Amonijev nitrat – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{chembox-lat
{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; "
| verifiedrevid = 451628689
| align="center" colspan="2" size="12pt" bgcolor="#cccccc"|'''<big>Amonijev nitrat<big>'''
| ImageFileL1 = Ammonium_Nitrate.jpg
|-
| ImageFileR1 = Ammonium-nitrate-2D.png
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Dusičnan amonný.PNG|300px]]
| ImageName = Ammonium nitrates
|-
| ImageFile1 = Ammonium-nitrate-xtal-3D-balls-A.png
| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Strukturna formula'''
| IUPACName = Amonijum nitrat
|-
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Ammonium-nitrate-2D.png|300px]]
| Abbreviations =
|-
| verifiedrevid = 401800440
| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Model strukture'''
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|-
| ChemSpiderID = 21511
|align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Ammonium-nitrate-xtal-3D-balls-A.png|300px]]
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|-
| UNII = T8YA51M7Y6
| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Ime i oznaka'''
| InChI = 1/NO3.H3N/c2-1(3)4;/h;1H3/q-1;/p+1
|-
| InChIKey = DVARTQFDIMZBAA-IKLDFBCSAH
| [[IUPAC nomenklatura|Sistemsko ime]]
| SMILES = [O-][N+]([O-])=O.[NH4+]
| Amonijev nitrat
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|-
| StdInChI = 1S/NO3.H3N/c2-1(3)4;/h;1H3/q-1;/p+1
| valign="top"|[[Kemijska formula|Molekulska formula]]
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| [[dušik|N]]H<sub>4</sub>[[dušik|N]][[kisik|O]]<sub>3</sub>
| StdInChIKey = DVARTQFDIMZBAA-UHFFFAOYSA-O
|-
| CASNo = 6484-52-2
| valign="top"|[[CAS registarski broj|CAS broj]]
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| 6484-52-2
| RTECS = BR9050000
|-
}}
| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Svojstva'''
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|-
| Formula = (NH<sub>4</sub>)(NO<sub>3</sub>)
| valign="top"|[[Molarna masa]]
| MolarMass = 80.052 -{g/mol}-
| 80,043 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]]
| Appearance = bela čvrsta materija
|-
| Density = 1.725 -{g/cm<sup>3</sup> (20 °C)}-
| valign="top"|Izgled
| Solubility = 118 -{g/100 ml (0 °C)}-<br/>150 -{g/100 ml (20 °C)}-<br/>297 -{g/100 ml (40 °C)}-<br/>410 -{g/100 ml (60 °C)}-<br/>576 -{g/100 ml (80 °C)}-<br/>1024 -{g/100 ml (100 °C)}-<ref>-{Pradyot Patnaik. ''Handbook of Inorganic Chemicals''. McGraw-Hill, 2002, ISBN 0-07-049439-8}-</ref>
| bijeli kristali
| MeltingPt = 169.6 °-{C}-
|-
| BoilingPt = ''aproks.'' 210 °-{C}- razlaže se
| [[Gustoća]]
}}
| 1,725 [[gram po litri|g/L]]
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|-
| Coordination =
| [[Talište]]
| CrystalStruct = [[Romboedarska kristalna sistema|trigonalna]]
| 169,6 °C
}}
|-
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
| [[Vrelište]]
| ShockSens = veoma niska
| oko 210 °C (razgradnja)
| FrictionSens = veoma niska
|-
| ExplosiveV = 5270 [[Metar u sekundi|-{m/s}-]]
| Topljivost u vodi
| REFactor = }}
|118 g/100 ml (0 °C)<br/>150 g/100 ml (20 °C)<br/>297 g/100 ml (40 °C)<br/>410 g/100 ml (60 °C)<br/>576 g/100 ml (80 °C)<br/>1024 g/100 ml (100 °C) <ref>Pradyot Patnaik. ''Handbook of Inorganic Chemicals''. McGraw-Hill, 2002, ISBN 0070494398</ref>
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|-
| ExternalMSDS = [http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0216.htm -{ICSC 0216}-]
| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Podaci o eksplozivnosti'''
| EUIndex = nije na listi
|-
| MainHazards = Eksploziv
| Osjetljivost na udar
| NFPA-H = 2
| Vrlo mala
| NFPA-F = 0
|-
| NFPA-R = 3
| Osjetljivost na trenje
| NFPA-O = -{OX}-
| Vrlo mala
| LD50 = 2085–5300 -{mg/kg}- (oralno kod pacova, miševa)<ref>{{cite book |author=Martel, B.; Cassidy, K. |title=Chemical Risk Analysis: A Practical Handbook |publisher=Butterworth–Heinemann |year=2004 |pages=362 |isbn=1-903996-65-1}}</ref>
|-
}}
| Eksplozivna brzina
| Section8 = {{Chembox Related-lat
| 5270 m/s
| OtherAnions = [[Amonijum nitrit]]
|-
| OtherCations = [[Natrijum nitrat]]<br/>[[Kalijum nitrat]]<br/>[[Hidroksilamonijum nitrat]]
|}
| OtherCpds = [[Amonijum perhlorat]]

