Salan – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{otheruses}}
{{otheruses}}


[[image:Salan.png|thumb|Salanova vojvodina u devetom veku]]
[[image:Salan.png|thumb|300px|Salanova vojvodina u devetom veku]]
'''Salan''' je bio [[Bugarska|bugarski]] vojvoda, koji je vladao na teritoriji današnje [[Vojvodina|Vojvodine]] u devetom veku. Salan je vladao područjem između [[Dunav]]a i [[Tisa|Tise]] (današnja [[Bačka]]), a rezidencija mu se nalazila u gradu [[Titel]]u.
'''Salan''' je bio [[Bugarska|bugarski]] vojvoda, koji je vladao na teritoriji današnje [[Vojvodina|Vojvodine]] u devetom veku. Salan je vladao područjem između [[Dunav]]a i [[Tisa|Tise]] (današnja [[Bačka]]), a rezidencija mu se nalazila u gradu [[Titel]]u.



Verzija na datum 2 august 2009 u 19:49

Za ostala značenja, vidi Salan (razvrstavanje).
Salanova vojvodina u devetom veku

Salan je bio bugarski vojvoda, koji je vladao na teritoriji današnje Vojvodine u devetom veku. Salan je vladao područjem između Dunava i Tise (današnja Bačka), a rezidencija mu se nalazila u gradu Titelu.

Salan je verovatno bio potomak Velikog Keana, bugarskog vladara, koji je osvojio teritoriju između Dunava i Tise.

Posle 896. godine, Salan je ratovao protiv Mađara, koji su se tada doselili u Panonsku niziju. Bugarski car Simeon je došao u pomoć vojvodi Salanu, a i vizantijski car je poslao pomoćne trupe protiv Mađara. Mađari su pobedili Bugare i Vizantince na početku desetog veka, a time i Salanova vojvodina pada pod mađarsku vlast.

Glavni istorijski izvor o vojvodi Salanu je istorijska hronika Gesta Hungarorum, koju je napisao budimski sveštenik Peter, u vreme mađarskog kralja Bele III, na kraju 12. veka. Langobardski hroničar iz 10. veka, Liudprand, je takođe zapisao da su Mađari porazili Bugare i Vizantince na početku desetog veka.

Literatura

  • Marko Jovanov, Devet vekova od pomena imena Titela, Titelski letopis, Titel, 2001.
  • Dr Aleksa Ivić, Istorija Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1929.
  • Prof.dr Radmilo Petrović, Vojvodina, Beograd, 2003.

Vidi još

Спољашње везе