Društvo – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Zorrobot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: bs:Društvo
m robot Dodaje: sw:Jamii
Red 140: Red 140:
[[sr:Друштво]]
[[sr:Друштво]]
[[sv:Samhälle (sociologi)]]
[[sv:Samhälle (sociologi)]]
[[sw:Jamii]]
[[ta:சமூகம்]]
[[ta:சமூகம்]]
[[te:సంఘం]]
[[te:సంఘం]]

Verzija na datum 30 oktobar 2009 u 09:20

Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno. Ima više različitih upotreba ovog pojma. Obično se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uređenoj zajednici.

Definicije

Društvene nauke koriste pojam društvo da označe grupu ljudi koji formiraju polu-otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem, u kojem se veći deo interakcije odvija među individua koje su deo grupe. Apstraktnije, društvo se definiše kao mreža odnosa između entiteta. Takođe se definiše i kao nezavisna zajednica.

Pojam društvo potiče od latinskog societas, u značenju prijateljske veze sa drugima. Latinsko societas se izvodi iz socius (partner). Pojam društvo često ukazuje na to da njegovi članovi dele neke zajedničke brige ili interese u zajedničkom cilju. Kao takav, često se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajedničke institucije koje se brinu za građansko blagostanje.

Organizacije

Opstanak

Ljudska društva su često organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za opstanak: društveni naučnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljača , nomadska pastoralna društva, hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva, i napredna poljoprivredna društva, poznata i kao civilizacije. Neki smatraju da su industrijska i post-industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva.

Političke organizacije

Društva takođe mogu biti organizovana prema njihovoj političkoj strukturi: dele se (od manjih i jednostavnijih ka većim i kompleksnijim) na bande, plemena, poglavarstva, i državna društva.

Podeljena mišljenja

Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po sličnim političkim i kulturnim tradicijama, verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer: judeo-hrišćansko, istočno, zapadno itd.). Kada se koristi u ovom kontekstu, izraz se koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više "društava" čiji predstavnici predstavljaju alternativne suprotstavljajuće i nadmetajuće poglede na svet.

Opšti interes

Takođe, neka akademska, obrazovana i školska društva i udruženja, kao što je Američko društvo matematičara, opisuju sebe kao društva. U Velikoj Britaniji ona su obično neprofitna i imaju status humanitarnih organizacija. U nauci u veličini variraju od onih koja uključuju nacionalna naučna društva uključujući i Kraljevsko društvo do regionalnih prirodno istorijskih društava. Akademska društva mogu imati interesovanja u širokom spektru tema, uključujući umetnost, humanitarnost i nauku.

Komercijalne organizacije

U Sjedinjenim Američkim Državama, naziv "društvo" je najčešći u privredi, u kojoj se partnerstvo između investitora koji započinju posao obično zove "društvo". U Velikoj Britaniji, partnerstva se ne nazivaju društvima, ali kooperativci ili kolege su često poznati kao društva (kao što su prijateljska društva i graditeljska društva).

Nevladine organizacije - udruženja građana

Nevladine organizacije su specifična forma organizovanja građana. Termin se masovno koristi u zadnje dve decenije i usko je povezan sa pojmom civilnog društva. Bez shvatanja pojma civilnog društva nije moguće u potpunosti shvatiti ovaj pojam. Pored termina "nevladina organizacija" koristi se i termin "udruženje građana". Jedna korisna definicija civilnog društva je da je ono “Sfera institucija, organizacija i pojedinaca locirana između porodice, države i tržišta u kojoj ljudi učestvuju volonterski da unaprede zajedničke interese.” Oblast preklapanja predstavlja mesto gde se snage države (zakonodavna, sudska i izvršna vlast), biznisa i građana objedinjuje da bi se kreirao normativni prostor za demokratiju, društvenu odgovornost i zaštitu javnih interesa. Civilno društvo za koje se nevladine organizacije zalažu je:

- Prostor za mobilizaciju i  artikulaciju interesa pojedinaca i grupa
- Institucionalno sredstvo za medijaciju (posredovanje) između konfliktnih interesa i konfliktnih socijalnih vrednosti
- Mogućnost za iskazivanje i praktikovanje društvenih, religioznih i kulturnih verovanja i aktivnosti
- Mogućnost za ograničavanje inherentne tendencije države da proširi svoju kontrolu
- Mogućnost da se ograniči potencijal biznisa da bude bez kontrole.

Pojam zajednički interes u definiciji može da bude raznolik. On može, ali i ne mora, da bude prihvatljiv za sve koji rade sa, i u, organizacijama civilnog društva. Ono što je bitno je da su sloboda govora i sloboda udruživanja bitni elementi u demokratskim društvima koji dozvoljavaju građanima da se udružuju i da iskažu različite interese koji ne moraju biti atraktivni uvek za sve. Značajna odlika civilnog društva je da postoji podsticajni ambijent u kome su različiti pogledi dozvoljeni i poželjni i gde je organizacijama ili asocijacijama različite vrste dozvoljeno da postoje. Institucije jednog podsticajnog ambijenta za razvoj civilnog društva su:

- Izvršna vlast
- Pravosudna vlast
- Zakonodavna vlast
- Mediji
- Lokalna vlast
- Nezavisne odgovorne (revizorske) organizacije kao što su:
 1.Izborna komisija
 2.Komisija za ljudska prava
 3.Komisija za borbu protiv korupcije
 4.Kancelarija glavnog revizora
 5.Kancelarija Vrhovnog tužioca
 6.Ombodusman (javni advokat)
- Udruženja građana
- Berza
- Univerzitet

Kao što se vidi prostor za saradnju i za unapređenje zajedničkih interesa je veoma širok. Osnovna podela udruženja građana je na organizacije za uzajamnu pomoć (koje formiraju građani i čiji su oni članovi i na bazi toga ostvaruju određene koristi), organizacije od opšteg (javnog) interesa (koje formiraju građani u nameri da pomognu drugim grupama građana koji nisu nužno njihovi članovi), i pretenderi (pretvarači). Dodatne informacije o civilnom društvu, nevladinim organizacijama i srodnim pojmovima mogu da se nađu na sajtu NVO Centar za razvoj neprofitnog sektora [www.crnps.org.yu] ili na sajtu NVO [Evropski pokret u Smederevskoj Palanci] [www.evropski-pokret.org.yu].

Konfuzije

Ako je društvo nekakav slogan, razlog za konfuzije u njegovom razumevanju mogu da budu razne nijanse u kojima se on koristi da bi se objasnio veliki broj političkih mišljenja. Na primer, bivši britanski premijer Margaret Tačer je famozno demantovala da društvo uopšte i postoji. Međutim, njena upotreba tog termina bila je uska i treba da se razume u okviru konteksta njene polemike. U intervjuu magazina Women's Own, 3. oktobra 1987, Tačer je diskutovala da je obaveza za rešavanje socijalnih problema, što je bilo očekivana od vlade, odgovornost individua i porodica: "nijedna vlada ne može da uradi ništa osim preko ljudi, a ljudi najpre moraju da se okrenu sebi". Tačer jedino negira postojanje "društva" kakvim ga ona razume — ideja da je socijalno blagostanje odgovornost društva (ili, u užem smislu, vlada), a ne individua.

Postojanje

I dalje je u toku debata u sociološkim i antropološkim krugovima o tome da li postoji entitet koga bismo mogli nazvati društvom. Neki marksistički teoretičari, Luj Altise, Ernesto Laklau i Slavoj Žižek, su polemisali da društvo nije ništa više nego efekat vladajuće ideologije određenog klasnog sistema i da ne treba da se koristi kao sociološka ideja.