni kritičar i diplomata [[Milan Rakić|Milan Rakić]]. -->
<!-- * [[1882]]. — Rođen je njemački fizičar [[Hans Geiger|Hans Wilhelm Geiger]], koji je [[1928]]. izumio napravu za mjerenje radioaktivnosti, "Gajgerov brojač". -->
<!-- * [[1891]]. — U egzilu u [[Brussels|Briselu]] samoubistvo je izvršio francuski general [[Georges Ernest Boulanger|Georges Ernest Boulanger]], lider reakcionarnog antiparlamentarnog pokreta "bulanžista" koji je zaprijetio rušenjem [[Third Republic|Treće Republike]]. -->
<!-- * [[1908]]. — Rođen ruski violinista i dirigent [[David Oistrakh (David Fyodorovich Oistrakh)|David Fjodorovič Ojstrah]], jedan od najvećih majstora violine u [[20]]. vijeku. -->
<!-- * [[1906]]. — Rođen je bosanskohercegovački pjesnik [[Salih Alić|Salih Alić]]. -->
<!-- * [[1912]]. — [[Srbija]] i [[Bugarska]] objavile su mobilizaciju za rat protiv [[Turske]]. [[First Balkan War|Prvi balkanski rat]], od oktobra [[1912]]. do maja [[1913]]., u kom su se protiv [[Turske]] borile i [[Grčka]] i [[Crna Gora]], završen je oslobađanjem balkanskih naroda od turske vlasti. -->
<!-- * [[1924]]. — Rođen je [[Truman Capote|Truman Capote]], američki književnik ("Doručak kod Tiffanyja"). -->
<!-- * [[1928]]. — Rođen je [[Elie Wiesel|Elie Wiesel]], američki književnik i dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]]. -->
<!-- * [[1929]]. — Sa aerodroma [[Base Y-75 Frankfurt (Frankfurt-Rebstock)|Frankfurt-Rebstock [[Fritz von Opel|Fritz von Opel]] polijeće kao prvi čovjek sa avionom na raketni pogon i pada. -->
* [[1938]]. — Münchenskim sporazumom šefovi vlada [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Italija|Italije]] suglasili su se sa zahtjevima [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] za aneksiju sudetskog područja, misleći kako će spriječiti veliki europski rat. Pod pritiskom svih europskih sila češka je vlada bila prisiljena pristati na aneksiju.
<!-- — Britanski premijer [[Neville Chamberlain|Neville Chamberlain]] izjavio da je spašen mir, dan po potpisivanju sporazuma u [[Munich Agreement (München)|Minhenu]], kojim su zapadni saveznici dozvolili [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] komadanje [[Čehoslovačke]]. Ovaj [[Adolf Hitler|Hitlerov]] potez otvorio je put ka izbijanju [[Drugog svjetskog rata]]. -->
<!-- * [[1941]]. — Počela je prva njemačka ofanziva na [[Moscow|Moskvu]] u jednoj od najvećih bitaka [[Drugog svjetskog rata]], koja je okončana u januaru [[1942]]. porazom [[Nijemaca]]. -->
<!-- ** — Završen je tzv. krvavi marš, u kojem su [[Nijemci]] u [[Drugom svjetskom ratu]] više od [[5.000]] [[Šapčana]] dotjerali na [[Savski most]], gdje su neke ubili i bacali u rijeku. -->
<!-- * [[1947]]. — U [[Beogradu]] je osnovana jugoslovenska organizacija partizanskih ratnih veterana u [[Drugom svjetskom ratu]] - [[Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata]]. -->
<!-- * [[1949]]. — Okončan je berlinski "vazdušni most" uspostavljen poslije sovjetske blokade [[West Berlin|Zapadnog Berlina]] krajem juna [[1948]]., tokom koga su američki i britanski avioni obavili [[277.264]] letova i dopremili [[2.323.738]] tona namirnica. -->
* [[1954]]. — Propalo je osnivanje Europske obrambene zajednice jer je francuska vlada odbila podrediti svoju vojsku europskoj vrhovnoj komandi.
<!-- * [[1955]]. — U automobilskoj nesreći u [[24]]. godini poginuo je američki glumac [[James Dean|James Dean]]. Iako je snimio samo tri filma, "Istočno od raja", "Buntovnik bez razloga" i "Div", postao je kultna ličnost mladih tog vremena. -->
<!-- * [[1965]]. — Pripadnici indonežanskog pokreta “30. septembar" oteli su šest generala i pokušali da izvrše državni udar. Generali su nađeni mrtvi [[3]]. oktobra, a protivudarom na vlast je došao general [[Suharto|Suharto]]. Smatra se da je u represalijama protiv komunista i njihovih simpatizera, koje su uslijedile, pobijeno oko pola miliona ljudi. -->
* [[1966]]. — Britanski protektorat Bechuanaland postao je nezavisan kao Republika [[Bocvana]]. Ta se zemlja ubraja među najveće proizvođače dijamanata na svijetu.
<!-- — Bivši britanski protektorat u [[Africi]], [[Bechuanaland Protectorate|Becuanalend]] stekao je nezavisnost pod nazivom [[Republika Bocvana]]. Prvi predsjednik postao je [[Seretse Khama|Serece Kama]]. -->
<!-- ** — Njemački ratni zločinci [[Albert Speer|Albert Speer]] i [[Baldur von Schirach|Baldur von Schirach]] izašli su iz zatvora [[Spandau Prison|Špandau]] u kojem su odslužili kaznu od [[20]] godina robije. U zatvoru koji je bio napravljen za [[600]] zatvorenika, ostao je samo [[Rudolf Hess|Rudolf Hess]]. -->
<!-- * [[1970]]. — [[Richard Nixon|Richard Nixon]] doputovao je u [[Beograd]], u prvu posjetu jednog američkog predsjednika [[Jugoslaviji]]. -->
<!-- * [[1988]]. — U [[SSSR]]-u je penzionisano pet funkcionera, među kojima i predsjednik [[Presidium of the Supreme Soviet|Prezidijuma Vrhovnog sovjeta]], [[Andrei Gromyko|Andrej Gromiko]]. -->
<!-- * [[1990]]. — [[SSSR]] je normalizovao diplomatske odnose sa [[Izraelom]], prekinute tokom šestodnevnog izraelsko-arapskog rata [[1967]]. i uspostavio pune diplomatske odnose s [[Južnom Korejom]]. -->
<!-- * [[1992]]. — Pod pokroviteljstvom i u prisustvu kopredsjednika [[Međunarodne konferencije o Jugoslaviji]], predsjednici [[Jugoslavije]] i [[Hrvatske]] [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]] potpisali su [[Deklaraciju]] kojom su se obavezali na prestanak neprijateljstava i rješavanje spornih pitanja pregovorima. -->
<!-- * [[1999]]. — Jedan od najvećih njemačkih književnika [[20]]. vijeka [[Günter Grass|Günter Grass]] dobio je [[Nobel Prize in Literature|Nobelovu nagradu za književnost]]. -->
<!-- * [[2002]]. — Petnaest ministara inostranih poslova [[European Union|Evropske unije]] glasalo je da se državama članicama dozvoli da potpišu individualne ugovore sa [[SAD]], kojima su američki vojnici i oficiri izuzeti od krivičnog gonjenja od strane [[International Criminal Court|Međunarodnog krivičnog suda]] u [[The Hague (Den Haag)|Hagu]]. -->
<!-- * [[2003]]. — Bivši predsjednik Kriznog štaba opštine [[Bratunac]] [[Miroslav Deronjić]] priznao pred [[Hague Tribunal|Haškim tribunalom]] krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti. -->
<!-- * [[2014]]. — Umro je [[Gavrilo Bobar]], bosanskohercegovački privrednik i političar. -->
<!-- * [[2015]]. — Započela ruska vojna intervencija u [[Siriji]]. -->
.
.



