Snijeg – razlika između verzija
m robot Dodaje: mhr:Лум |
m commonscat |
||
Red 27: | Red 27: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{ |
{{commonscat|Snow}} |
||
*[http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance] |
*[http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance] |
||
*[http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow] |
*[http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow] |
Verzija na datum 10 oktobar 2009 u 08:11
Snijeg ili sneg je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima.
U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
Opis
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
Pojava
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.
Neke planine, od kojih i neke blizu ekvatora, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi Arktika i Antarktika imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.
Rekreacija
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:
- mnogi zimski sportovi poput skijanja, sankanja i drugih sportova
- pravljenje snjegovića ili kula od snijega
- grudvanje
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. iglu (snježne kuće).