1834 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dop. iz en Wiki (1) |
dop. iz en Wiki (2) |
||
Red 5: | Red 5: | ||
__NOTOC__ |
__NOTOC__ |
||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
[[Datoteka:ZollvereinBIG 1834.png|mini|200px|[[Nemački carinski savez]] (plavo)]] |
|||
* [[1. 1.]] - Stupio na snagu [[Nemački carinski savez]] (''Zollverein''). |
* [[1. 1.]] - Stupio na snagu [[Nemački carinski savez]] (''Zollverein''). |
||
* [[17. 1.]] (5. 1. po j.k.) - U [[Kragujevac|Kragujevcu]] izašle "[[Novine srbske]]", prvi informativan list štampan u Srbiji, službeno glasilo kneževine. Prvi urednik bio [[Dimitrije Davidović]], osnivač „Novina serbskih“ u Beču. |
* [[17. 1.]] (5. 1. po j.k.) - U [[Kragujevac|Kragujevcu]] izašle "[[Novine srbske]]", prvi informativan list štampan u Srbiji, službeno glasilo kneževine. Prvi urednik bio [[Dimitrije Davidović]], osnivač „Novina serbskih“ u Beču. |
||
Red 15: | Red 16: | ||
* [[28. 3.]] - Kongres SAD ukorio predsednika [[Andrew Jackson|Jacksona]] zbog povlačenja fondova iz [[Druga banka Sjedinjenih Država|Banke SAD]] (obrisano 1837). |
* [[28. 3.]] - Kongres SAD ukorio predsednika [[Andrew Jackson|Jacksona]] zbog povlačenja fondova iz [[Druga banka Sjedinjenih Država|Banke SAD]] (obrisano 1837). |
||
* april - [[Alexandru II Ghica]] postaje knez [[Vlaška|Vlaške]] (do 1842.), nakon šestogodišnje ruske vojne uprave. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[28. 5.]] - [[Srpski jezik]] uveden kao službeni u prepisci sa turskim vlastima, kada je [[Knez Miloš Obrenović|Knez Miloš]] vratio jedno vezirovo pismo napisano turskim. |
* [[28. 5.]] - [[Srpski jezik]] uveden kao službeni u prepisci sa turskim vlastima, kada je [[Knez Miloš Obrenović|Knez Miloš]] vratio jedno vezirovo pismo napisano turskim. |
||
Red 33: | Red 36: | ||
===Kroz godinu=== |
===Kroz godinu=== |
||
* [[Atena]] postaje prijestolnica [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]]. |
|||
* [[Charles Babbage]] počinje rad na [[analitička mašina|analitičkoj mašini]] koju do kraja života neće dovršiti. |
|||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1834.}} |
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1834.}} |
||
* [[6. 2.]] - [[Ema Pukšec]], hrvatska operna pjevačica († [[1889]].) |
* [[6. 2.]] - [[Ema Pukšec]], hrvatska operna pjevačica († [[1889]].) |
||
* [[8. 2.]] - [[Dmitrij Mendeljejev]], hemičar i pronalazač († [[1907]]) |
|||
* [[16. 2.]] - [[Ernst Haeckel]], biolog, filozof († [[1919]]) |
|||
* [[17. 3.]] - [[Gottlieb Daimler]], pionir automobila († [[1900]]) |
|||
* [[24. 3.]] - [[John Wesley Powell]], istraživač Amerike († [[1902]]) |
|||
* [[24. 4.]] - [[Juraj Posilović]], zagrebački nadbiskup († [[1914]].) |
* [[24. 4.]] - [[Juraj Posilović]], zagrebački nadbiskup († [[1914]].) |
||
* [[ |
* [[11. 7.]] - [[James Abbott McNeill Whistler]], slikar († [[1903]]) |
||
* [[19. 7.]] - [[Edgar Degas]], francuski slikar, grafičar i kipar († [[1917]].) |
|||
* [[4. 8.]] - [[John Venn]], matematičar († [[1923]]) |
|||
* [[22. 8.]] - [[Samuel Pierpont Langley]], astronom, pionir avijacije († [[1906]]) |
|||
* [[20. 11.]] - [[Franjo Kuhač]], hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar († [[1911]].) |
* [[20. 11.]] - [[Franjo Kuhač]], hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar († [[1911]].) |
||
* [[7. 12.]] - [[Baltazar Bogišić]], hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac († [[1908]].) |
* [[7. 12.]] - [[Baltazar Bogišić]], hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac († [[1908]].) |
||
* [[16. 12.]] - [[Léon Walras]], ekonomista († [[1910]]) |
|||
== Smrti == |
== Smrti == |
||
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1834.}} |
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1834.}} |
||
* [[17. 1.]] - [[Giovanni Aldini]], fizičar (* [[1762]]) |
|||
* [[12. 2.]] - [[Friedrich Schleiermacher]], teolog (* [[1768]]) |
|||
* [[29. 4.]] - [[Grigore IV Ghica]], bivši knez Vlaške (* [[1755]]) |
|||
* [[20. 5.]] - [[Gilbert du Motier de La Fayette]], francuski vojnik, učesnik Američke revolucije (* [[1757]]) |
|||
* [[12. 7.]] - [[David Douglas]], botaničar (* [[1799]]) |
|||
* [[25. 7.]] - [[Samuel Taylor Coleridge]], pesnik (* [[1772]]) |
|||
* [[7. 8.]] - [[Joseph Marie Jacquard]], pronalazač programabilnog razboja (* [[1752]]) |
|||
* [[17. 8.]] - [[Husein Gradaščević]], bivši vođa Bosanaca (* 1802) |
|||
* [[24. 9.]] - [[Pedro I (Brazil)|Pedro I]] od Brazila i IV od Portugala (* [[1798]]) |
|||
* [[23. 12.]] - [[Thomas Robert Malthus]], ekonomista i demograf (* [[1766]]) |
|||
==Reference== |
==Reference== |
Verzija na datum 12 april 2014 u 19:16
- Ovo je članak o godini 1834.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
Decenija: | 1800-e 1810-e 1820-e – 1830-e – 1840-e 1850-e 1860-e |
Godine: | 1831 1832 1833 – 1834 – 1835 1836 1837 |
Gregorijanski | 1834. (MDCCCXXXIV) |
Ab urbe condita | 2587. |
Islamski | 1249–1250. |
Iranski | 1212–1213. |
Hebrejski | 5594–5595. |
Bizantski | 7342–7343. |
Koptski | 1550–1551. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1889–1890. |
• Shaka Samvat | 1756–1757. |
• Kali Yuga | 4935–4936. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4470–4471. |
• 60 godina | Yang Drvo Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11834. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1834. (MDCCCXXXIV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
Događaji
- 1. 1. - Stupio na snagu Nemački carinski savez (Zollverein).
- 17. 1. (5. 1. po j.k.) - U Kragujevcu izašle "Novine srbske", prvi informativan list štampan u Srbiji, službeno glasilo kneževine. Prvi urednik bio Dimitrije Davidović, osnivač „Novina serbskih“ u Beču.
- februar - Neuspeli Mazzinijev ustanak u Pijemontu, u kome je učestvovao i mladi Giuseppe Garibaldi.
- februar - Robert Owen organizuje Velike nacionalne konsolidovane sindikate u Londonu.
- 25. 2. - Knez Miloš Obrenović doneo naredbu o izmeštanju svih radnji za promet eksplozivnim materijama van gradskog jezgra - početak organizovane zaštite od požara u Srbiji.
- 6. 3. - Grad York inkorporiran kao Toronto.
- 28. 3. - Kongres SAD ukorio predsednika Jacksona zbog povlačenja fondova iz Banke SAD (obrisano 1837).
- april - Alexandru II Ghica postaje knez Vlaške (do 1842.), nakon šestogodišnje ruske vojne uprave.
- 16. 5. - Portugalski građanski rat: Bitka kod Asseiceire je odlučujuća pobeda lojalista kraljice Marije II - deset dana kasnije Koncesija iz Evoramontea kojom se Miguel I odriče prestola i odlazi u egzil (ali se ubrzo odriče potpisa).
- 28. 5. - Srpski jezik uveden kao službeni u prepisci sa turskim vlastima, kada je Knez Miloš vratio jedno vezirovo pismo napisano turskim.
- 7. 6. - Grčki general Teodoros Kolokotronis osuđen na smrt zbog navodne izdaje (pomilovan sledeće godine).
- 15. 7. - Španska inkvizicija ukinuta kraljevskim dekretom.
- 1. 8. - Ukinuto ropstvo u većem delu Britanske imperije.
- 12. 8. - Antikatolički neredi u blizini Bostona, spaljen samostan Uršulinki.
- 12. 8. - Dodatni akt u Brazilu, povećana autonomija provincija.
- 14. 8. - Poor Law Amendment Act 1834 vodi osnivanju Radnih domova (Workhouse) kao jedinih mesta za pomoć siromašnima.
- 15. 8. - Zakonom omogućeno osnivanje kolonije Južna Australija.
- 16. 10. - Izgorjela Westminsterska palača.
Kroz godinu
- Atena postaje prijestolnica Kraljevine Grčke.
- Charles Babbage počinje rad na analitičkoj mašini koju do kraja života neće dovršiti.
Rođenja
- 6. 2. - Ema Pukšec, hrvatska operna pjevačica († 1889.)
- 8. 2. - Dmitrij Mendeljejev, hemičar i pronalazač († 1907)
- 16. 2. - Ernst Haeckel, biolog, filozof († 1919)
- 17. 3. - Gottlieb Daimler, pionir automobila († 1900)
- 24. 3. - John Wesley Powell, istraživač Amerike († 1902)
- 24. 4. - Juraj Posilović, zagrebački nadbiskup († 1914.)
- 11. 7. - James Abbott McNeill Whistler, slikar († 1903)
- 19. 7. - Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar († 1917.)
- 4. 8. - John Venn, matematičar († 1923)
- 22. 8. - Samuel Pierpont Langley, astronom, pionir avijacije († 1906)
- 20. 11. - Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar († 1911.)
- 7. 12. - Baltazar Bogišić, hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac († 1908.)
- 16. 12. - Léon Walras, ekonomista († 1910)
Smrti
- 17. 1. - Giovanni Aldini, fizičar (* 1762)
- 12. 2. - Friedrich Schleiermacher, teolog (* 1768)
- 29. 4. - Grigore IV Ghica, bivši knez Vlaške (* 1755)
- 20. 5. - Gilbert du Motier de La Fayette, francuski vojnik, učesnik Američke revolucije (* 1757)
- 12. 7. - David Douglas, botaničar (* 1799)
- 25. 7. - Samuel Taylor Coleridge, pesnik (* 1772)
- 7. 8. - Joseph Marie Jacquard, pronalazač programabilnog razboja (* 1752)
- 17. 8. - Husein Gradaščević, bivši vođa Bosanaca (* 1802)
- 24. 9. - Pedro I od Brazila i IV od Portugala (* 1798)
- 23. 12. - Thomas Robert Malthus, ekonomista i demograf (* 1766)
Reference
- Literatura