}}
}}
'''Amonijev nitrat''' (NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>, amonijeva salitra) amonijeva je sol [[dušična kiselina|dušične kiseline]]. Dolazi u obliku prozirnih [[kristal]]a ili bijelog praha. Koristi se u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] kao [[dušik]]om bogato umjetno [[gnojivo]], kao oksidans u [[eksploziv]]ima, te za postizanje niskih temperatura.
'''Amonijev nitrat''' (NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>, amonijeva salitra) amonijeva je sol [[dušična kiselina|dušične kiseline]]. Dolazi u obliku prozirnih [[kristal]]a ili bijelog praha. Koristi se u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] kao [[dušik]]om bogato umjetno [[gnojivo]], kao oksidans u [[eksploziv]]ima, te za postizanje niskih temperatura.


Red 103: Red 105:
Procesi od kojih se sastoji industrijska proizvodnja amonijevog nitrata, mada kemijski jednostavni, tehnološki su prilično izazovni. Kiselinsko-bazna reakcija [[amonijak]]a s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] daje otopinu amonijevog nitrata:<ref>http://www.google.com/patents/pdf/Process_of_producing_concentrated_soluti.pdf?id=XronAAAAEBAJ&output=pdf&sig=ACfU3U0iYFRDUxltKLaVind-3wwP_JYPxg</ref>
Procesi od kojih se sastoji industrijska proizvodnja amonijevog nitrata, mada kemijski jednostavni, tehnološki su prilično izazovni. Kiselinsko-bazna reakcija [[amonijak]]a s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] daje otopinu amonijevog nitrata:<ref>http://www.google.com/patents/pdf/Process_of_producing_concentrated_soluti.pdf?id=XronAAAAEBAJ&output=pdf&sig=ACfU3U0iYFRDUxltKLaVind-3wwP_JYPxg</ref>
:::HNO<sub>3</sub>(aq) + NH<sub>3</sub>(g) → NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>(aq)
:::HNO<sub>3</sub>(aq) + NH<sub>3</sub>(g) → NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>(aq)

U industrijskoj proizvodnji ovaj proces se izvodi miješanjem bezvodnog [[amonijak]]a i koncentrirane [[dušična kiselina|dušične kiseline]]. Reakcija je burna i vrlo egzotermna. Nakon što je nastala otopina, obično koncentracije od oko 83%, višak vode se otparava i dobiva se otopina amonijevog nitrata koncentracije 95% do 99,9%, ovisno o čistoći. Od dobivene otopine se u tornjevima za raspršivanje rade granule amonijevog nitrata koje su tipičan komercijalni oblik ove kemikalije.<br>
U industrijskoj proizvodnji ovaj proces se izvodi miješanjem bezvodnog [[amonijak]]a i koncentrirane [[dušična kiselina|dušične kiseline]]. Reakcija je burna i vrlo egzotermna. Nakon što je nastala otopina, obično koncentracije od oko 83%, višak vode se otparava i dobiva se otopina amonijevog nitrata koncentracije 95% do 99,9%, ovisno o čistoći. Od dobivene otopine se u tornjevima za raspršivanje rade granule amonijevog nitrata koje su tipičan komercijalni oblik ove kemikalije.<br>
[[Haberov proces]] koristi [[dušik]] i [[vodik]] za proizvodnju [[amonijak]]a, dio kojega se može oksidirati u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] te s preostalim [[amonijak]]om dati amonijev nitrat.<br>
[[Haberov proces]] koristi [[dušik]] i [[vodik]] za proizvodnju [[amonijak]]a, dio kojega se može oksidirati u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] te s preostalim [[amonijak]]om dati amonijev nitrat.

Amonijev nitrat se također može dobiti iz otopina amonijevih i [[nitrat]]nih soli:
Amonijev nitrat se također može dobiti iz otopina amonijevih i [[nitrat]]nih soli:
:::(NH<sub>4</sub>)<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + 2 NaNO<sub>3</sub> &rarr; Na<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + 2 NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>
:::(NH<sub>4</sub>)<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + 2 NaNO<sub>3</sub> &rarr; Na<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + 2 NH<sub>4</sub>NO<sub>3</sub>
Red 110: Red 114:
Natrijev sulfat se uklanja snižavanjem temperature smjese - budući da je slabije topljiv u vodi od amonijevog nitrata on se taloži i uklanja filtracijom. Kalcijev sulfat je prilično netopljiv, čak i na sobnoj temperaturi.
Natrijev sulfat se uklanja snižavanjem temperature smjese - budući da je slabije topljiv u vodi od amonijevog nitrata on se taloži i uklanja filtracijom. Kalcijev sulfat je prilično netopljiv, čak i na sobnoj temperaturi.


