Litij – razlika između verzija
m uklonjena kategorija Kemijski elementi; dodana kategorija Litijum pomoću gadgeta HotCat |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 15: | Red 15: | ||
== Upotreba == |
== Upotreba == |
||
Litij se upotrebljava elementaran ili kao [[sol]] u organskim [[sinteza]]ma, metalurgiji i analitičkoj kemiji, [[maziva|mazivima]] i za suhe [[baterija|baterije]] koje rade na vrlo niskim temperaturama, a njegovi izotopi '''Li-6''' i '''Li-7''' upotrebljavaju se za proizvodnju [[litijeva bomba|litijeve bombe]]([[termonuklearna bomba]]). Malim dodatkom litija se poboljšavaju mehaničke osobine [[aluminijum|aluminija]] i [[korozija|korozijska]] postojanost [[magnezij]]a. [[Legura]] litija i magnezija sa malo [[srebro|srebra]] ima manju specifičnu težinu od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost. |
Litij se upotrebljava elementaran ili kao [[sol]] u organskim [[sinteza]]ma, metalurgiji i analitičkoj kemiji, [[maziva|mazivima]] i za suhe [[baterija|baterije]] koje rade na vrlo niskim temperaturama, a njegovi izotopi '''Li-6''' i '''Li-7''' upotrebljavaju se za proizvodnju [[litijeva bomba|litijeve bombe]]([[termonuklearna bomba]]). Malim dodatkom litija se poboljšavaju mehaničke osobine [[aluminijum|aluminija]] i [[korozija|korozijska]] postojanost [[magnezij]]a. [[Legura]] litija i magnezija sa malo [[srebro|srebra]] ima manju specifičnu težinu od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost. |
||
== Vanjske veze == |
|||
| ⚫ | |||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{Commonscat|Lithium}} |
{{Commonscat|Lithium}} |
||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Problemi]] |
[[Kategorija:Problemi]] |
||
Verzija na datum 28 mart 2014 u 06:59
Litij ili Litijum (grč. lithos, kamen), oznaka Li, najlakši od svih poznatih metala, redni broj 3 u periodnom sustavu elemenata, atomske težine 6,94, specifične težine 0,534 (pri 20 stupnjeva Celzija), predstavlja smjesu dva izotopa:
- Li-7(92,6%) i
- Li-6(7,4%)
Povijest
Otkrio ga je Johann A. Arfvedson 1817. godine. Za razliku od ostalih alkalnih metala, litij se u prirodi nalazi u obliku silikata. Najveća ležišta rude litija su u Čile, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD.
Svojstva
Litij se dobija elektrolizom otopljenog litij-klorida. U čistom stanju i u odsustvu zraka, ima srebrnastometalni sjaj, topi se na 186 stupnjeva Celzija a ključa na 1336 stupnjeva(plus/minus 5 stupnjeva). U dodiru sa zrakom je postojaniji od ostalih alkalnih metala i prevlači se litij-nitridom. S kiselinama gradi jednovalentne soli. Litij-hidrid nastaje izravno iz elemenata, a litij-oksid sagorjevanjem metala u struji čistog kisika. Litijhidroksid je sličan alkalnim hidroksidima, samo je otopina slabija i teže se otapa u vodi. Litijklorid kristalizira s dvije molekule vode i otapa se u alkoholu, acetonu, piridinu i drugim organskim otapalima.
Izotopi
- Li-7
- Li-6
Upotreba
Litij se upotrebljava elementaran ili kao sol u organskim sintezama, metalurgiji i analitičkoj kemiji, mazivima i za suhe baterije koje rade na vrlo niskim temperaturama, a njegovi izotopi Li-6 i Li-7 upotrebljavaju se za proizvodnju litijeve bombe(termonuklearna bomba). Malim dodatkom litija se poboljšavaju mehaničke osobine aluminija i korozijska postojanost magnezija. Legura litija i magnezija sa malo srebra ima manju specifičnu težinu od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost.
