Arsenik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: tl:Arseniko
m robot Dodaje: sq:Arseniku
Red 236: Red 236:
[[sk:Arzén]]
[[sk:Arzén]]
[[sl:Arzen]]
[[sl:Arzen]]
[[sq:Arseniku]]
[[sr:Арсен]]
[[sr:Арсен]]
[[stq:Arsen]]
[[stq:Arsen]]

Verzija na datum 21 septembar 2009 u 06:11

Ge - As - Se
 
P
As
Sb  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Arsen, As, 33
Pripadnost skupu metaloida
grupa, perioda VA, 4,
gustina, tvrdoća 5727 kg/m3, 3,5
Boja metalnosiva
Osobine atoma
atomska masa 74,92160 u
atomski radijus 115 (114) pm
kovalentni radijus 119 pm
van der Valsov radijus 185 pm
elektronska konfiguracija [Ar]3d104s24p3
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 5
oksidacioni brojevi ±3, 5
Osobine oksida srednje kiseli
kristalna struktura romboidna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 1090 K
(817 °C)
temperatura ključanja 887 K
(614 °C)
molska zapremina 12,95×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 34,76 kJ/mol
toplota topljenja 369,9 kJ/mol
pritisak zasićene pare bez podataka
brzina zvuka bez podataka
Ostale osobine
Elektronegativnost 2,18 (Pauling)
2,20 (Alred)
specifična toplota 330 J/(kg*K)
specifična provodljivost 3,45×106 S/m
toplotna provodljivost 50 W/(m*K)
I energija jonizacije 947,0 kJ/mol
II energija jonizacije 1798 kJ/mol
III energija jonizacije 2735 kJ/mol
IV energija jonizacije 4837 kJ/mol
V energija jonizacije 6043 kJ/mol
VI energija jonizacije 12310 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
73As (veš.) 80,3 dana z.e.   73Ge
74As (veš.) 17,8 dana β+   74Ge
75As 100% stabilni izotor sa 42 neutrona
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Arsen ili arsenik (As, latinski - arsenium) je metaloid VA, grupe. Ima četri izotopa: 73, 74, 75 i 76, od kojih je postojan samo 75.

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 2,5 ppm (eng. parts per million) u obliku nekoliko minerala od kojih je najrasprostranjeniji arsenopirit koji se često nalazi i u ležištima pirita.

Njegova jedinjenja su bila poznata još u antičko doba. U čistom obliku prvi ga je izdvoio alhemičar Albert Veliki u XII-om veku, mada na to otkriće pretenduju i stariji arapski alhemičari i kineski narodni lekari.

Sigurno najpoznatije jedinjenje arsena je vrlo toksičan As2O3. Netoksične soli arsen(V) su sastojci pesticida, kao i dodaci staklu dajući mu zelenkastu boju.

prirodan arsen

Biološki značaj - nekoliko enzima koji su neophodni za život sadrže arsen. Arsen je jedan od mikroelemenata i njegova minimalna dnevna količina je veoma niska 0,04 miligrama. Soli arsen(III) su veoma otrovne i izazivaju rak.

Smrtonosna doza iznosi 50 miligrama. Soli arsen(V) su neotrovne ali imaju jako baktericidno dejstvo. Ipak unošenjem velikih količina one se nagomilavaju u organizmu u redukuju se do toksičnih soli arsen(III).

Arsen poseduje dve altotropske modifikacije: prva modifikacija- alfa je krh metal, koji burno reaguje sa vodom. Druga modifikacija- beta je zlatne boje, mnogo manje reaktivna od alfa modifikacije. Čist arsen se dodaje nekim legurama čelika, a i se dodaje silicijumu u električnoj industriji.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA