Prefektura Magnezija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rubinbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: hr:Prefektura Magnezija
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: ko:마그니시아 현; kozmetičke promjene
Red 27: Red 27:




==Poreklo naziva==
== Poreklo naziva ==


Ime prefekture je preuzeto od imena date istorijske oblasti Magnezija. Najverovatnije poreklo naziva "Magnezija" je po [[Mangez]]u, predstavi iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]].
Ime prefekture je preuzeto od imena date istorijske oblasti Magnezija. Najverovatnije poreklo naziva "Magnezija" je po [[Mangez]]u, predstavi iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]].
Red 35: Red 35:




==Prirodne odlike==
== Prirodne odlike ==
[[File:Place in horton, greece.JPG|thumb|280 px|right|[[Pelio (planina)|Pelio]] u bujnom zelenilu]]
[[Datoteka:Place in horton, greece.JPG|thumb|280 px|right|[[Pelio (planina)|Pelio]] u bujnom zelenilu]]
[[File:Pagasetic-gulf-east-side.jpeg|thumb|280 px|right|pogled na [[Pagasetički zaliv]]]]
[[Datoteka:Pagasetic-gulf-east-side.jpeg|thumb|280 px|right|pogled na [[Pagasetički zaliv]]]]
Prefektura Magnezija ima dugu morsku obalu [[Egejsko more|Egejskog mora]] na istoku i jugu. Na severu se ova prefektura graniči sa [[Prefektura Larisa|prefekturom Larisa]], a na zapadu sa [[Prefektura Ftiotida|prefekturom Ftiotida]]. Na jugu, 10 -{km}- preko mora, nalazi se ostrvo i prefektura [[Prefektura Evbeja|Evbeja]].
Prefektura Magnezija ima dugu morsku obalu [[Egejsko more|Egejskog mora]] na istoku i jugu. Na severu se ova prefektura graniči sa [[Prefektura Larisa|prefekturom Larisa]], a na zapadu sa [[Prefektura Ftiotida|prefekturom Ftiotida]]. Na jugu, 10 -{km}- preko mora, nalazi se ostrvo i prefektura [[Prefektura Evbeja|Evbeja]].


Red 49: Red 49:




==Istorija==
== Istorija ==


U doba [[antika|antike]] ova oblast je bila severni deo [[stara Grčka|starogrčke civilizacije]]. U kasnijim epohama dolazi vladavina [[Rimljani|Rimljana]], zatim [[Vizantinci|Vizantinaca]], tokom čije vladavine se gradi mnogo crkava i manastira, od kojih su mnogi i danas sačuvani. Na kraju je došla 4-vekovna vladavina [[Osmanlije|Turaka Osmanlija]]. Iako su mesni [[Grci]] bili veoma aktivni tokom [[Grčki ustanak|Grčkog ustanka]] [[1821.]] g, ovo područje ponovo postalo deo savremene [[Grčka|Grčke]] tek [[1881.]] g. [[1947.]] godine prefektura Magnezija je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu [[Solun]]-[[Atina]] omogućilo je brz posleratni razvoj.
U doba [[antika|antike]] ova oblast je bila severni deo [[stara Grčka|starogrčke civilizacije]]. U kasnijim epohama dolazi vladavina [[Rimljani|Rimljana]], zatim [[Vizantinci|Vizantinaca]], tokom čije vladavine se gradi mnogo crkava i manastira, od kojih su mnogi i danas sačuvani. Na kraju je došla 4-vekovna vladavina [[Osmanlije|Turaka Osmanlija]]. Iako su mesni [[Grci]] bili veoma aktivni tokom [[Grčki ustanak|Grčkog ustanka]] [[1821.]] g, ovo područje ponovo postalo deo savremene [[Grčka|Grčke]] tek [[1881.]] g. [[1947.]] godine prefektura Magnezija je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu [[Solun]]-[[Atina]] omogućilo je brz posleratni razvoj.




==Stanovništvo==
== Stanovništvo ==


Glavno stanovništvo su [[Grci]]. Dominira gradsko stanovništvo. [[Volos (grad)|Volos]] je daleko najveći grad, a sa okolnim predgrađima u njemu živi više od 1/2 stanovništva prefekture.
Glavno stanovništvo su [[Grci]]. Dominira gradsko stanovništvo. [[Volos (grad)|Volos]] je daleko najveći grad, a sa okolnim predgrađima u njemu živi više od 1/2 stanovništva prefekture.