==Izvori==
==Reference==
{{Izvori}}
{{reflist|2}}



==Spoljašnje veze==
{{Commonscat|Ammonium nitrate}}
{{Portal-lat|Hemija}}
* {{ICSC|0216|02}}
* [http://www.hse.gov.uk/pubns/indg230.pdf Skladištenje i rukovanje amonijum nitratom]


[[Kategorija:Soli]]
[[Kategorija:Amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Nitrati]]
[[Kategorija:Nitrati]]
[[Kategorija:Eksplozivne hemikalije]]
[[Kategorija:Metabolizam azota]]
[[Kategorija:Neorganska đubriva]]
[[Kategorija:Oksidaciono sredstvo]]
[[Kategorija:Pirotehnički oksidansi]]

Verzija na datum 14 april 2014 u 03:17

Amonijev nitrat
IUPAC ime
Identifikacija
CAS registarski broj 6484-52-2 DaY
ChemSpider[1] 21511 DaY
UNII T8YA51M7Y6 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti BR9050000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula (NH4)(NO3)
Molarna masa 80.052 g/mol
Agregatno stanje bela čvrsta materija
Gustina 1.725 g/cm3 (20 °C)
Tačka topljenja

169.6 °C

Tačka ključanja

aproks. 210 °C razlaže se

Rastvorljivost u vodi 118 g/100 ml (0 °C)
150 g/100 ml (20 °C)
297 g/100 ml (40 °C)
410 g/100 ml (60 °C)
576 g/100 ml (80 °C)
1024 g/100 ml (100 °C)[2]
Struktura
Kristalna rešetka/struktura trigonalna
Podaci o eksplozivu
Osetljivost na šok veoma niska
Osetljivost na trenje veoma niska
Eksplozivna brzina 5270 m/s
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) ICSC 0216
EU-indeks nije na listi
Opasnost u toku rada Eksploziv
NFPA 704
0
2
3
 
LD50 2085–5300 mg/kg (oralno kod pacova, miševa)[3]
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Amonijum nitrit
Drugi katjoni Natrijum nitrat
Kalijum nitrat
Hidroksilamonijum nitrat
Srodna jedinjenja Amonijum perhlorat

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Amonijev nitrat (NH4NO3, amonijeva salitra) amonijeva je sol dušične kiseline. Dolazi u obliku prozirnih kristala ili bijelog praha. Koristi se u poljoprivredi kao dušikom bogato umjetno gnojivo, kao oksidans u eksplozivima, te za postizanje niskih temperatura.

Kristalne faze

Kristalno uređenje amonijevog nitrata mijenja se u ovisnosti o tlaku i temperaturi. Određene su slijedeće kristalne faze:

Sistem Temperatura (°C) Faza Promjena volumena (%)
- > 169.6 tekuća -
I 169.6 do 125.2 kubična +2.1
II 125.2 do 84.2 tetragonska -1.3
III 84.2 do 32.3 α-rombska +3.6
IV 32.3 do −16.8 β-rombska −2.9
V −16.8 tetragonska -

Dobivanje

Procesi od kojih se sastoji industrijska proizvodnja amonijevog nitrata, mada kemijski jednostavni, tehnološki su prilično izazovni. Kiselinsko-bazna reakcija amonijaka s dušičnom kiselinom daje otopinu amonijevog nitrata:[4]

HNO3(aq) + NH3(g) → NH4NO3(aq)

U industrijskoj proizvodnji ovaj proces se izvodi miješanjem bezvodnog amonijaka i koncentrirane dušične kiseline. Reakcija je burna i vrlo egzotermna. Nakon što je nastala otopina, obično koncentracije od oko 83%, višak vode se otparava i dobiva se otopina amonijevog nitrata koncentracije 95% do 99,9%, ovisno o čistoći. Od dobivene otopine se u tornjevima za raspršivanje rade granule amonijevog nitrata koje su tipičan komercijalni oblik ove kemikalije.
Haberov proces koristi dušik i vodik za proizvodnju amonijaka, dio kojega se može oksidirati u dušičnu kiselinu te s preostalim amonijakom dati amonijev nitrat.

Amonijev nitrat se također može dobiti iz otopina amonijevih i nitratnih soli:

(NH4)2SO4 + 2 NaNO3 → Na2SO4 + 2 NH4NO3
Ca(NO3)2 + (NH4)2SO4 → 2 NH4NO3 + CaSO4

Natrijev sulfat se uklanja snižavanjem temperature smjese - budući da je slabije topljiv u vodi od amonijevog nitrata on se taloži i uklanja filtracijom. Kalcijev sulfat je prilično netopljiv, čak i na sobnoj temperaturi.

Reference

  1. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  2. Pradyot Patnaik. Handbook of Inorganic Chemicals. McGraw-Hill, 2002, ISBN 0-07-049439-8
  3. Martel, B.; Cassidy, K. (2004). Chemical Risk Analysis: A Practical Handbook. Butterworth–Heinemann. str. 362. ISBN 1-903996-65-1. 
  4. http://www.google.com/patents/pdf/Process_of_producing_concentrated_soluti.pdf?id=XronAAAAEBAJ&output=pdf&sig=ACfU3U0iYFRDUxltKLaVind-3wwP_JYPxg

Spoljašnje veze