Metan – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{chembox
{| {{prettyinfobox}}
| Watchedfields = changed
|+<font size="+1">'''Osobine'''</font>
| verifiedrevid = 268482465
|- align=center
| ImageFileL1 = Methane-CRC-MW-dimensions-2D.png
| colspan=2 align=center | [[Datoteka:Methane-2D-stereo.svg|110px|Struktura metana]]
| ImageSizeL1 = 160px
| ImageFileR1 = Methane-CRC-MW-3D-balls.png
| ImageSizeR1 = 100px
| ImageFileL2 = Methane-3D-space-filling.svg
| ImageSizeL2 = 100px
| ImageFileR2 = Ch4-structure.png
| ImageSizeR2 = 100px
| IUPACName =
| OtherNames = Metil hidrid, biogas
| Section1 = {{Chembox Identifiers
| Abbreviations =
| CASNo = 74-82-8
| CASNo_Ref = {{cascite}}
| PubChem = 297
| ChemSpiderID = 291
| SMILES = C
| InChI=1/CH4/h1H4
}}
| Section2 = {{Chembox Properties
| Formula = CH<sub>4</sub><ref name="NIST">{{cite web |url=http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C74828&Units=SI |title=NIST veb knjiga}}</ref>
| MolarMass = 16.042 g/mol
| Appearance = Bezbojni gas
| Density = 0.717 kg/m<sup>3</sup> (gas, 0 °C) <br/>415 kg/m<sup>3</sup> (tečnost)
| MeltingPtC = -182.5
| BoilingPtC = -161.6
| Solubility = 35 mg/L (17 °C)
|
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards
| MainHazards = Visoko zapanjiv ('''F+''')
| NFPA-H = 1|NFPA-F = 4|NFPA-R = 0
| RPhrases = {{R12}}
| SPhrases = {{(S2)}}, {{S9}}, {{S16}}, {{S33}}
| FlashPt = -188 °C
| Autoignition =
| ExploLimits = 5 – 15% <ref>{{cite web |url=http://www.airgas.com/documents/pdf/001033.pdf |title=MSDS Methane}}</ref>
}}
| Section8 = {{Chembox Related
| OtherFunctn = [[Etan]], [[propan]]
| Function = [[Alkani]]i
| OtherCpds = [[Metanol]], [[Hlorometan]], [[Mravlja kiselina]], [[formaldehid]], [[silan]]
}}
}}
'''Metan''' (CH<sub>4</sub>), poznat i kao blatni [[gas]] je najprostiji zasićeni [[ugljikovodici|ugljovodonik]] ([[alkani|alkan]]). Ukoliko vladaju [[normalni uslovi]] on je bezbojan gas.

U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. na[[močvara]]ma). Metan je glavni sastojak [[zemni gas|zemnog gasa]]. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih [[hemijsko jedinjenje|jedinjenja]]

[[Molekula|Molekul]] metana ima oblik tetraedra. [[Atom]] [[ugljenik]]a s ima sp<sup>3</sup> [[hibridizacija|hibridizaciju]]. Ostale orbitale grade [[hemijska veza|hemijsku vezu]] sa četri atoma [[vodik|vodonika]]. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28''<nowiki>'</nowiki>'') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih [[elektron]]skih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u [[hemijska reakcija|reakcijama]] tipičnim za [[alkani|alkane]] (npr: sagorevae).

Labaratorijski metan se dobija prženjem [[natrijum acetat]]a sa [[natrijum hidroksid]]om:

:CH<sub>3</sub>COONa + NaOH → CH<sub>4</sub> + Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>

Druga metoda je [[hidroliza]] [[aluminijum karbid]]a:

:Al<sub>4</sub>C<sub>3</sub> +12H<sub>2</sub>O → 3CH<sub>4</sub> + 4Al(OH)<sub>3</sub>

