Azotsuboksid – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m + |
||
Red 19: | Red 19: | ||
| PubChem = |
| PubChem = |
||
| SMILES = |
| SMILES = |
||
| InChI = |
| InChI = |
||
| StdInChI = |
|||
| RTECS = |
| RTECS = |
||
| MeSHName =Nitrous+oxide |
| MeSHName =Nitrous+oxide |
Verzija na datum 20 april 2014 u 02:27
Azotsuboksid | |
---|---|
Drugi nazivi | Azot(I) oksid |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 10024-97-2 |
MeSH | |
ATC code | N01 |
Svojstva | |
Molekulska formula | N2O |
Molarna masa | 44.0128 g/mol |
Agregatno stanje | bezbojan gas |
Gustina | 1222.8 kg m-3 (tečnost) 1.8 kg m-3 (gas) |
Tačka topljenja |
-90.86 °C (182.29 K) |
Tačka ključanja |
-88.48 °C (184.67 K) |
Struktura | |
Oblik molekula (orbitale i hibridizacija) | linearan |
Dipolni moment | 0.166D |
Termohemija | |
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
+82.05 |
Farmakologija | |
Načini upotrebe | Inhalacija |
Metabolizam | 0.004% |
Vreme polu-uklanjanja iz organizma | 5 minuta |
Ekskrecija | respiracija |
Opasnost | |
NFPA 704 | |
R-oznake | R8 |
S-oznake | S38 |
Srodna jedinjenja | |
Srodna jedinjenja | Azot (II)-oksid, Azot (III)-oksid, Azot (IV)-oksid, Azot (V)-oksid, Azotna kiselina, Azotasta kiselina |
| |
Infobox references |
Opšte karakteristike
- Molekulska formula mu je .
- Poznatiji je kao „gas smejavac“, jer izaziva takvu reakciju kod čoveka.
Osobine
- Azot-suboksid je bezbojan, netoksičan i nezapaljiv gas blago sladunjavog ukusa, teži od vazduha 1,5 puta.
- Na običnoj temperaturi je vrlo stabilan, ali na povišenim temperaturama ima jako oksidaciono dejstvo, jer se na temperaturama iznad 400 °C razlaže na kiseonik i azot.[1][2]
Primena
- Osnovna primena azot-suboksida je u medicini kao anestetika, jer je najmanje toksičan od svih poznatih opštih anestetika.
- Obično se primenjuje u oblicima kombinovane inhalacione anestezije.
- Pored osnovne primene u medicini, azot-suboksid se koristi i kao potisni gas (propelant) za aerosol pakovanja u prehrambenoj industriji (šlag, sirup, koncentrat kafe) kao i za farmaceutske i kozmetičke preparate.
- Ima primenu i u auto-trkama. Kod automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem azot-suboksid se koristi kao sredstvo za povećanje performansi motora. On sam po sebi nije zapaljiv, ali se na visokim temperaturama lako raspada i tako u motor unosi više kiseonika, čime omogućava bolje i brže sagorevanje goriva. Međutim, pored toga što pomaže, on i odmaže, jer korišćenje azot-suboksida u običnim motorima može dovesti do njihovog uništenja. Samo dobro ojačani i modifikovani (frizirani) motori mogu podneti snagu koju im daje azot-suboksid.
Izvori
- ↑ Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3.
- ↑ Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1.