Andrea Mantegna – razlika između verzija
djelomično preuzeto s hrvatske Wikipedije |
m robot Mijenja: uk:Андреа Мантенья; kozmetičke promjene |
||
Red 13: | Red 13: | ||
| školovanje = [[Francesco Squarcione]] |
| školovanje = [[Francesco Squarcione]] |
||
| movement = [[Italijanska renesnsa]] |
| movement = [[Italijanska renesnsa]] |
||
| djela = [[Sv. Sebastijan (Mantegna)|Sv. Sebastijan]] <br> [[Camera picta|Camera degli Sposi]] <br> Agonija u vrtu |
| djela = [[Sv. Sebastijan (Mantegna)|Sv. Sebastijan]] <br /> [[Camera picta|Camera degli Sposi]] <br /> Agonija u vrtu |
||
}} |
}} |
||
Red 19: | Red 19: | ||
'''Andrea Mantegna''' je bio talijanski slikar i [[bakrorez]]ac (Isola di Carturo, kraj [[Padova|Padove]], [[1431.]] – [[Mantova]], [[13. rujna]] [[1506.]]). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi. |
'''Andrea Mantegna''' je bio talijanski slikar i [[bakrorez]]ac (Isola di Carturo, kraj [[Padova|Padove]], [[1431.]] – [[Mantova]], [[13. rujna]] [[1506.]]). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi. |
||
==Biografija== |
== Biografija == |
||
Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara ''Squarcionea''. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja [[perspektiva|perspektive]], plastične modelacije [[figura]] i prostora te karakterizacije likova. |
Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara ''Squarcionea''. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja [[perspektiva|perspektive]], plastične modelacije [[figura]] i prostora te karakterizacije likova. |
||
Red 25: | Red 25: | ||
U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih [[Freska|fresaka]] u dvorani ''Camera degli Sposi'' s mnogobrojnim obiteljskim [[portret]]ima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao [[barok]]ne [[Iluzionizam|iluzionističke]] kompozicije). |
U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih [[Freska|fresaka]] u dvorani ''Camera degli Sposi'' s mnogobrojnim obiteljskim [[portret]]ima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao [[barok]]ne [[Iluzionizam|iluzionističke]] kompozicije). |
||
==Djela== |
== Djela == |
||
[[Datoteka:Andrea Mantegna 034.jpg|thumb|left|250px|'''Mrtvi Krist''', oko [[1500.]], tempera na platnu, 66 × 81 cm, Mailand.]] |
[[Datoteka:Andrea Mantegna 034.jpg|thumb|left|250px|'''Mrtvi Krist''', oko [[1500.]], tempera na platnu, 66 × 81 cm, Mailand.]] |
||
Red 32: | Red 32: | ||
Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu '''Mrtvi Krist''', gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju. |
Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu '''Mrtvi Krist''', gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju. |
||
Na slici '''[[Sv. Sebastijan|Sveti Sebastijan]]''' opet izmučeno tijelo privezano za antički [[stup]], čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva [[pejzaž (likovni)| |
Na slici '''[[Sv. Sebastijan|Sveti Sebastijan]]''' opet izmučeno tijelo privezano za antički [[stup]], čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva [[pejzaž (likovni)|pejzaža]] u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo). |
||
Tradicionalna mučenička tema '''[[Sv. Jakov|Svetog Jakova]] vode na pogubljenje''' je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod [[Piero della Francesca|Piera della Francesca]]). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja. |
Tradicionalna mučenička tema '''[[Sv. Jakov|Svetog Jakova]] vode na pogubljenje''' je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod [[Piero della Francesca|Piera della Francesca]]). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja. |
||
Red 40: | Red 40: | ||
Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare ([[Giovani Bellini]], [[Albrecht Dürer]]). |
Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare ([[Giovani Bellini]], [[Albrecht Dürer]]). |
||
===Popis najvažnijih djela=== |
=== Popis najvažnijih djela === |
||
[[Datoteka:Andrea Mantegna 064.jpg|thumb|250px|'''Okulus sa anđelima''', [[freska]] na svodu [[dužd]]ove palače u Mantovi iz [[1473.]]]] |
[[Datoteka:Andrea Mantegna 064.jpg|thumb|250px|'''Okulus sa anđelima''', [[freska]] na svodu [[dužd]]ove palače u Mantovi iz [[1473.]]]] |
||
Red 73: | Red 73: | ||
*''[[w:Minerva Chases the Vices from the Garden of Virtue (Mantegna)|Minerva proganja poroke iz vrta vrlina]]'' (c. 1502.)<small>- ulje na platnu, 160x192 cm, Louvre, Paris</small> |
*''[[w:Minerva Chases the Vices from the Garden of Virtue (Mantegna)|Minerva proganja poroke iz vrta vrlina]]'' (c. 1502.)<small>- ulje na platnu, 160x192 cm, Louvre, Paris</small> |
||
==Vanjske poveznice== |
== Vanjske poveznice == |
||
{{commonscat|Andrea Mantegna}} |
{{commonscat|Andrea Mantegna}} |
||
Red 111: | Red 111: | ||
[[th:อันเดรีย มานเทนยา]] |
[[th:อันเดรีย มานเทนยา]] |
||
[[tr:Andrea Mantegna]] |
[[tr:Andrea Mantegna]] |
||
[[uk: |
[[uk:Андреа Мантенья]] |
Verzija na datum 1 oktobar 2009 u 04:28
Andrea Mantegna | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | Andrea Mantegna c. 1431 Isola di Carturo, Italy |
Smrt | 13. septembar 1506 Mantova |
Nacionalnost | italijanska |
Profesionalne informacije | |
Obrazovanje | Francesco Squarcione |
Opus | |
Polje | slikanje, freska |
Znamenita djela | |
Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431. – Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi.
