Azotsuboksid – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dcirovicbot (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 11: Red 11:
| IUPACName =
| IUPACName =
| SystematicName =
| SystematicName =
| OtherNames = Azot (I)-oksid
| OtherNames = Azot(I) oksid
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| Abbreviations =
| Abbreviations =

Verzija na datum 1 april 2014 u 04:05

Azotsuboksid
model molekula
dužine veza
rezonantna struktura
Drugi nazivi Azot(I) oksid
Identifikacija
CAS registarski broj 10024-97-2
MeSH Nitrous+oxide
ATC code N01AX13
Svojstva
Molekulska formula N2O
Molarna masa 44.0128 g/mol
Agregatno stanje bezbojan gas
Gustina 1222.8 kg m-3 (tečnost)
1.8 kg m-3 (gas)
Tačka topljenja

-90.86 °C (182.29 K)

Tačka ključanja

-88.48 °C (184.67 K)

Struktura
Oblik molekula (orbitale i hibridizacija) linearan
Dipolni moment 0.166D
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 +82.05
Farmakologija
Načini upotrebe Inhalacija
Metabolizam 0.004%
Vreme polu-uklanjanja iz organizma 5 minuta
Ekskrecija respiracija
Opasnost
NFPA 704
0
2
0
OX
R-oznake R8
S-oznake S38
Srodna jedinjenja
Srodna jedinjenja Azot (II)-oksid, Azot (III)-oksid, Azot (IV)-oksid, Azot (V)-oksid, Azotna kiselina, Azotasta kiselina



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Opšte karakteristike

  • Molekulska formula mu je .
  • Poznatiji je kao „gas smejavac“, jer izaziva takvu reakciju kod čoveka.

Osobine

  • Azot-suboksid je bezbojan, netoksičan i nezapaljiv gas blago sladunjavog ukusa, teži od vazduha 1,5 puta.
  • Na običnoj temperaturi je vrlo stabilan, ali na povišenim temperaturama ima jako oksidaciono dejstvo, jer se na temperaturama iznad 400 °C razlaže na kiseonik i azot.[1][2]

Primena

  • Osnovna primena azot-suboksida je u medicini kao anestetika, jer je najmanje toksičan od svih poznatih opštih anestetika.
  • Obično se primenjuje u oblicima kombinovane inhalacione anestezije.
  • Pored osnovne primene u medicini, azot-suboksid se koristi i kao potisni gas (propelant) za aerosol pakovanja u prehrambenoj industriji (šlag, sirup, koncentrat kafe) kao i za farmaceutske i kozmetičke preparate.
  • Ima primenu i u auto-trkama. Kod automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem azot-suboksid se koristi kao sredstvo za povećanje performansi motora. On sam po sebi nije zapaljiv, ali se na visokim temperaturama lako raspada i tako u motor unosi više kiseonika, čime omogućava bolje i brže sagorevanje goriva. Međutim, pored toga što pomaže, on i odmaže, jer korišćenje azot-suboksida u običnim motorima može dovesti do njihovog uništenja. Samo dobro ojačani i modifikovani (frizirani) motori mogu podneti snagu koju im daje azot-suboksid.

Izvori

  1. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. 
  2. Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1. 

Vanjske veze