Dijagnostika – razlika između verzija
m robot Dodaje: de, en, es, fr, hr, ja, pt, sr, sv |
Dopuna |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Dijagnostika''' (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) je postupak kojim se definira [[bolest]] ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi [[simptom|simptomima]] i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok [[znak bolesti|znakove bolesti]] liječnik uočava na pacijentu. |
|||
'''Dijagnostika''' podrazumijeva sve postupke koji se provode da bi se spoznala bolest pacijenta (dijagnoza, ''διαγνοσισ'', grč.) preko zapažanja i tumačenja uočenih simptoma koji upućuju na nju. |
|||
Proces dijagnostike se sastoji od:<br> |
|||
U današnje vrijeme zbog velikog napretka [[medicina|medicinske]] [[tehnologija|tehnologije]], dijagnostika predstavlja ogromno područje čijim razvojem znatno doprinosimo očuvanju zdravlja i brzom uklanjanju bolesti. Stari [[liječnik|liječnici]] su govorili da je dobra dijagnostika dobro liječenje, a da je liječenje bez dijagnostike kao traženje igle u plastu sijena i to u mraku. |
|||
*anamneze, |
|||
Budući da nam današnja tehnološka dostignuća omogućuju znatno efikasnije liječenje, u današnje vrijeme liječenje bez dijagnostike predstavlja tešku povredu liječničke [[etika|etike]]. |
|||
*fizikalnog pregleda i |
|||
*ostalih dijagnostičkih metoda. |
|||
== V. također == |
|||
== Anamneza == |
|||
* [[Dijagnoza]] |
|||
{{glavni|Anamneza)}} |
|||
[[category:Medicina]] |
|||
Anamneza ([[grčki jezik|grč.]] ''mnesis'' – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz: |
|||
[[de:Medizinische Untersuchung]] |
|||
[[en:Diagnostic test]] |
|||
*''-{Anamnesis morbi}-'' ([[latinski jezik|lat.]] ''morbus'' – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda; |
|||
[[es:Exploración complementaria]] |
|||
[[fr:Examen médical]] |
|||
*''-{Anamnesis familliae}-'' (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika |
|||
*''-{Anamnesis vitae}-'' ([[latinski jezik|lat.]] ''vita'') - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu. |
|||
Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove [[heteroanamneza]] ([[grčki jezik|grč.]] ''heteros''}} - drugi). |
|||
== Fizikalni pregled == |
|||
Fizikalni pregled je prikupljanje informacija o stanju zdravlja bolesnika čulima liječnika. Prilikom fizikalnog pregleda koriste se samo najosnovniji [[medicinski instrumenti]]: [[fonendoskop]], [[manometar]], [[neurološki čekić]], [[stetoskop]], [[povećalo]] itd. |
|||
Načini fizikalnog pregleda su: |
|||
*''[[inspekcija]]'' - pregled gledanjem; |
|||
*''[[auskultacija]]'' – slušanje, osluškivanje; |
|||
*''[[perkusija]]'' - lupkanje. Lupkanjem određenih dijelova tijela bolesnika proizvode se različiti zvukovi ili pokreti tijela na osnovu kojih se donosi određeni zaključak; |
|||
*''[[palpacija]]'' - pipanje. |
|||
Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja nauke i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno posljedičnog niza u misaonom procesu. |
|||
== Ostale dijagnostičke metode == |
|||
Ostale dijagnostičke metode počinju dobijati na značaju u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], naglim razvojem [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]] i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri: |
|||
*[[biokemijske analize]] |
|||
*[[histopatološka dijagnostika]] |
|||
*[[mikrobiološka dijagnostika]] |
|||
*[[genetička dijagnostika]] |
|||
*[[rentgenska dijagnostika]] |
|||
*[[primjena radioizotopa]] |
