Pasulj – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 5: Red 5:
| image_width = 100px
| image_width = 100px
| image_caption = Plod pasulja
| image_caption = Plod pasulja
| regnum = [[Plant]]ae
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[flowering plant|Magnoliophyta]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[dicotyledon|Magnoliopsida]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Fabales]]
| ordo = [[Fabales]]
| familia = [[Fabaceae]]
| familia = [[Fabaceae]]
Red 24: Red 24:


[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Povrće]]

[[ar:لوبيا]]
[[ar:لوبيا]]
[[bs:Pasulj]]
[[bs:Pasulj]]

Verzija na datum 5 august 2009 u 15:33

Šablon:Taxobox

Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti. Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), zatim sve bitne aminokiseline, lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe. Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.

Pasulj, a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.