Treplje – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m robot Dodaje: bg, et, eu, fa, io, lv, no, sl, te, zh Mijenja: de |
||
Red 59: | Red 59: | ||
[[category:Citologija]] |
[[category:Citologija]] |
||
[[bg:Реснички]] |
|||
[[ca:Cili]] |
[[ca:Cili]] |
||
[[cs:Řasinka]] |
[[cs:Řasinka]] |
||
[[da:Fimrehår]] |
[[da:Fimrehår]] |
||
[[de: |
[[de:Zilie]] |
||
[[en:Cilium]] |
[[en:Cilium]] |
||
[[eo:Cilio]] |
[[eo:Cilio]] |
||
[[es:Cilio]] |
[[es:Cilio]] |
||
[[et:Ripsmed]] |
|||
[[eu:Zilio]] |
|||
[[fa:مژک]] |
|||
[[fi:Cilium]] |
[[fi:Cilium]] |
||
[[fr:Cil vibratile]] |
[[fr:Cil vibratile]] |
||
[[io:Cilio (vejetanto)]] |
|||
[[is:Bifhár]] |
[[is:Bifhár]] |
||
[[it:Ciglia (cellule)]] |
[[it:Ciglia (cellule)]] |
||
[[ja:繊毛]] |
[[ja:繊毛]] |
||
[[lt:Blakstienėlė]] |
[[lt:Blakstienėlė]] |
||
[[lv:Skropstiņas]] |
|||
[[nl:Trilhaar]] |
[[nl:Trilhaar]] |
||
[[nn:Flimmerhår]] |
[[nn:Flimmerhår]] |
||
[[no:Flimmerhår]] |
|||
[[pl:Rzęska]] |
[[pl:Rzęska]] |
||
[[pt:Cílio]] |
[[pt:Cílio]] |
||
[[ru:Реснички]] |
[[ru:Реснички]] |
||
[[sl:Migetalka]] |
|||
[[sr:Трепље]] |
[[sr:Трепље]] |
||
[[sv:Cilier]] |
[[sv:Cilier]] |
||
[[te:శైలిక]] |
|||
[[th:ซีเลีย]] |
[[th:ซีเลีย]] |
||
[[tr:Sil]] |
[[tr:Sil]] |
||
[[zh:纖毛]] |
Verzija na datum 11 septembar 2009 u 00:20
Treplje (cilije) su tanke, cilindričn, prstoliki izvrati ćelijske membrane koje polaze sa površine eukariotske ćelije kako jednoćelijskih tako i višećelijskih organizama. Građene su po sličnom organizacionom planu kao bičevi, od kojih se razlikuju po veličini (dužina treplje je 2-10 μm, dok je bič veličine 100-200 μm). Pomoću njih se kreću jednoćelijski (trepljari među protozoama) i višećelijski organizmi , kao npr. mekušci, prstenasti crvi itd.
Kod čoveka ih, sadrže:
- ćelije trepljastog epitela respiratornog sistema
- ćelije epitela ženskog reprodutivnog sistema
- epiteli koji oblažu moždane komore i kanale
- vestibularni aparat
- receptorne (senzitivne) ćelije;
- žlezdane ćelije sa izmenjenim lučenjem
Obavijene su membranom koja se produžava u ćelijsku membranu. Ispod membrane je amorfni matriks u kome se nalaze mikrotubule po tačno određenom rasporedu:
- na periferiji je 9 parova mikrotubula (9 + 2), koje formiraju cilindar;
- u centru je par mikrotubula (1+1).
Par centralnih mikrotubula daje trepljama bilateralnu simetriju u čemu se razlikuju od centriola koje su bez tog para i radijalno simetrične. Postoje cilije bez centralnog para tubula i one su nepokretne. Pripadaju izmenjenim trepljama koje imaju sezitivnu funkciju, kao što su to treplje koje održavaju ravnotežu u ćelijama srednjeg uha.
Struktura
Na ciliji se razlikuju četiri podregiona:
- bazalno telašce (kinetozom), smešteno u vršnoj citoplazmi, odnosno centriola iz koje izrasta cilija.
- prelazni (vratni ili ogrličasti region) deo;
- aksonema
- završni region.
Bazalno telašce je po građi analogno centrioli jer ima oblik cilindra čiji zid gradi je 9 tripleta mikrotubula (formula njegove organizacije je 9h3). Svaki mikrotubularni triplet obuhvata unutrašnju (A), središnju (B) i spoljašnju mikrotubulu (C). Susedni tripleti tubula su međusobno povezani mostovima. Tokom ciliogeneze polimerizacijom tubulina iz tripleta bazalnog telašca izrastaju dubleti aksoneme.
Prelazni region obuhvata 9 parova mikrotubula koji su formirani od mikrotubula A i B. Svaki par je sa susednim povezan preko mostova.
Aksonema predstavlja srž treplje i izgrađena je od mikrotubula i proteina.
Završni region čini amorfna zona u koju ulaze mikrotubule A perifernih parova kao i centralni par mikrotubula. Slobodni krajevi mikrotubula B su izvan ove zone.
Aksonema
Građena je od mikrotubula i proteina po formuli 9+2 što znači da se pored 9 parova (dubleta) mikrotubula međusobno povezanih mostovima koji grade periferiju, u centru nalazi još jedan mikrotubularni par.
Centralno postavljeni dublet izgrađen je od kompletnih mikrotubula izgrađenih od 13 protofilamenata. Devet perifernih parova grade dve vrste mikrotubula:
- mikrotubule A koje su kompletne, kao i one u centralnim dubletima i
- mikrotubule B koje su fuzionisane i sastoje se od 10 protofilamenata.
Svaka mikrotubula A vezana je za:
- centralni dublet radijalnim ručicama i
- mikrotubulu B susednog para dineinskim ručicama i neksinskim mostom.
Literatura:
- Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
- Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
- Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
- Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
- Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001