==Osobine metana==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="1" style="float: left; clear: left; margin: 1em 3em 1em 1em; border-collapse: collapse;"
<!--|+<font size="+1">''' '''</font>-->
|-
|-
| [[Kritična temperatura]] || 190,6 K (&minus;82.6&nbsp;°C)<br> 4.6 [[mega paskal|MPa]]
! colspan="2" align=center bgcolor="#FFDEAD" | '''Uopšteno'''
|-
|-
| [[Toplota fuzije|&Delta;<sub>fus</sub>''H'']] || 1,1 kJ/mol
| Ime || '''Metan'''
|-
|-
| [[Toplota isparavanja|&Delta;<sub>vap</sub>''H'']] || 8,17 kJ/mol
| [[Kemijska formula|Molekulska formula]] || [[Ugljenik|C]][[Vodik|H]]<sub>4</sub>
|-
| [[Molekulska masa]] || 16.04 [[jedinica atomske mase|u]]
|-
| Sinonimi || Metil hidrid
|-
| CAS broj || 74-82-8
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Fazne karakteristike'''
|-
| [[Talište|Temperatura topljenja]] || 90.6 [[Kelvin|K]] (−182.5&nbsp;[[Celzijus|°C]])
|-
| [[Vrelište|Temperatura ključanja]] || 111.55 K (−161.6&nbsp;°C)
|-
| [[Kritična temperatura]] || 190.6 K (−82.6&nbsp;°C)<br /> 4.6 [[mega paskal|MPa]]
|-
| [[Toplota fuzije|Δ<sub>fus</sub>''H'']] || 1.1 kJ/mol
|-
| [[Toplota isparavanja|Δ<sub>vap</sub>''H'']] || 8.17 kJ/mol
|-
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Osobine gasa'''
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Osobine gasa'''
|-
|-
| [[Standardna entalpija|Δ<sub>f</sub>H<sup>0</sup><sub>gas</sub>]] || −74.87 kJ/mol
| [[Standardna entalpija|&Delta;<sub>f</sub>H<sup>0</sup><sub>gas</sub>]] || &minus;74,87 kJ/mol
|- <
|- <
| [[Standardna molarna entropija|''S''<sup>0</sup><sub>gas</sub>]] || 188 J/(mol•K)
| [[Standardna molarna entropija|''S''<sup>0</sup><sub>gas</sub>]] || 188 J/(mol·K)
|-
|-
| [[Toplotni kapacitet|''C''<sub>p</sub>]] || 35.69 J/(mol•K)
| [[Toplotni kapacitet|''C''<sub>p</sub>]] || 35.69 J/(mol·K)
|-
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Bezbednost'''
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Bebednost'''
|-
|-
| [[Blještavost]] || &minus;188 °C
| Hronični efekti || ???
|-
| [[Blještavost]] || −188&nbsp;°C
|-
|-
| Limit eksplozivnosti || 5-15%
| Limit eksplozivnosti || 5-15%
|-
|-
|} <!-- </font> -->
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | '''Više informacija'''
|-
| {{NFPA-chembox |H = 1|F = 4| R = 0| O = }}
|-
| Osobine || [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C74828&Units=SI NIST veb knjiga]
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#FFDEAD" | <font size="-1"> Tamo gde drugačije nije naglašeno upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]].</font>
|}
[[Datoteka:Methane-3D-space-filling.svg|thumb|left|molekul metana]] '''Metan''' (CH<sub>4</sub>), poznat i kao blatni [[gas]] je najprostiji zasićeni [[ugljikovodici|ugljovodonik]] ([[alkani|alkan]]). Ukoliko vladaju [[normalni uslovi]] on je bezbojan gas.

U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. na[[močvara]]ma). Metan je glavni sastojak [[zemni gas|zemnog gasa]]. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih [[hemijsko jedinjenje|jedinjenja]]

[[Molekula|Molekul]] metana ima oblik tetraedra. [[Atom]] [[ugljenik]]a s ima sp<sup>3</sup> [[hibridizacija|hibridizaciju]]. Ostale orbitale grade [[hemijska veza|hemijsku vezu]] sa četri atoma [[vodik|vodonika]]. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28''<nowiki>'</nowiki>'') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih [[elektron]]skih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u [[hemijska reakcija|reakcijama]] tipičnim za [[alkani|alkane]] (npr: sagorevae).