|||
*[[nuklearna magnetna rezonanca]] |
|||
*[[elektrokardiografija]], [[elektroencefalografija]], [[elektromiografija]] |
|||
*[[endoskopija]] i sl. |
|||
{{upozorenje-medicina}} |
|||
[[Kategorija:Medicina]] |
|||
[[Kategorija:Medicinska dijagnostika]] |
|||
[[als:Diagnostik]] |
|||
[[ar:تشخيص]] |
|||
[[bg:Диагноза]] |
|||
[[ca:Diagnosi]] |
|||
[[cs:Diagnóza (medicína)]] |
|||
[[da:Diagnose]] |
|||
[[de:Diagnose]] |
|||
[[en:Medical diagnosis]] |
|||
[[eo:Diagnozo]] |
|||
[[es:Diagnóstico]] |
|||
[[et:Diagnoos]] |
|||
[[eu:Diagnostiko]] |
|||
[[fi:Lääketieteellinen diagnoosi]] |
|||
[[fr:Diagnostic (médecine)]] |
|||
[[he:אבחנה]] |
|||
[[hi:निदान]] |
|||
[[hr:Dijagnostika]] |
[[hr:Dijagnostika]] |
||
[[ |
[[ia:Diagnose]] |
||
[[id:Diagnosis]] |
|||
[[pt:Exame complementar de diagnóstico]] |
|||
[[it:Diagnosi]] |
|||
[[sr:Дијагностички тест]] |
|||
[[ |
[[ja:診断]] |
||
[[ms:Diagnosis]] |
|||
[[nl:Diagnose]] |
|||
[[nn:Diagnose]] |
|||
[[no:Diagnose]] |
|||
[[pl:Diagnoza (medycyna)]] |
|||
[[pt:Diagnóstico (medicina)]] |
|||
[[ro:Diagnostic medical]] |
|||
[[ru:Диагноз]] |
|||
[[sr:Dijagnostika]] |
|||
[[simple:Diagnosis]] |
|||
[[sk:Diagnóza]] |
|||
[[sv:Medicinsk diagnostik]] |
|||
[[ta:அறுதியிடல்]] |
|||
[[uk:Діагноз]] |
|||
[[ur:تشخیص]] |
|||
[[zh:诊断]] |
Verzija na datum 1 august 2009 u 18:18
Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) je postupak kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti. U tom procesu liječnik se rukovodi simptomima i znakovima bolesti. Pod simptomima se podrazumijevaju tegobe koje sam bolesnik primjećuje, dok znakove bolesti liječnik uočava na pacijentu.
Proces dijagnostike se sastoji od:
- anamneze,
- fizikalnog pregleda i
- ostalih dijagnostičkih metoda.
Anamneza
Anamneza (grč. mnesis – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz:
- Anamnesis morbi (lat. morbus – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda;
- Anamnesis familliae (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika
- Anamnesis vitae (lat. vita) - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu.
Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove heteroanamneza (grč. heteros}} - drugi).
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled je prikupljanje informacija o stanju zdravlja bolesnika čulima liječnika. Prilikom fizikalnog pregleda koriste se samo najosnovniji medicinski instrumenti: fonendoskop, manometar, neurološki čekić, stetoskop, povećalo itd.
Načini fizikalnog pregleda su:
- inspekcija - pregled gledanjem;
- auskultacija – slušanje, osluškivanje;
- perkusija - lupkanje. Lupkanjem određenih dijelova tijela bolesnika proizvode se različiti zvukovi ili pokreti tijela na osnovu kojih se donosi određeni zaključak;
- palpacija - pipanje.
Ovo su osnovne metode. Postoji čitava paleta kombiniranih metoda i „trikova“ zbog kojih, i pored napredovanja nauke i tehnike, fizikalni pregled liječnika i dalje čini osnovnu dijagnostičku metodu. Iako se u literaturi ne navodi kao posebna metoda, čulo mirisa je itekako važno u postavljanju dijagnoze. Neki liječnici smatraju da je intuicija poseban oblik mišljenja koji se stiče iskustvom i koji dovodi do dijagnoze bez jasnog uzročno posljedičnog niza u misaonom procesu.
Ostale dijagnostičke metode
Ostale dijagnostičke metode počinju dobijati na značaju u 20. stoljeću, naglim razvojem kemije, fizike i tehničkih nauka, i danas predstavljaju neodvojivi dio procesa dijagnostike većine bolesti i patoloških stanja. Primjeri:
- endoskopija i sl.