Biografija
Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.
U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).
Djela
Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Mrtvi Krist), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).
Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.
Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).
Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.
U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje u grob; Borba morskih božanstava).
Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovani Bellini, Albrecht Dürer).
Popis najvažnijih djela
- Sv. Jeronim u divljini (c. 1448.-1451.) - tempera na drvu, 48 x 36 cm, Muzej umjetnosti São Paulo, Brazil.
- Poklonstvo pastira (c. 1451.-1453.) - tempera na platnu prebačena s drveta, 40 x 55,6 cm, Metropolitan muzej, New York.
- Oltar sv. Luke (1453.) - tempera na drvu, 177 x 230 cm, Pinakoteka Brera, Milano.
- Raspleo (1457.-1459.) - drvo, 67 x 93 cm, Louvre, Pariz.
- Krist kao Otkupitelj (1495.-1500.) - tempera na drvu, 78 x 48 cm, Državni muzej umjetnosti, Kopenhagen.
- Agonija u vrtu (c. 1459.) - tempera na drvu, 63 x 80 cm, Nacionalna galerija u Londonu.
- Portret kardinala Lodovica Trevisana, (c. 1459.-1469.) - tempera na drvu, 44 x 33 cm, Berlin.
- Smrt Djevice (c. 1461.) - Panel, 54 x 42 cm, Muzej Prado, Madrid.[1]
- Portret muškarca (c. 1460.) - drvo, [Nacionalna galerija umjetnosti Washington.
- Predstavljanje u hramu (c. 1460.-1466.) - tempera na drvu, 67 x 86 cm, Berlin.
- Madona s uspavanim Djetetom (c.1455.) - ulje na platnu, 43x32 cm, Berlin.
- Sv. Juraj (c. 1460,) - tempera na drvu, 66 x 32 cm, Galerija Akademije, Venecija.
- San Zeno oltar (1457-1460) - Panel, 480 x 450 cm, San Zeno, Verona.
- Sv. Sebastijan (c. 1457.-1459.)- Wood, 68 x 30 cm, Beč. [2]
- Sv. Sebastijan - Panel, 255 x 140 cm, Louvre, Paris
- Poklonstvo kraljeva (1462.) - tempera na dasci, 76 x 76.5 cm, Uffizi, Firenca.
- Uzašašće Marijino (1462.) - tempera na drvu, 86 x 42.5 cm, Uffizi, Firenca.
- Portret Carla de Medicija (c. 1467.) - tempera na drvu, 40.6 x 29.5 cm, Uffizi, Firenca.
- Madona od kerubina (c. 1485) - Panel, 88 x 70 cm, Pinacoteca di Brera, Milano
- Cezarov trijumf (c. 1486.) - palača dvora Hampton, Engleska.
- Oplakivanje Krista (c. 1490) - tempera na platnu, 68 x 81 cm, Pinakoteka Brera, Milano.[3]
- Madona od pećina (1489.-1490.)) - Uffizi, Firenca.
- Sv. Sebastijan iz Venecije (1490) - daska, 68 x 30 cm, Ca' d'Oro, Venecija.
- Pobjedonosna Madona (1495.) - ulje na platnu, 285 x 168 cm, Louvre, Pariz.
- Sveta obitelj (c. 1495.-1500.) - tempera na platnu, 75.5 x 61.5 cm, Dresden.
- Judita i Holoferno (1495.) - tempera na drvu, Washington.
- Gospa iz Trivulzija (1497.) - Tempera on canvas, 287 x 214 cm, Museo Civico d'Arte Antica, Milan
- Parnas (Mars i Venera) (1497.) - platno, 160 x 192 cm, Louvre, Pariz.
- Minerva proganja poroke iz vrta vrlina (c. 1502.)- ulje na platnu, 160x192 cm, Louvre, Paris