Verzija na datum 30 septembar 2016 u 19:52

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut.

30. septembra/rujna (30. 9.) je 273. dan godine po gregorijanskom kalendaru (274. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 92 dana.

Događaji

  • 1061. — Prvi put održan izbor za papu od strane kolegija kardinala; na njemu izabran Anselm od Lucce koji će biti poznat kao papa Aleksandar II.
  • 1791. — U Beču je praizveden singspiel (što je ekvivalent za francuski naziv opera comique) "Čarobna frula" Wolfganga Amadeusa Mozarta.
  • 1938. — Münchenskim sporazumom šefovi vlada Velike Britanije, Francuske i Italije suglasili su se sa zahtjevima Adolfa Hitlera za aneksiju sudetskog područja, misleći kako će spriječiti veliki europski rat. Pod pritiskom svih europskih sila češka je vlada bila prisiljena pristati na aneksiju.
  • 1954. — Propalo je osnivanje Europske obrambene zajednice jer je francuska vlada odbila podrediti svoju vojsku europskoj vrhovnoj komandi.
  • 1966. — Britanski protektorat Bechuanaland postao je nezavisan kao Republika Bocvana. Ta se zemlja ubraja među najveće proizvođače dijamanata na svijetu.

.

Rođenja

.

Smrti

.

Blagdani

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar