Hebrejsko pismo – razlika između verzija
m robot Mijenja: ru:Еврейский алфавит |
m robot Dodaje: bar:Hebräisches Alphabet; kozmetičke promjene |
||
Red 8: | Red 8: | ||
Savremeno pismo kojim se piše [[hebrejski jezik]] je nastalo u trećem veku p.n.e. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. veka p.n.e. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. veku p.n.e. nastalo iz [[feničansko pismo|feničanskog]]; u verskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma. |
Savremeno pismo kojim se piše [[hebrejski jezik]] je nastalo u trećem veku p.n.e. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. veka p.n.e. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. veku p.n.e. nastalo iz [[feničansko pismo|feničanskog]]; u verskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma. |
||
==Opis== |
== Opis == |
||
I u starom i u novom hebrejskom pismu ne postoji razlika između tzv. ''malih'' i ''velikih'' slova, već samo nekoliko slova ima drugačiji oblik kada se piše na kraju reči, slično [[arapskom pismu]], ali mnogo jednostavnije. U pisanju se samoglasnici uglavnom ne pišu. Hebrejsko pismo se piše sa desna na levo. |
I u starom i u novom hebrejskom pismu ne postoji razlika između tzv. ''malih'' i ''velikih'' slova, već samo nekoliko slova ima drugačiji oblik kada se piše na kraju reči, slično [[arapskom pismu]], ali mnogo jednostavnije. U pisanju se samoglasnici uglavnom ne pišu. Hebrejsko pismo se piše sa desna na levo. |
||
Red 15: | Red 15: | ||
Hebrejska slova se mogu koristiti i kao brojevi (najčešće u [[Kabala|Kabali]]), ali su svakodnevnoj upotrebi tzv. ''arapski'' odn. zapadni brojevi. |
Hebrejska slova se mogu koristiti i kao brojevi (najčešće u [[Kabala|Kabali]]), ali su svakodnevnoj upotrebi tzv. ''arapski'' odn. zapadni brojevi. |
||
=Alefbet= |
= Alefbet = |
||
Sledeća slova čine alefbet: |
Sledeća slova čine alefbet: |
||
Red 23: | Red 23: | ||
__BEZSADRŽAJA__ |
__BEZSADRŽAJA__ |
||
==Alef (א)== |
== Alef (א) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 115: | Red 115: | ||
|} |
|} |
||
==Gimel (ג)== |
== Gimel (ג) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 158: | Red 158: | ||
|} |
|} |
||
==Dalet (ד) == |
== Dalet (ד) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 201: | Red 201: | ||
|} |
|} |
||
==He (ה) == |
== He (ה) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 244: | Red 244: | ||
|}<small><sup>'''1'''</sup> ne piše se na kraju reči</small> |
|}<small><sup>'''1'''</sup> ne piše se na kraju reči</small> |
||
==Vav (ו)== |
== Vav (ו) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 291: | Red 291: | ||
|} |
|} |
||
==Zajin (ז) == |
== Zajin (ז) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 334: | Red 334: | ||
|} |
|} |
||
==Het (ח) == |
== Het (ח) == |
||
{| {{prettytable}} |
{| {{prettytable}} |
||
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
| ROWSPAN=3 | '''''Ime''''' |
||
Red 359: | Red 359: | ||
| ROWSPAN=6 | '''''Izgovor''''' (''[[Međunarodni fonetski alfabet|IPA]]'') |
| ROWSPAN=6 | '''''Izgovor''''' (''[[Međunarodni fonetski alfabet|IPA]]'') |
||
| Izraelski hebrejski |
| Izraelski hebrejski |
||
| |
| '''x~ħ''' |
||
|- |
|- |
||
| [[Jidiš|Aškenaski hebrejski]] |
| [[Jidiš|Aškenaski hebrejski]] |
||
Red 377: | Red 377: | ||
|}<small><sup>''1''</sup> na početku i nakon suglasnika</small><br><small><sup>''2''</sup> na ostalim mestima u reči</small> |
|}<small><sup>''1''</sup> na početku i nakon suglasnika</small><br><small><sup>''2''</sup> na ostalim mestima u reči</small> |
||
[[ |
[[Kategorija:Pisma]] |
||
[[als:Hebräisches Alphabet]] |
[[als:Hebräisches Alphabet]] |
||
Red 384: | Red 384: | ||
[[arz:عبرى]] |
[[arz:عبرى]] |
||
[[ast:Alfabetu hebréu]] |
[[ast:Alfabetu hebréu]] |
||
[[bar:Hebräisches Alphabet]] |
|||
[[bn:হিব্রু বর্ণমালা]] |
[[bn:হিব্রু বর্ণমালা]] |
||
[[br:Lizherenneg hebraek]] |
[[br:Lizherenneg hebraek]] |
Verzija na datum 28 august 2009 u 01:37
Historija pisma |
---|
srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.
|
meroitičko 3. v. pne. |
Geneologija |
- Ovaj članak se bavi hebrejskim slovima. Za hebrejske dijakritičke znake vidi nikud (niqqud).
Hebrejski alfabet je pismo od 22 slova kojim se piše hebrejski jezik. Široko je rasprostranjen i meću jevrejskom dijasporom, tako da se i još nekoliko jezika, kao jidiš, ladino ili judeo-arapski, pišu ovim pismom.
Jevreji ga zovu alefbet (jer su prva dva slova alef [א] i bet [ב]). Broj slova, njihov redosled, njihova imena kao i njihove fonetske vrednosti su jednake kao u aramejskom pismu, jer su i Jevreji i Aramejci preuzeli feničansko pismo krajem drugog milenijuma p.n.e.
Savremeno pismo kojim se piše hebrejski jezik je nastalo u trećem veku p.n.e. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. veka p.n.e. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. veku p.n.e. nastalo iz feničanskog; u verskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma.
Opis
I u starom i u novom hebrejskom pismu ne postoji razlika između tzv. malih i velikih slova, već samo nekoliko slova ima drugačiji oblik kada se piše na kraju reči, slično arapskom pismu, ali mnogo jednostavnije. U pisanju se samoglasnici uglavnom ne pišu. Hebrejsko pismo se piše sa desna na levo.
Da bi se pravilno označavali samoglasnici, nastao je veći broj sistema dijakritičkih znakova (nikud, mn. nikudot, heb. נקדות). Jedan od ovih, zvani Tiberijski sistem je vremenom postao dominantan. Aron ben Mozes ben Ašer (Aaron ben Moses ben Asher), i njegova porodica kroz više generacija, se smatra zaslužnim za nastanak i usavršavanje ovog sistema. Ove oznake se koriste za posebne namene, kao što su biblijski tekstovi, poezija ili za učenje hebrejskog jezika. U Tiberijskom sistemu postoji i određeni broj znakova za pojanje, koji označavaju kako treba pojati određene citate (slično evropskim neumama), kao i određeni broj krunica, koje se koriste samo u svicima Tore.
Hebrejska slova se mogu koristiti i kao brojevi (najčešće u Kabali), ali su svakodnevnoj upotrebi tzv. arapski odn. zapadni brojevi.
Alefbet
Sledeća slova čine alefbet: Hebrejski alefbet
Slova koja su rastavljena sa / predstavljaju isto slovo, s tim što je desni znak za pisanje na početku i unutar reči, a levi za pisanje tog slova na kraju reči.
Alef (א)
Ime | Fonološko | ’āleph |
Izraelski izgovor | alef | |
Aškenaski izgovor | olef | |
Transkripcija | Standardna latinična | ’ |
Izraelski standard | ' 1 | |
Numerička vrednost | 1 | |
Formira samoglasnike | ê, ệ, ậ, â, ô | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | ʔ |
Aškenaski hebrejski | nemi glas | |
Sefardski hebrejski | ʔ | |
Jemenitski hebrejski | ʔ | |
Tiberijski hebrejski | ʔ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ʔ |
1ne piše se na početku i kraju reči; najčešće se svejedno ne piše
Подебљан==Bet (ב)==
Ime | Fonološko | bêth |
Izraelski izgovor | bet ili vet | |
Aškenaski izgovor | beis ili veis | |
Transkripcija | Standardna latinična | b |
Izraelski standard | b ili v | |
Numerička vrednost | 2 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | b ili v |
Aškenaski hebrejski | b ili v~v̥ | |
Sefardski hebrejski | b ili b~β~v | |
Jemenitski hebrejski | b | |
Tiberijski hebrejski | b ili v | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | b |
Gimel (ג)
Ime | Fonološko | gímel |
Izraelski izgovor | gimel | |
Aškenaski izgovor | gimmel | |
Transkripcija | Standardna latinična | g ili gh |
Izraelski standard | g | |
Numerička vrednost | 3 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | ɡ |
Aškenaski hebrejski | ɡ~ɡ̊ | |
Sefardski hebrejski | ɡ~ɣ | |
Jemenitski hebrejski | ʒ~ɣ | |
Tiberijski hebrejski | ɡ~ɣ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ɡ |
Dalet (ד)
Ime | Fonološko | dāleth |
Izraelski izgovor | dalet | |
Aškenaski izgovor | doles | |
Transkripcija | Standardna latinična | d ili dh |
Izraelski standard | d | |
Numerička vrednost | 4 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | d |
Aškenaski hebrejski | d~d̥ | |
Sefardski hebrejski | d̪~ð | |
Jemenitski hebrejski | d̪ ili ð | |
Tiberijski hebrejski | d̪ ili ð | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | d̪ |
He (ה)
Ime | Fonološko | hê |
Izraelski izgovor | he/hei/e/ei | |
Aškenaski izgovor | hei | |
Transkripcija | Standardna latinična | h ili Ḏ |
Izraelski standard | h1 | |
Numerička vrednost | 5 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | h~ʔ |
Aškenaski hebrejski | h | |
Sefardski hebrejski | h | |
Jemenitski hebrejski | h | |
Tiberijski hebrejski | h | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | h |
1 ne piše se na kraju reči
Vav (ו)
Ime | Fonološko | wāw |
Izraelski izgovor | vav | |
Aškenaski izgovor | vov ili vof | |
Transkripcija | Standardna latinična | w |
Izraelski standard | v | |
Numerička vrednost | 6 | |
Formira samoglasnike | ô, û | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | v |
Aškenaski hebrejski | v~v̥ | |
Sefardski hebrejski | v | |
Jemenitski hebrejski | w | |
Tiberijski hebrejski | w | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | w |
Zajin (ז)
Ime | Fonološko | záyin |
Izraelski izgovor | zayin | |
Aškenaski izgovor | zayin | |
Transkripcija | Standardna latinična | z |
Izraelski standard | z | |
Numerička vrednost | 7 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | z |
Aškenaski hebrejski | z | |
Sefardski hebrejski | z | |
Jemenitski hebrejski | z | |
Tiberijski hebrejski | z | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ʣ |
Het (ח)
Ime | Fonološko | ḥêṯ (arhaično ḫêṯ) |
Izraelski izgovor | chet | |
Aškenaski izgovor | ches | |
Transkripcija | Standardna latinična | ḥ (arhaično ḫ) |
Izraelski standard | h1 ch2 | |
Numerička vrednost | 8 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | x~ħ |
Aškenaski hebrejski | x | |
Sefardski hebrejski | ħ | |
Jemenitski hebrejski | ħ | |
Tiberijski hebrejski | ħ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | x~X |
1 na početku i nakon suglasnika
2 na ostalim mestima u reči