==Privreda==
== Privreda ==


Prefektura Magnezija poznata je dans po industriji i turizmu. Industrija, mahom smeštena u [[Volos (grad)|Volosu]], se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina, a njenom razvoju pogoduje dobra saobraćajna povezanost sa [[Atina|Atinom]] i [[Solun]]om. Letnji turizam je veoma razvijen na [[Sporadi]]ma, a na planini [[Pelio (planina)|Pelio]] razvija se ekoturizam.
Prefektura Magnezija poznata je dans po industriji i turizmu. Industrija, mahom smeštena u [[Volos (grad)|Volosu]], se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina, a njenom razvoju pogoduje dobra saobraćajna povezanost sa [[Atina|Atinom]] i [[Solun]]om. Letnji turizam je veoma razvijen na [[Sporadi]]ma, a na planini [[Pelio (planina)|Pelio]] razvija se ekoturizam.
Red 73: Red 73:


{{DEFAULTSORT:Prefektura Larisa}}
{{DEFAULTSORT:Prefektura Larisa}}
[[category:Tesalija]]
[[Kategorija:Tesalija]]
[[category:Prefekture Grčke|Magnezija]]
[[Kategorija:Prefekture Grčke|Magnezija]]


[[ca:Magnèsia (Tessàlia)]]
[[ca:Magnèsia (Tessàlia)]]
Red 88: Red 88:
[[it:Magnesia (Grecia)]]
[[it:Magnesia (Grecia)]]
[[ja:マグネシア]]
[[ja:マグネシア]]
[[ko:마그니시아]]
[[ko:마그니시아]]
[[la:Magnesia (nomus Graeciae)]]
[[la:Magnesia (nomus Graeciae)]]
[[nl:Magnesia (departement)]]
[[nl:Magnesia (departement)]]

Verzija na datum 5 novembar 2009 u 04:05


Koordinate: 39°21' SG Š 22°59' IGD

Prefektura Magnezija
Νομός Μαγνησία
Položaj Prefekture Magnezija u Grčkoj
 
Periferija Tesalija
Sedište Volos
Stanovništvo 210.330 (2005.)
na 10. mestu
Površina 2.636 km² na 21. mestu
Gustina naseljenosti 79,8/km²
Broj provincija 3
Broj opština 22
Broj naselja 4
Poštanski fah 37x xx - 38x xx
Oblasna oznaka 242x0
Auto oznaka ΒΟ
ISO 3166-2 šifra GR-43
Veb stranica www.magnesia.gr

Prefektura Magnezija (gr: Νομός Μαγνησία - Nomos Magnesia) je oblast u južnom delu Periferije Tesalija, u središnjem delu Grčke. Upravno središte prefekture je i njen najveći grad je Volos. Prefektura obuhvata i većinu Sporadskih ostrva.


Poreklo naziva

Ime prefekture je preuzeto od imena date istorijske oblasti Magnezija. Najverovatnije poreklo naziva "Magnezija" je po Mangezu, predstavi iz grčke mitologije.


Sa druge, strane iz naziva "Magnezija" izveden je naziv za magnet, u značenju "kamen iz Mangezije" (grč. magnítis líthos). Slično tome, i imena hemijskih elemenata magnezijuma i mangana vodi poreklo od imena ove grčke oblasti preko reči "magnet", jer su nekad alhemičari nazivani magnetistima, odnosno ljudima koji "proizvode kamen iz Magnezije" (magnet je bio dragocen).


Prirodne odlike

Pelio u bujnom zelenilu
pogled na Pagasetički zaliv

Prefektura Magnezija ima dugu morsku obalu Egejskog mora na istoku i jugu. Na severu se ova prefektura graniči sa prefekturom Larisa, a na zapadu sa prefekturom Ftiotida. Na jugu, 10 km preko mora, nalazi se ostrvo i prefektura Evbeja.


Magnezija svojim oblikom pravi luk oko Pagasetičkog zaliva. Prefektura je mahom planinska, a najvažnija planina je Pelio na njenom jugoistoku. Ovo je veoma poznata planina u Grčkoj zahvaljujući obilju vode i bujnom zelenilu, kao sačuvanim crkvama i manastirima. Na istoku je planina Mavrovuni, koja se produžava u prefekturu Larisa. Na zapadu je planina Otris. U središnjem delu prefekture nalaze se dve manje ravnice, Almiroska i Voloska.

U okviru prefekture nalaze se i sva zapadna ostrva Sporada, od kojih su najbitnija ostrva Skjatos i Skopelos, danas veoma tražena turistička odredišta.


Klima u prefekturi Magnezija je sredozemna, da bi u unutrašnjosti i na planinama prešla u njenu oštriju varijantu.


Istorija

U doba antike ova oblast je bila severni deo starogrčke civilizacije. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca, tokom čije vladavine se gradi mnogo crkava i manastira, od kojih su mnogi i danas sačuvani. Na kraju je došla 4-vekovna vladavina Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom Grčkog ustanka 1821. g, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1881. g. 1947. godine prefektura Magnezija je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu Solun-Atina omogućilo je brz posleratni razvoj.


Stanovništvo

Glavno stanovništvo su Grci. Dominira gradsko stanovništvo. Volos je daleko najveći grad, a sa okolnim predgrađima u njemu živi više od 1/2 stanovništva prefekture.


Privreda

Prefektura Magnezija poznata je dans po industriji i turizmu. Industrija, mahom smeštena u Volosu, se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina, a njenom razvoju pogoduje dobra saobraćajna povezanost sa Atinom i Solunom. Letnji turizam je veoma razvijen na Sporadima, a na planini Pelio razvija se ekoturizam.


Vidi još