Labaratorijski metan se dobija prženjem [[natrijum acetat]]a sa [[natrijum hidroksid]]om:

:CH<sub>3</sub>COONa + NaOH → CH<sub>4</sub> + Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>

Druga metoda je [[hidroliza]] [[aluminijum karbid]]a:

:Al<sub>4</sub>C<sub>3</sub> +12H<sub>2</sub>O → 3CH<sub>4</sub> + 4Al(OH)<sub>3</sub>



Osobine metana:
* [[kritičan pritisak]] 46,3&nbsp;bar
* [[kritičan pritisak]] 46,3&nbsp;bar
* [[gustina]] 0,717&nbsp;[[kilogram|kg]]/[[metar|m]]<sup>3</sup><sub>n</sub>
* [[gustina]] 0,717&nbsp;[[kilogram|kg]]/[[metar|m]]<sup>3</sup><sub>n</sub>
Red 75: Red 94:


Velike količine metana se nalaza na [[planeta]]ma u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)
Velike količine metana se nalaza na [[planeta]]ma u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)
{{clear-left}}


== Izvori ==
{{alkani}}
{{reflist|2}}

== Spoljašnje veze==
{{Portal|Hemija}}
{{Commonscat|Methane}}
{{Commonscat|Methane}}
{{alkani}}
{{Hidridi}}


[[Kategorija:Alkani]]
[[Kategorija:Alkani]]

Verzija na datum 11 april 2014 u 19:08

Metan
Drugi nazivi Metil hidrid, biogas
Identifikacija
CAS registarski broj 74-82-8 DaY
PubChem[1][2] 297
ChemSpider[3] 291
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula CH4[4]
Molarna masa 16.042 g/mol
Agregatno stanje Bezbojni gas
Gustina 0.717 kg/m3 (gas, 0 °C)
415 kg/m3 (tečnost)
Tačka topljenja

-182.5 °C, 91 K, -297 °F

Tačka ključanja

-161.6 °C, 112 K, -259 °F

Rastvorljivost u vodi 35 mg/L (17 °C)
Opasnost
Opasnost u toku rada Visoko zapanjiv (F+)
NFPA 704
4
1
0
 
R-oznake R12
S-oznake S2, S9, S16, S33
Tačka paljenja -188 °C
Eksplozivni limiti 5 – 15% [5]
Srodna jedinjenja
Srodna Alkanii Etan, propan
Сродна једињења Metanol, Hlorometan, Mravlja kiselina, formaldehid, silan

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Metan (CH4), poznat i kao blatni gas je najprostiji zasićeni ugljovodonik (alkan). Ukoliko vladaju normalni uslovi on je bezbojan gas.

U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. namočvarama). Metan je glavni sastojak zemnog gasa. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih jedinjenja

Molekul metana ima oblik tetraedra. Atom ugljenika s ima sp3 hibridizaciju. Ostale orbitale grade hemijsku vezu sa četri atoma vodonika. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih elektronskih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u reakcijama tipičnim za alkane (npr: sagorevae).

Labaratorijski metan se dobija prženjem natrijum acetata sa natrijum hidroksidom:

CH3COONa + NaOH → CH4 + Na2CO3

Druga metoda je hidroliza aluminijum karbida:

Al4C3 +12H2O → 3CH4 + 4Al(OH)3

Osobine metana

Kritična temperatura 190,6 K (−82.6 °C)
4.6 MPa
ΔfusH 1,1 kJ/mol
ΔvapH 8,17 kJ/mol
Osobine gasa
ΔfH0gas −74,87 kJ/mol
S0gas 188 J/(mol·K)
Cp 35.69 J/(mol·K)
Bebednost
Blještavost −188 °C
Limit eksplozivnosti 5-15%

Mešavina metana sa vazduhom u razmeri 1:10 ima eksplozivno dejstvo. Nastanak ovakve smeše u rudnicima je često razlog velikih eksplozija i smrti mnogih ljudi.

Velike količine metana se nalaza na planetama u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)

Izvori

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. „NIST veb knjiga”. 
  5. „MSDS Methane”. 

Spoljašnje veze